AKTUALNI KOMENTAR GLAVNE TEME

PROTIV MIROSLAVA ILIĆA PJEVAČA ČETNIČKIH PJESAMA NITKO NE PROTESTIRA

7. veljače, 2023.

U ovom kraju očito malo kome smeta što se Iliću i danas otkazuju koncerti diljem BiH i što je poznat kao pjevač  četničkih pjesama, od kojih je najpoznatija „Morem plovi jedna  mala barka“, posvećena kralju Petru i „Čiča Draži“ , a koju u originalu pjeva Baja Mali Knindža, koji je nadimak dobio po  paravojnoj formaciji tzv. Srpske Krajine, čijem je veličanju posvetio veliki dio svog opusa

Napisao: Mladen Pavković

Dok pojedinim Hrvatima, a poglavito predstavnicima Židova i tzv. antifašista, ali  i predstavnicima  srpske manjine, koju predvodi notorni Milorad Pupovac, iznimno smetaju koncerti Marka Perkovića Thompsona i drugih hrvatskih domoljubnih pjevača, nitko od njih ne protestira kad u hrvatskim gradovima i selima, nastupaju srpski pjevači i glazbeni sastavi koji  su na svojim nastupima u vrijeme i nakon velikosrpske agresije veličali i veličaju pojedine ratne zločince, poput četničkog vojvode Draže Mihailovića, poznatog po ratnim nazivom „Čiča Draža“.

Kraj Varaždina

Tako pojedini varaždinski mediji ovih su dana  uzdizali u nebesa nastup Miroslava Ilića u jednom mjestu kraj Varaždina, nazivajući ga i pjevačkom „zvijezdom“, jer je u šatoru okupio relativno veliki broj posjetitelja.

U ovom kraju očito malo kome smeta što se Iliću i danas otkazuju koncerti diljem BiH i što je poznat kao pjevač četničkih pjesama, od kojih je najpoznatija „Morem plovi jedna  mala barka“, posvećena kralju Petru i „Čiča Draži“ , a koju u originalu pjeva Baja Mali Knindža, koji je nadimak dobio po  paravojnoj formaciji tzv. Srpske Krajine, čijem je veličanju posvetio veliki dio svog opusa.

Pozivom i veličanjem Miroslava Ilića, čuli smo od hrvatskih branitelja u Varaždinu, organizatori i sam „umetnik“ su pokazali što i danas misle o onima koji su stvarali hrvatsku državu.

Sramota je nažalost još i blaga riječ.

Okupirana Sveta Gera

Od Nove godine otvorene su granice Europske unije (EU). Međutim, ima još nekih područja koja su Hrvatska, a Hrvati ih moraju zaobilaziti. Jedno od takvih je i Sveta Gera.

U Hrvatskoj enciklopediji o ovom dijelu Lijepe naše nažalost može pronaći samo ovo: “Sveta gera (slov. Trdinov vrh, prije Sveta Jera), najviši vrh Žumberačkoga gorja, visok 1178 m. Hrvatsko-slovenska granica na području Svete Gere sporna je od početka 1990-tih godina!“

Zar se tako piše o hrvatskom teritoriju, odnosno što na osnovu ove informacije mogu saznati djeca u školi, ali i ostali građani?

Da je „Sveta Gera sporna od 1990-te?“

A, zašto, zbog čega?

Kako sa Slovenijom svake godine imamo sve bolje odnose, sve se manje govori i piše o Svetoj Geri, koju pod okupacijom i dalje drži slovenska vojska.

Možda im je nekada trebalo ovo područje da se „zaštite“ od velikosrpskih agresora, ali kako je ta opasnost već odavno minula, nema razloga da se Sveta Gera ne vrati pod hrvatski suverenitet.

Ali, zašto da se pakiraju, misle si Slovenci, kad ih očito nitko službeno ne tjera s hrvatskog svetog tla?

A Hrvatska vojska tijekom Domovinskoga rata oslobodila je brojna okupirana područja, ali ne i Svetu Geru, koju Slovenci  neće vratiti Hrvatskoj sve dok se definitivno ne riješe i sva ostala granična pitanja, i na kopnu i na moru.

Nu, ako je suditi po Svetoj Geri, Hrvatska je još okupirana! T