Seizmolozima diljem svijeta očito su nužne neke nove moderne softverske aplikacije koje bi im dale uvid u širi kontekst. Naime, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa te spoznaja da tlo kod nas i u susjedstvu ne miruje, odnosno da se potresi događaju puno češće nego inače, otvorilo se pitanje je li klasična seizmografija sposobna odgovoriti na nove izazove i ustanoviti neku širu vezu među trusnim događajima i tektonskim aktivnostima. Laičkom provjerom preko tražilica na web stranici koja bilježi potrese svih magnituda koji se događaju kod nas i u svijetu i koja funkcionira po principu selekcije pojedine zemlje ili užeg područja ustanovili smo neke poveznice između, primjerice hrvatskih i talijanskih potresa. Tako smo spoznali da kada se kod nas događaju potresi veće jakosti u središnjoj Italiji u pokrajini Marche te na središnjem dijelu talijanske jadranske obale događaju se oni slabije jakosti i obrnuto. Dakle, seizmografi bi mogli raditi procjene jakosti potresa na našem području usporedbom s onima u Italiji koji su se pokazali kao sijamski blizanci našima. S druge strane dok u našem dijelu svijeta vrijedi pravilo da jakom potresu prethodi puno slabijih potresa isto ne vrijedi za turski Gaziantep i okolicu koji uopće nije imao pojačanu seizmičku aktivnost u danima koji su prethodili katastrofalnim potresima jakosti 7,8 i 7,5 stupnjeva po Richteru. No, prethodno su krajnji istok i krajnji zapad Turske bili izloženi stalnim potresima slabije jakosti što navodi na zaključak kako je natezanja tih krajnjih ploča na neki način isprovociralo tu zonu rasjeda istočne Anadolije koja pomiče arapsku i Anatolijsku tektonsku ploču. i koja graniči s arapskom te dijeli na neki način taj dio Anadolije napola. Slijede detalji….
Na web stranici volcanodiscovery.com moguće je saznati kako su Tursku u protekla 24 sata pogodila: 1 potres magnitude 7, 2 potresa magnitude 6 i 7, 18 potresa magnitude 5 i 6, 118 potresa magnitude 4 i 5, 273 potresa između magnitude 3 i 4, 88 potresa između magnitude 2 i 3, 5 potresa ispod magnitude 2 koje ljudi inače ne osjete…. Istodobno pogledamo li neke statističke podatke za Hrvatsku I naše susjedstvo, prije svega Italiju jer smo seizmički s njima povezani više nego što se može i zamisliti onda saznajemo sljedeće podatke za potrese snage iznad 5.0 i 6.0+ po Richeru. Radi se o potresima od 1990. do danas. Tako možemo saznati kako se 9. studenog 2022., odnosno prije 13 tjedana dogodio potres jakosti 5.5 u Jadranu, 7,6 km od talijanske obale na području Costa Marchigiana Pesarese (Pesaro-Urbino). Prethodno je 22. travnja 2022., dakle prije 41 tjedan bio potres u BiH 15 km sjevero- istočno od Ljubinja, 27. ožujka 2021., prije 2 godine potres jakosti 5 u Jadranu, 6. siječnja 2021., prije 2 godine, potres jakosti 5.0 na 10 km od Petrinje, 29. prosinca 2020. potres jakosti 6.2 kod Petrinje, 28. prosinca 2020. potres jakosti 5.2 kod Petrinje, 22. ožujka 2020. u 05:24 potres u Zagrebu….
Dalje nećemo nabrajati ali je evidentno da su se unatrag dvije godine na našem te širem području kojem pripadamo događali brojni potresi jakosti iznad 5 po Richteru. Ako promotrimo karte potresa vidjet ćemo kako se oni slabije jakosti do 2 ili između 2 i 3 po Richteru stalno događaju oko nas ili u Jadranu. Za naše područje vrijedi slično što i za središnju Italiju. Našim potresima veće jakosti ili razornosti prethode brojni manji potresi. Za turski Gaziantep to nije vrijedilo. Dok je diljem Turske proteklih mjesec dana bila pojačana seizmička aktivnost u smislu događanja mnoštva potresa slabije jakosti za Gaziantep i taj dio Anadolije – duž rasjedne crte – nije bilo najavnih malih potresa. No, očito su tektonska pomjeranja na krajnjem istoku i krajnjem zapadu Turske doveli do snažne, burne i iznenadne seizmičke aktivnosti na Anatolijskom rasjedu. Gostujući u Dnevniku HRT-a seizmograf Tomislav Fiket rekao je kako su ti potresi daleko od nas pa se neće izravno odraziti na našem području. No, urednik i voditelj Branko Nađvinski prikazao je interaktivnu kartu seizmičkog vala koji je obišao cijelu zemaljsku kuglu.
Naravno da je nemoguće utvrditi kako će potres u Gaziantepu izravno pokrenuti novu jaku seizmičku aktivnost kod nas – no s druge strane sve su tektonske ploče u stalnoj interakciji i već i laici znaju da se potresi događaju kada te ploče zapnu jedna o drugu pa se onda oslobodi ogromna količina energije koja je bila zarobljena dok su ploče bile napete i na neki način zarobljene, odnosno nisu se mogle slobodno kretatiti. Ako na jednom kraju ne tako udaljenog svijeta dođe do oslobađanja napetosti i dogodi se potres to laički objašnjeno znači da će negdje na nekom drugom kraju svijeta zapeti neka druga tektonska ploča i nakon stanovitog vremena opet osloboditi ogromnu i razornu energiju kada se dogodi potres. U svakom slučaju seizmolozi bi se trebali okrenuti novim softverskim rješenjima i aplikacijama koje će im dati globalniji uvid i omogućiti izračun ukupne energije koja se može osloboditi diljem svijeta kroz potrese te da onda te podatke počnu dovoditi u međusobnu vezu.
Odnosno da počnu raditi izračune koji će ilustrirati koliko oslobađanje energije u jednom dijelu svijeta u formi potresa stvara pritisak na susjedni rasjed ili tektonsku ploču te da obuhvate međusobno sve to u jednu interakciju. Istražujući takve podatke kao laici sami smo uočili da tlo kod nas miruje kada je pojačana seizmička aktivnost u središnjoj Italiji.Kada kod njih oslabi onda kod nas drmne slabiji ili jači potres a u međuvremenu se događaji oni u Jadranu na pola puta između nas i Italije. Kada pak nema potresa kod nas disperziraju se u susjedstvu na raznim lokacijama diljem BiH, neki slabiji pogode Sloveniju a neki idu te prema Crnoj Gori i manje prema Srbiji. Neki stručnjak bi malo dubljim uvidom u karte lako mogao izvesti zaključak pa i predikcije budućih potresa iako seizmolozi tvrde kako se isti ne mogu predvidjeti. No, karte potresa otkrivaju čak i laicima puno više od onoga što čuju od službenih eksperata za potrese. Više o našoj ‘sijamskoj’ vezi s potresima u Italiji možete saznati iz našeg ranijeg članka objavljenog u veljači 2021. godine. Naš članak iz travnja 2021. ilustrira pak kako Krešo Kuk i Seizmološka služba ne žele komentirati navode o tlu koje ne miruje.
IZVOR: www.imperijal.net T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.