Svečano predstavljanje „Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2013.“ održat će se u utorak 19. veljače u 13 sati u prostoru Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Ovogodišnji svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika, čije su glavne teme posvećene kulturnoj baštini Lijepe Naše u europskom ozračju, recentnoj hrvatskoj književnosti u dijaspori te mogućnostima uporabe suvremenih tehnologija u nastavi materinskog jezika i kulture u iseljeništvu. Zbornik donosi koristan prilog o Matičinu digitalnom repozitoriju Hrvatski izvan domovine (hrID), koji nudi odlične nastavne sadržaje cyber učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu. Australski Dalmatinac i profesor s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie Walter F. Lalich iz Sydneyja vješto analizira dinamiku hrvatskog jezika u promjenjivom globalnom okruženju i sve većem australsko-hrvatskom transnacionalnom društvenom prostoru. Hrvatski je jezik komunikacije kao i prilagodbe na novi dom, ugrađen u kulturnu raznolikost svijeta i postao je službeni jezik Europske unije. Vidjet ćemo hoće li europski integracijski procesi utjecati na položaj hrvatskoga kao nastavnoga jezika u austrijskoj saveznoj pokrajini Gradišću ili se najsnažniji motivacijski čimbenici za očuvanje jezika kriju u obitelji! 
Osam tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost te Nove knjige − donose niz poticajnih priloga o stvaralaštvu naših ljudi iz prekooceanskih zemalja, ali i bližih europskih država u kojima višestoljetno žive hrvatske manjine. Hrvatski slavni književnici poput A. Skármete (Chile), M. Yasbincek (Australija) i M. Bodrožić (Njemačka) izgrađuju učinkovite veze između različitih kulturnih zajednica.
Uspjesi hrvatskih znanstvenika, koji nakon školovanja u RH razvijaju svoje karijere u svjetskim centrima izvrsnosti na dobrobit cijeloga čovječanstva o kojima pišu T. Rudež i J. Herak. Među 35 uvrštenih autorskih priloga stilskom se ljepotom i argumentacijom izdvajaju prilozi koje su pisali Matičini stalni suradnici/e poput V. Kusin, S. Vulić, D. Barača, L. Cvikić i L. Kanajet Šimić, T. Nuića, I. Čizmića, M. Sopte, L. Budaka, E. B. Depope, B. Perića, A. Glibote i G. Borića.
S posebnom radošću uredništvo je prihvatilo i pristigle priloge znanstvenih novaka i publicista mlađeg naraštaja iz domovine i svijeta.
Festival Hrvatske u Francuskoj, o kojem piše E. Čandrlić, ocijenjen najambicioznijim projektom predstavljanja hrvatske kulture u inozemstvu od njezina osamostaljenja, naslovnicu ovogodišnjeg HIZ-a krasi skulptura hrvatskog Apoksiomena, koju je u pariškom Louvreu vidjelo milijunsko mnoštvo tog najposjećenijeg svjetskog muzeja.
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.