OTOČANI SU  VJERNI OTOČNOJ ZAJEDNICI

OTOČANI SU VJERNI OTOČNOJ ZAJEDNICI

16. lipnja, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

Sonja Podgorelec i Klepić Bogadi-2

Knjiga o otocima Sonje Podgorelec i Sanje Klempić Bogadi

 

Piše: Ivan Raos

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u utorak 11. lipnja održano je  predstavljanje knjige Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama, dviju autorica Sonje Podgorelec i Sanje Klempić Bogadi (objavio ju je nakladnik: IMIN, godina objavljivanja : 2013.). Knjigu su predstavile znanstveno ugledne osobe i dobri poznavatelji teme kojimprof. dr. sc. Ivo Nejašmić, dr. sc. Anka Mišetić i autorice.

Knjiga se bavi analizom promjena načina života u malim otočnim zajednicama šibenskih otoka Zlarina, Prvića, Krapnja, Kaprija i Žirja, posebice tijekom zadndnjih pedesetak godina. Istraživački koncept uključuje zemljopisni, demografski i ekonomski pogled na inzularnost i, sociološko-psihološku analizu otočne svakodnevice. Uz analizu literature, izvora i sekundarnih podataka, provedeno je i anketno istraživanje na odabranih pet otoka šibenskog arhipelaga.

65 I VIŠE GODINA

Desetljeća ne baš povoljnih društveno-gospodarskih prilika na promatranim otocima značajno su utjecala na njihov demografski razvoj, koji karakterizira višedesetljetna depopulacija koja je osnažila njihov položaj perifernih i problemskih prostora. Danas na šibenskim otocima obuhvaćenima istraživanjem živi otprilike pet i pol puta više stanovnika starih 65 i više godina nego djece do četrnaest godina. Preostalo mlađe otočno radno aktivno stanovništvo zbog ne postojanja i ne dostatnih radnih mjesta na otoku (jer nije moguće nikako postići ikakvo zapošljavanje) prisiljeno je i dalje se iseljavati u potrazi za poslom. Posljedica svih tih procesa starenje je stanovništva, koje se ogleda u svim aspektima života malih otočnih zajednica.

Usprkos sličnosti demografskih obilježja i uvjeta društvenog i gospodarskog razvoja temeljnu razliku među stanovnicima šibenskih otoka čini različito migracijsko iskustvo pojedinaca što su autorice iskoristile za izradu tipologije otočnog stanovništva s obzirom na način i oblik sudjelovanja u migraciji. Promjene koje pojedinci s obzirom na migracijsko iskustvo unose u otočnu zajednicu posljedica su života u različitim društveno-kulturno-gospodarskim uvjetima u raznim sredinama, odnosno razlika između urbanog društva i ruralne zajednice, različitih razina komunalne i kulturne infrastrukture, mogućnosti koju pruža pojedina vrsta društva (razlika između otoka i kopna) na razini razvoja društvenih mreža, društvenoga kapitala, emocionalnih veza, načina stanovanja i sl. Zahvaljujući migracijskoj povijesti, a u novije vrijeme i suvremenim tehnologijama, otočani su usprkos prostornoj ograničenosti i svojevrsnoj izoliranosti desetljećima izloženi različitim izvanotočnim utjecajima, koji polako mijenjaju njihov način života. Ipak, usprkos društvenim promjenama, određene karakteristike otočnosti, posebice osjećaj pripadnosti zajednici i bliskost članova, i dalje su snažno prisutne u svim promatranim zajednicama na malim šibenskim otocima. Otok je i dalje čvrsta točka u životu stanovnika, pa i onih koji žive izvan otoka, jer zadržavaju snažni osjećaj pripadnosti relativno homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici, u kojoj postoji čvrsti osjećaj povezanosti njezinih članova.

Zapravo nije dvojbeno da na malim šibenskim otocima danas nema dovoljno radne snage, a ni tržište nije dovoljno veliko, što sve zajedno onemogućuje ostvarenje profita pri ulaganju privatnog sektora, malih i srednjih poduzetnika u otočne projekte. Zato je tu presudna uloga države – koja bi trebala uložiti u određene gospodarske grane, infrastrukturu i aktivnosti, bez kojih će život na otocima potpuno zamrijeti, i to bez obzira na to vraća li se uloženo u konačnici državi izravno kao ekonomska korist, odnosno zarada.

