GLAVNE TEME

OTOČANI SU VJERNI OTOČNOJ ZAJEDNICI

16. lipnja, 2013.

Knjiga o otocima Sonje Podgorelec i Sanje Klempić Bogadi

Piše: Ivan Raos

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u utorak 11. lipnja održano je  predstavljanje knjige Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama, dviju autorica Sonje Podgorelec i Sanje Klempić Bogadi (objavio ju je nakladnik: IMIN, godina objavljivanja : 2013.). Knjigu su predstavile znanstveno ugledne osobe i dobri poznavatelji teme kojimprof. dr. sc. Ivo Nejašmić, dr. sc. Anka Mišetić i autorice.

Knjiga se bavi analizom promjena načina života u malim otočnim zajednicama šibenskih otoka Zlarina, Prvića, Krapnja, Kaprija i Žirja, posebice tijekom zadndnjih pedesetak godina. Istraživački koncept uključuje zemljopisni, demografski i ekonomski pogled na inzularnost i, sociološko-psihološku analizu otočne svakodnevice. Uz analizu literature, izvora i sekundarnih podataka, provedeno je i anketno istraživanje na odabranih pet otoka šibenskog arhipelaga.

65 I VIŠE GODINA

Desetljeća ne baš povoljnih društveno-gospodarskih prilika na promatranim otocima značajno su utjecala na njihov demografski razvoj, koji karakterizira višedesetljetna depopulacija koja je osnažila njihov položaj perifernih i problemskih prostora. Danas na šibenskim otocima obuhvaćenima istraživanjem živi otprilike pet i pol puta više stanovnika starih 65 i više godina nego djece do četrnaest godina. Preostalo mlađe otočno radno aktivno stanovništvo zbog ne postojanja i ne dostatnih radnih mjesta na otoku (jer nije moguće nikako postići ikakvo zapošljavanje) prisiljeno je i dalje se iseljavati u potrazi za poslom. Posljedica svih tih procesa starenje je stanovništva, koje se ogleda u svim aspektima života malih otočnih zajednica.

Usprkos sličnosti demografskih obilježja i uvjeta društvenog i gospodarskog razvoja temeljnu razliku među stanovnicima šibenskih otoka čini različito migracijsko iskustvo pojedinaca što su autorice iskoristile za izradu tipologije otočnog stanovništva s obzirom na način i oblik sudjelovanja u migraciji. Promjene koje pojedinci s obzirom na migracijsko iskustvo unose u otočnu zajednicu posljedica su života u različitim društveno-kulturno-gospodarskim uvjetima u raznim sredinama, odnosno razlika između urbanog društva i ruralne zajednice, različitih razina komunalne i kulturne infrastrukture, mogućnosti koju pruža pojedina vrsta društva (razlika između otoka i kopna) na razini razvoja društvenih mreža, društvenoga kapitala, emocionalnih veza, načina stanovanja i sl. Zahvaljujući migracijskoj povijesti, a u novije vrijeme i suvremenim tehnologijama, otočani su usprkos prostornoj ograničenosti i svojevrsnoj izoliranosti desetljećima izloženi različitim izvanotočnim utjecajima, koji polako mijenjaju njihov način života. Ipak, usprkos društvenim promjenama, određene karakteristike otočnosti, posebice osjećaj pripadnosti zajednici i bliskost članova, i dalje su snažno prisutne u svim promatranim zajednicama na malim šibenskim otocima. Otok je i dalje čvrsta točka u životu stanovnika, pa i onih koji žive izvan otoka, jer zadržavaju snažni osjećaj pripadnosti relativno homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici, u kojoj postoji čvrsti osjećaj povezanosti njezinih članova.

Zapravo nije dvojbeno da na malim šibenskim otocima danas nema dovoljno radne snage, a ni tržište nije dovoljno veliko, što sve zajedno onemogućuje ostvarenje profita pri ulaganju privatnog sektora, malih i srednjih poduzetnika u otočne projekte. Zato je tu presudna uloga države – koja bi trebala uložiti u određene gospodarske grane, infrastrukturu i aktivnosti, bez kojih će život na otocima potpuno zamrijeti, i to bez obzira na to vraća li se uloženo u konačnici državi izravno kao ekonomska korist, odnosno zarada.

