Za prošlotjedne sjednice Hrvatskoga sabora – uoči Dana planeta Zemlje – Mostov je ratni veteran, uporni saborski zastupnik, gradonačelnik Sinja i brižni čuvar cetinskoga kraja, Miro Bulj, o temi ekologije verbalno zaratio s dokazano štedljivom i najbogatijom kolegicom, predsjednicom saborskoga Odbora za poljoprivredu, Marijanom Petir. Kazao je kako je Europska Unija prije osam godina rezolucijom inzistirala na suzbijanju primjene otrovnih pesticida na ratarskom obradivu tlu. U to vrijeme je članica Europskoga parlamenta, dodao je, bila i Marijana Petir, ali ona i ostali ništa nisu poduzeli da se trovanje zemlje i ljudi bar smanji ili potpuno zaustavi. Osjetivši se uvrijeđenom, Petirova je uzaludno reagirala na spomen osmogodišnjega briselskog statiranja, ali se Bulj nije dao smesti.
Kad smo pri tome, podsjetimo da su minule subote brojni članovi ekoloških udruga marljivo radili na prikupljanju neodgovorno razbacana smeća i sanaciji šumskih i inih divljih odlagališta otpada Sisačko-moslavačke županije. Najveći pothvat polučili su ipak članovi udruge ZATO iz prigradskog posavskog Topolovca u Sisku, uklonivši velike količine otpada u šumi Topoljaku, kraj letjelišta Šašne Grede, gdje su tijekom Domovinskoga rata bili paljbeni obrambeni položaji hrvatskoga topništva.
Istoga dana na TV-ekranu pojavio se i prilog o poslovanju brojnih tvrtki dipl.ecc. Emila Guščića, koji je dio stečena dioničarskoga kapitala u partnerstvu s većinskim vlasnikom Mijom Ivankovićem ponio iza kratkotrajnog članstva u poslovodstvu stečajem ubrzo nestale sisačke Kemijske industrije, izvoznice sredstava zaštite bilja u Rusiju, Srbiju i druge zemlje, “Radonje”/”Herbosa”. Kao i uvijek dok jednom ne smrkne, drugome ne svane. Tako je uz pomoć kriminalnoga suca Trgovačkog suda Mihaela Kovačića i stečajnog upravitelja Petanjeka ubrzo ugasla sisačka industrija sa skupom pirolitičkom spalionicom, brojnim halama i tvorničkim krugom od 20 hektara (ispasište stada magaradi) postala skladište otpada dugoselskoga “Kemokopa”…
S internetskih stranica je vidljivo da je za Guščićeva direktorovanja tvrtka “Bioplin-Maks” za proizvodnju električne energije poslovala uz ukupan prihod 1,3 milijuna kuna, dok su prokuristi bili Franjo i Filip Guščić. “Agrochem-Maks”, Zagreb, s predsjednikom Filipom Guščićem i članom uprave Franjom Guščićem, u proizvodnji pesticida i agrikulturnih proizvoda, ostvarivala je ukupan prihod od preko 12 milijuna kuna. Naposljetku, “Kavran-Maks” Guščićevih, osnovan 2020., trgovina je na veliko kemijskim proizvodima. (A.M.) T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.