REZULTAT TRUDA AFIRMIRANIH ZNASTVENICA

Prof. dr. sc. Ivo Nejašmić u svojoj je recenziji naglasio kako: „Istraživački pristup počiva na kompleksnome, višedimenzijskom konceptu koji uključuje geografski, demografski i ekonomski pogled na inzularnost te sociološko-psihološku analizu otočne svakodnevice. Takav pristup urodio je izvrsnim rezultatom: dobiven je sveobuhvatan i minuciozan uvid u način života malih otočnih zajednica u kontekstu krupnih društvenih i gospodarskih promjena. (…) Predočeni rukopis rezultat je golema truda afirmiranih znanstvenica, znanstvenoga pristupa i dobra poznavanja otočnoga prostora. Zaključno i najkraće rečeno, riječ je o izvornome, teorijski i metodološki dobro utemeljenome znanstvenom djelu, pisanom zanimljivo i pitko. (…) Knjiga će zasigurno pobuditi zanimanje stručnjaka različitih profila, a vjerujem da će zainteresirati i širi krug čitatelja.“

„Otoci su, kako autorice i same sugeriraju, cjeline čije razumijevanje traži cjelovit, holistički pristup. Već u predgovoru može se zapaziti da je pristup koji odabiru istovremeno i znanstveno-istraživački i „angažiran“, pa u tom smislu valja istaknuti i odluku da se otočne zajednice sagledaju „iznutra“, kroz nastojanje autorica da im se približe, da ih „čuju“ iz prve ruke, kako bi ih mogle razumjeti, a onda i interpretirati. U tu svrhu provedeno je i empirijsko istraživanje, čiji su rezultati značajan temelj ovoga teksta. Usto, iz perspektive im ne izmiče ni „poetika otočnosti“, kojom dopunjavaju znanstvenu analizu, svjesne da tema traži više diskursa, uključujući i umjetnički, čije je svojstvo da ono najvažnije što se o pojavama može reći sažme u nekoliko rečenica poetičnog izraza, ostavljajući prostor za individualne razlike, varijabilnost doživljajâ i subjektivnih interpretacija.“, ističe dr. sc. Anka Mišetić.

 Autorica dr. sc. Sanja Klempić Bogadi obrazložila je kako je knjiga nastala kao rezultat rada na projektu Instituta za migracije i narodnosti „Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske“. Institut za migracije i narodnosti je jedina znanstvenoistraživačka institucija u RH koja se već tri desetljeća sustavno bavi otočnom problematikom. Ujedno je objasnila kako je: „.. naslov knjige nesvjesno dala stanovnica Zlarina koja nam je jednog zimskog dana ispred trgovine na Zlarinu u rečenici Gradovi potopili sve škoje, sažela cijelu filozofiju pogrešnog regionalnog razvoja Hrvatske u kojem se preferirala industrijalizacija kao temelj gospodarskog razvoja i gradovi kao poželjna mjesta stanovanja, dok su istovremeno ruralni prostori i agrarne aktivnosti zanemarivani što je dovelo do velikih prostornih nejednakosti unutar zemlje.“

ZAJEDNICA UGROŽENE BUDUĆNOSTI

Na početku svoga izlaganja dr. sc. Sonja Podgorelec u nekoliko je rečenica objasnila njihov „dualistički“ pristup tematici knjige (s jedne strane znanstvena literaturi, a s druge lijepa književnost). „Naime, dok su za jedne otoci romantična mjesta na kojima je još uvijek sačuvan drugačiji, polagani, način života, u skladu s prirodom, u zajednicama koje su homogene i imaju očuvan socijalni kapital, ‘tople i bliske’, u kojima stranci, došljaci očekuju da je još uvijek mnogo toga autohtono, nemoderno, više ruralno nego urbano, drugi se groze tog romantičnog pristupa prostoru i stanovništvu bremenitim teškim problemima – snažnom depopulacijom, sve manjem broju stanovnika, među kojima prevladavaju stari ljudi, gospodarski zapuštenim, perifernim zajednicama, zajednicama s ugroženom budućnošću. U želji da rezultate prikažemo što objektivnije i izbjegnemo zamke jednog i drugog pristupa, a koji svaki u sebi nosi elemente iskrenog i točnog prikazivanja stanja otočnog života i aspekata koje obuhvaća sam koncept otočnosti, koncepcijski smo se u oblikovanju teksta knjige odlučile, uz analizu sekundarnih podataka i tzv. čvrste činjenice, u tekst uključiti misli nekih hrvatskih prozaista i pjesnika/pjesnikinja koji su umjetnički promišljali otoke i njihovo stanovništvo. Istraživanjem se potvrdilo da i sami ispitanici opisu otočnog života i vrjednovanju života njihovih zajednica pristupaju s obiju pozicija.“  

