PRIVILEGIRANA SRPSKA NARODNA MANJINA

PRIVILEGIRANA SRPSKA NARODNA MANJINA

3. ožujka, 2013. 3 komentara

 

Amina Ninić

Tvrdi Amina Nanić autorica knjige “Manjine u pravu

Piše: Ivan Raos

Nedavno je  (27.02.2013.) u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizovic“, predstavljena knjiga autorice Amine Nanić naslovljena „Manjine u pravu“, s podnaslovom „Ustavnopravni položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj – s posebnim osvrtom na Bošnjake“.Predstavljači knjige bili su sveučilišni profesori s Katedri za ustavno pravo, urednica knjige prof. dr. sc. Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci i recenzent knjige doc. dr. sc. Petar Bačić s Pravnog fakulteta u Splitu.

 Okupljene je, u ime nakladnika (Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske), pozdravio mr. sc. Senad Nanić, predsjednik Društva – istaknuo da ova knjiga odudara od dosadašnjeg profila Društva koje je uglavnom objavljivao djela iz područja književnosti. Nanić je naglašivo kazao kako Bošnjaci u knjizi zapravo služe kao ilustracija razvoja manjinske regulative u Hrvatskoj, budući da su prošli put od poricanja i negiranja do potpune afirmacije.Po riječima autorice, namjera knjige je bila stvoriti svojevrstan priručnik o aktualnom manjinskom zakonodavstvu u Hrvatskoj. Zato je, kaže,„sistematizirala dosadašnje hrvatsko zakonodavstvo i radove o toj temi te im dodala i vlastita razmišljanja“.

O RUŽNOM NA LIJEP NAČIN

Knjiga ima deset poglavlja a odnose se na sam pojam narodnih (nacionalnih) manjina, zatim strukturu stanovništva u Hrvatskoj, bošnjačku nacionalnu manjinu, pravni okvir zaštite nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima narodnih “nacionalnih” manjina, političku zastupljenost manjina i ostale manjinske zakone. Knjiga pokazuje i primjetne uspjehe demokracije u Hrvatskoj i, sve više europeiziranost Hrvatskog pravnog zakonodavnog sustava koji se odnosi na narodne manjine – poglavito na Bošnjake!

 Profesorica Barić – kazavši vlastitim riječima, izabrala je ne uobičajen pristup predstavljanja ove knjige tako što ju je usporedila s bićem koje se tek rodilo i koje je bitno određeno svojim podrijetlom i okolnostima u kojima je nastalo.„Autorica o ružnome ne priča na ružan način, iako priča temama koja su teške i iza sebe nose stvarne ljudske živote. Ova knjiga iz tog razloga nosi jako puno ljepote i dobrote. Mnogim je nepravnicima sve što se tiče prava u pravilu dosadno i suhoparno. Ova knjiga, osim što donosi smjernice našeg budućeg razmišljanja, uistinu sadrži pregled, opis i analizu relevantnih hrvatskih pravnih propisa, no istovremeno predstavlja pitko, razumljivo i praktično štivo koje na jednom mjestu i u racionalnoj količini sadrži relevantne informacije o položaju nacionalnih manjina u našoj državi“,rekla je Barić koja je ujedno članica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Knjiga kritički propituje, tj. kritizira ne provođenje Ustavnog zakona o pravima narodnih (nacijinih) manjina, daje konkretne prijedloge alternativnih mogućnosti – primjerice za dvostruko pravo glasa i, pokazuje slijed normativnih promjena tjekom određenog razdoblja – statističke pokazatelje i pojedine činjenične podatke položaja narodnih manjina u Hrvatskoj.

Docent Bačić ustvrdio je da se – rado prihvatio predstavljnja ove knjige jer pitanja manjina i zaštita njihovih prava spadaju u najosjetljivija pitanja ovodobne ustavno-demokratske države “koja često prati ostrašćenost i ispolitiziranost, što dovodi do toga da se iz fokusa rasprave gubi ono bitno, a u prvi plan izbijaju trivijalne teme koje se koriste za podjele na suprostavljene tabore, na vaše i naše. Amina Nanić je pokazala ovom knjigom da od ove kompleksne teme ne treba bježati. Njen značaj treba koristiti za daljnja istraživanja.“

Recenzent Bačić je sa žaljenjem konstatirao da podatci zadnjeg popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine nisu još potpuno obrađeni i nisu mogli biti korišteni u knjizi Manjine u pravu. Napomenuo je da se autorica pridružila znanstvenoj kritici opisujući kako se 2010. godini ukinula mogućnost podnošenja ustavne tužbe u ime treće osobe od strane vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, kao i Savjeta za nacionalne manjine.

POZITIVNA DISKRIMINACIJA 

U Zaključnim opaskama, završnom poglavlju ove vrjedne i sustavne knjige – autorica je iskoristila priliku da upozori na ideološko lutanje hrvatskog ustavotvorca i uvjetovanost manjinskog zakonodavstva trenutnim političkim odnosima. Zaista je uočila raskorak između normativnih rješenja i prakse, primjerice, u uporabi manjinskog jezika i pisma, kao i u pristupu sredstvima javnog priopćavanja.

Amina je Nanić kao autorica knjige rekla je da je u uvjetima ekonomske krize, „kada na Dnevniku čujemo da Vlada ima iste ciljeve kao i MMF“ najbitnije istaknuti pozitivnu diskriminaciju nacionalnih manjina. Objašnjeno je da pripadnici manjina imaju pravo na prednost pri zapošljavanju ako ispunjavaju jednake uvjete u tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i regionalne područne samouprave i pravosuđu. Međutim, pripadnici manjina, po podatcima iz 2011., u tijelima državne uprave čine polovicu od 600 otpuštenih pripadnika manjina.

 Autorica je došla do zaključka logikom – jer iako se politika zapošljavanja manjina proklamira u praksi događa upravo suprotno. U 2010. godini Ministarstvo uprave zabilježilo je ne pravilnost da su tijela prilikom objave javnih natječaja tražila od pripadnika nacionalnih manjina da dokažu svoju pripadnost, što je ne zakonsko i ne ustavno postupanje. U siječnju 2011. Ministarstvo uprave takvu je samonastalu praksu zabranilo uputom o postupanju“, rekla je mlada pravnica koja je zaposlena u Laktić & partneri odvjetničkom društvu d.o.o. kao odvjetnička vježbenica.

Autorica u knjizi uvjerljivo govori kakva je zastupljenost narodnih manjina (7 %) u odnosu na ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj. Ipak, iako nije u knjizi doslovice kazano – očito je i da se narodna manjina Srba sve više i više privilegira u odnosu na druge narodne manjine u Hrvatskoj !

 Autorica Nanić ističe da jedna trećina jedinica samouprave nije osigurala zastupljenost manjina u svojim upravnim tijelima u 2011., a postotak zapošljavanja manjina u pravosuđu stagnira u odnosu na prethodne godine. „To se opravdava činjenicom da se pripadnici manjina nedovoljno izjašnjavaju o svojoj pripadnosti, već i činjenicom da su nedovoljno obrazovani. Prema podatcima iz 2011. od ukupno 800 doktoranata u RH, 8 ih je Bošnjaka, što čini 1%, iako Bošnjaci čine 0,5%, prema popisu stanovništva iz 2001. I za ostale manjine su slični podatci, dakle, taj argument ne stoji.“, rekla je Amina Nanić koja je u svojoj knjizi dala upute pripadnicima manjina kako da ostvare svoja prava, predočila akte koji im to dopuštaju i, dala rješenja na koji način sežaliti ako vide ne pravilnosti tijela koje raspisuju natječaj.T

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<

*

code