ODNOS UMJETNOSTI, MEDIJA,MODE I DIZAJNA

ODNOS UMJETNOSTI, MEDIJA,MODE I DIZAJNA

1. studenoga, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

KARAS dalibor martinis
Izložba Imagenation/ Odjeća,tekstil, maska i kostim kao tema i medij u ovodobnoj umjetnosti

Priredio: Ivan Raos

Izložba Imageination / Odjeća, tekstil, maska i kostim kao tema i medij u ovodobnoj umjetnosti otvorena je (29. listopada) u Galeriji Karas, Praška 4, Zagreb. Očito je pomno i sa studioznošću ova izložba organizirana, a sve kako bi bila što pokazljive bila javnosti predočena sa što dojmljivijim eksponatima i tumačenjima.Sadržajno pokazuje idejne koncepte izražene u umjetninama kao djelić kreativne kulture i to ne samo u Hrvatskoj, kako u odjeći i tekstilu, tako i modi i kostimima kao temama i medija u ovodobnoj umjetnost.
Drugi dio izložbe otvora se u subotu 2. studenoga u 12 sati (podne) u Centru Kaptol/III. kat. Kustosica izložbe je Silva Kalčić.
Riječ je o izložbi radova izraženih u raznim medijima i područjima postmoderne umjetnosti, koji se tiču i uzimaju kao svoj materijal tekstil (draperiju, tkanje…), odjeću (modnu, anti-modnu, odjeću kao ready-made, kao kostim ili maska tj. kao potvrdu ili način promjene ili negacije identiteta) ili prisvajaju modne strategije poput omatanja, nabiranja, catwalka, samoprezentacije, komunikacijskog jezika mode. A organizator je ULUPUH, kojoj je ravnateljica Ivana Bakal.

PROPALA MODNA INDUSTRIJA
Autori izložbe naslovom izložbe htjeli su asocirati na propalu hrvatsku modnu industriju (mladih), ali i pritom pokazati vizualnu kulturu – odnosno kulturu slike danas. Također, naziv izložbe ima poveznicu s anti-modom Miroslava Šuteja s obzirom na naslov knjige Andreja Smrekara iz 2005. („Image/ination – Miroslav Šutej, Drawings, Prints, Paintings and Objects 1961/72“, Skaner studio, Zagreb). Instalaciju Momčila Goluba pod nazivom „Geometrijska apstrakcija od krojačke podstave za kompozitora Richarda Wagnera naručena u Diora 1980. g. na temelju Nadarove fotografije (1980. – 1986.)“ predočavaju u suradnji s Udrugom Kamensko. Izložba je nastala u suradnji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kao odjek znanstvenog skupa „Odjeća kao simbol identiteta“ , kojeg je organizirao (Tehnički fakultet Sveučilišta u Bihaću), a predvodio mr.sc. Irfan Hošić, 2011. godine. Prvobitna željena lokacija zagrebačke izložbe bila je Tvornica tekstila Kamensko, u koju su su za djelovanja tvornice bili umješteni i arhitektonski studiji. Međutim, sa zatvaranjem tvornice i kupnjom i zatvaranjem Domaće tvornice rublja od off-shore tvrtke u stečaju i, politizacije slučaja to nije bilo moguće. Zbog iznalaženja izložbenog prostora bez naplate najma pronađeno je drugo simbolično mjesto mode, zatvoreni dućan luksuzne robe Nicolas, paradigma neobarokne estetike i neo-artdecoovskog egipatskog revivala (u temi zlatnih stupova i polikromnog poda), kao svojevrsni „arhitektonski Faberge“, da parafraziramo nadimak jednog dućana Hansa Holleina, i navodi na promišljanje što je to luksuz i „luxury goods“ te je svjedočanstvo pada kupovne moći ne samo hrvatskih građana, nego i hrvatske elite, kao i de-centralizacije središta grada. U okviru projekta Imageination / Suvremena umjetnost i moda održavati će se studentske radionice Modne fotografije pod vodstvom Sofije Silvie u suradnji s modnom dizajnericom Ivom Konstrenčić (ovodobnjenje tradicije) odnosno obrta pletenja pruća u manufakturi u Legradu pod vodstvom Tonija Franovića i Ane Elizabet, i kostimografija Ljiljane Petrović i Mateje Benedetti.