Sve u svemu Gradovi potopili škoje vrlo je pregledna i dojmljiva knjiga kojom autorice zaista s istinskim argumentima propituju zbilju mukotrpnog života na hrvatskim otocima. Potrudile su se ukazati državi i znanosti uvjerljivo na pojedine pa čak dugo ne rješavane probleme koji zista bez ikakve potrebe u sadanjosti tište, priječe i muče otočane, tj. stanovništvo većine hrvatskih otoka, a posebice stanovnike na otocima u okruženju Šbenika. T

 

3 komentara

Uskoči u raspravu
  1. katia zzo lo
    #1 katia zzo lo 21 siječnja, 2020, 14:00

    MOJO svedočenje Dobar dan,
     moje ime je Azwandy, građanin sam Švedske. želim
    da svedočim o dobrom zajmu zajma koji mi je pokazao svjetlo nakon
    prevareni od strane četiri različita lažna Internet kreditora, svi oni
    obećaj mi zajam nakon što sam tražio da platim mnoge
    naknade koje nisu ništa proizvele i nisu dale pozitivan učinak
    rezultata. Izgubio sam puno novca blizu 32.000 eura
        Jednog dana dok sam pretraživao internet naletio sam na stari post
    o još jednoj žrtvi poput mene koja je dobila kredit od Ranner kredita, nakon što sam pročitala njeno svjedočenje, odlučila sam se samo
    daj ga zadnji put suđenje, prijavila sam se putem e-maila
    i u roku od 48 sati dobio sam zajam od 32.000 eura. Nisam mogao vjerovati
    moje oči, sad sam opet sretna i bogata i zahvaljujem Bogu da takve kreditne kompanije poput ove još uvijek postoje na ovim prevarama na sve strane, molim vas da savjetujem svima koji trebaju kredit da posjete e-poštu ,,, ([email protected]), oni nikada neće propasti
    vi i vaš život će se promeniti kao i moj.
    Brzo se obratite ([email protected]) već danas i uzmite njihov zajam od njih.
    Ostanite sigurni i blagoslovljeni

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Pavao
    #2 Pavao 17 lipnja, 2013, 13:14

    Dobro zbori predhodnik kada u komentaru ističe povod i surovost pogotovo što su otoci u pitanju. Čak spominje ćelavo obrijanog ministra Hajdaš Dončića kojem bi sigurno dobro došla ova znanstvena studija i da malo bolje vidi probleme hrvatskih otoka i otočana. Svaka čast dobrim ste komentarom učinili dobro djelo i potakli institut da obavi ovu knjigu pa i da je ministru ako bi bilo moguće daruje.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Valter
    #3 Valter 16 lipnja, 2013, 10:12

    Mislim da bi jednu knjigu trebalo donirati gospodinu Hajdaš Dončiću,kukuriku ministru prometa i veza obzirom na nepoznavanje struke,barem kada su otoci u pitanju.Povod bi mogla biti i tragedija koja se prije nekoliko dana dogodila u akvatoriju Rijeke, kako se čini,zbog neosvjetljenosti i nebrige onih koji bi o tome morali voditi brigu.Ne bi li svi objekti na moru trebali biti propisno označeni,a posebno betonska privezišta koja su bez ikakvih reflektirajućih vidljiviih oznaka.Dva dečka koja su poginula,valjda su u punoj brzini išli skuterima uz obalu i naletili na to betonsko čudo,te su usmrćeni na licu mjesta.Da li je sam objekt propisno obilježen i da li je tamo bilo ograničeno kretanje ako se radi o objektu od posebne industrijske namjene?Mislim da bi se prijatelji i šira zajednica trebali organizirat i tražit ozbiljnu istragu od Lučke kapetanije Rijeka a ne da sve ostane na “eto desilo se”,pa ćemo čekat da se opet desi?Kornatska tragedija nas upravo uči kako to kod nas završava…

    Odgovorite na ovaj komentar

<