REZULTAT TRUDA AFIRMIRANIH ZNASTVENICA

Prof. dr. sc. Ivo Nejašmić u svojoj je recenziji naglasio kako: „Istraživački pristup počiva na kompleksnome, višedimenzijskom konceptu koji uključuje geografski, demografski i ekonomski pogled na inzularnost te sociološko-psihološku analizu otočne svakodnevice. Takav pristup urodio je izvrsnim rezultatom: dobiven je sveobuhvatan i minuciozan uvid u način života malih otočnih zajednica u kontekstu krupnih društvenih i gospodarskih promjena. (…) Predočeni rukopis rezultat je golema truda afirmiranih znanstvenica, znanstvenoga pristupa i dobra poznavanja otočnoga prostora. Zaključno i najkraće rečeno, riječ je o izvornome, teorijski i metodološki dobro utemeljenome znanstvenom djelu, pisanom zanimljivo i pitko. (…) Knjiga će zasigurno pobuditi zanimanje stručnjaka različitih profila, a vjerujem da će zainteresirati i širi krug čitatelja.“

„Otoci su, kako autorice i same sugeriraju, cjeline čije razumijevanje traži cjelovit, holistički pristup. Već u predgovoru može se zapaziti da je pristup koji odabiru istovremeno i znanstveno-istraživački i „angažiran“, pa u tom smislu valja istaknuti i odluku da se otočne zajednice sagledaju „iznutra“, kroz nastojanje autorica da im se približe, da ih „čuju“ iz prve ruke, kako bi ih mogle razumjeti, a onda i interpretirati. U tu svrhu provedeno je i empirijsko istraživanje, čiji su rezultati značajan temelj ovoga teksta. Usto, iz perspektive im ne izmiče ni „poetika otočnosti“, kojom dopunjavaju znanstvenu analizu, svjesne da tema traži više diskursa, uključujući i umjetnički, čije je svojstvo da ono najvažnije što se o pojavama može reći sažme u nekoliko rečenica poetičnog izraza, ostavljajući prostor za individualne razlike, varijabilnost doživljajâ i subjektivnih interpretacija.“, ističe dr. sc. Anka Mišetić.

 Autorica dr. sc. Sanja Klempić Bogadi obrazložila je kako je knjiga nastala kao rezultat rada na projektu Instituta za migracije i narodnosti „Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske“. Institut za migracije i narodnosti je jedina znanstvenoistraživačka institucija u RH koja se već tri desetljeća sustavno bavi otočnom problematikom. Ujedno je objasnila kako je: „.. naslov knjige nesvjesno dala stanovnica Zlarina koja nam je jednog zimskog dana ispred trgovine na Zlarinu u rečenici Gradovi potopili sve škoje, sažela cijelu filozofiju pogrešnog regionalnog razvoja Hrvatske u kojem se preferirala industrijalizacija kao temelj gospodarskog razvoja i gradovi kao poželjna mjesta stanovanja, dok su istovremeno ruralni prostori i agrarne aktivnosti zanemarivani što je dovelo do velikih prostornih nejednakosti unutar zemlje.“

ZAJEDNICA UGROŽENE BUDUĆNOSTI

Na početku svoga izlaganja dr. sc. Sonja Podgorelec u nekoliko je rečenica objasnila njihov „dualistički“ pristup tematici knjige (s jedne strane znanstvena literaturi, a s druge lijepa književnost). „Naime, dok su za jedne otoci romantična mjesta na kojima je još uvijek sačuvan drugačiji, polagani, način života, u skladu s prirodom, u zajednicama koje su homogene i imaju očuvan socijalni kapital, ‘tople i bliske’, u kojima stranci, došljaci očekuju da je još uvijek mnogo toga autohtono, nemoderno, više ruralno nego urbano, drugi se groze tog romantičnog pristupa prostoru i stanovništvu bremenitim teškim problemima – snažnom depopulacijom, sve manjem broju stanovnika, među kojima prevladavaju stari ljudi, gospodarski zapuštenim, perifernim zajednicama, zajednicama s ugroženom budućnošću. U želji da rezultate prikažemo što objektivnije i izbjegnemo zamke jednog i drugog pristupa, a koji svaki u sebi nosi elemente iskrenog i točnog prikazivanja stanja otočnog života i aspekata koje obuhvaća sam koncept otočnosti, koncepcijski smo se u oblikovanju teksta knjige odlučile, uz analizu sekundarnih podataka i tzv. čvrste činjenice, u tekst uključiti misli nekih hrvatskih prozaista i pjesnika/pjesnikinja koji su umjetnički promišljali otoke i njihovo stanovništvo. Istraživanjem se potvrdilo da i sami ispitanici opisu otočnog života i vrjednovanju života njihovih zajednica pristupaju s obiju pozicija.“  

Sve u svemu Gradovi potopili škoje vrlo je pregledna i dojmljiva knjiga kojom autorice zaista s istinskim argumentima propituju zbilju mukotrpnog života na hrvatskim otocima. Potrudile su se ukazati državi i znanosti uvjerljivo na pojedine pa čak dugo ne rješavane probleme koji zista bez ikakve potrebe u sadanjosti tište, priječe i muče otočane, tj. stanovništvo većine hrvatskih otoka, a posebice stanovnike na otocima u okruženju Šbenika.