SVEPROŽIMAJUĆA KREATIVNA KULTURA

U prosincu u Galeriji ULUPUH u okviru projekta održati će izložba modnog i teksilnog dizajna Imageination / Sadanja umjetnost i moda. Asistentica kustosice je Ana Ćurić, studentica teorije mode.
Svekoliki ovodobni protijek informacija postao toliko velik i ubrzan da je postao jedva primjetan, jer je svepostojan, a zapažamo ga jer pokazuje i pronosi kulturu ovonašeg digitalnog doba.  Zapravo je kreativna kultura postala (ne)izbježana i sveprožimajuća kultura uokolo nas,  ne odvojiva od umjetničkog, a poklapa se sa zahtjevima većine stanovnika na planetu. Koliko utječi na život i zašto se odvijaju takvim brzinama (digitalne) promjene teško je ukratko kazati, međutim one su ipak sveprimjetne pa i u sve većem utjecaju masovnih medija na formiranje svijesti i svjetonazora o koječemu čak i o umjetnosti. Iskreno kazano stoga je zahtjevno steći predodžbu o glavnim karakteristikama (ovodobne kulture) u ovodobnici u kojemu živimo.
Tempo zapadnjačkog mentaliteta stvara ovodobnu kreativnu zbilju u kojoj su se ona glavna pitanja pomalo raspršila i u umjetnosti su postala jedva prepoznatljiva i uočljiva. Umjetnost se danas pokušava nositi sa stanjem u društvima, a kreativnošću stvarati prihvatljive dobrosti i priključiti se izražajno ovodobnim tjekovima.
Može li se štogod kazati o umjetničkim djelima na ovoj izložbi i autorima. Može zaista mnogo toga, ali jezikom znanosti o slici i umjetnini. Stoga se postavlja otvoreno i ozbiljno pitanje: Postoji li danas likovna umjetnost ?  Ili je ona nestala kako pojedinci kazuju?  I što sve spada u samu narav umjetničkog djela kad je ono vrlo često (ne)raspoznajno kao umjetničko djelo izvan okvira institucijskog muzeja ili galerije. Ipak kako bismo danas bolje shvatili i razumjeli umjetnost potrebna je posebna specijalističa edukacija i stručno tumačenje, kao u ostalom u svim područjima ljudskog djelovanja.  Zato jer često se može postaviti pitanje nakon pojedine izložbe ili performansa zar je to umjetnost?
Sadanjost je takva da umjetnost može biti štošta. Što se kaže sve i ništa. Ipak umjetnički svijet zapravo je taj koji postavlja kriterije i valorizira sama djela, a objektivnost odnosno subjektivnost često je dovedena u pitanje. Sama predodžba o umjetničkom djelu prošla je u 20. st. zahtjevan tijek ireverzibilne transformacije i ako nismo odbacili stara odavno odbačena shvaćanja i poimanja umjetnosti zaista ništa ne razumijemo.
Zato je izazovno tražiti baš onu primjetnu srž koja zaista mora biti uočljiva u svakoj umjetnini, svojstvena i primjetna baš u svim razdobljima tijekom ljudske prošlosti, tako i u ovom našem danas. Umjetnički izraz iako je sputan on se može baš s onim konkretnim pojedinačnim u ovom digitaliziranom svijetu može beskrajno slobodno izraiti i manifestirati htijuće a ujedno pokazati one vrjednote i problematizirati one sadržaje koji se odnose na opće i univerzalno.

MASOVNO POSJEĆENE IZLOŽBE

Ministarstvo kulture RH za ovu je godinu propisalo, u natječaju za financiranje programa u vizualnim umjetnostima, mogućnost financiranja produkcije novih radova. Zaista, svjedočimo činjenici da je više manifestacija, salona i periodičkih (anala, bijenala, trijenala) izložbi nego što nastaje novih umjetničkih radova. Tako da je većina radova na ovoj izložbi, koja ne podpada pod novi modus mogućnosti produkcije umjetničkog rada, već izlagana, iako uglavnom nije pokazana zagrebačkoj publici. Izložbom suvremene umjetnosti u Centru Kaptol postavlja se ne samo pitanje odnosa umjetnosti i dizajna, odnosno mode, odnosa umjetnosti i tržišta, već odnosa medija izložbe i publike. Može li izložba u trgovačkom centru biti atraktor šire i negalerijske publike? Kako je to eksplicirao Goran Trbuljak: „Mogao bih racionalizirati i reći ono što sam prije govorio, da sam se filmom počeo baviti onda kada sam shvatio da mi na izložbe dolazi uvijek ista publika. Dvadeset prijatelja i ne puno više onih drugih. Znači, ne više od sveukupno pedesetak ljudi po izložbi. Film ipak vidi puno više ljudi. Barem nekoliko tisuća, mislio sam tada. Onda se jedne godine dogodio obrat. Radio sam na filmu koji je vidjelo svega 500 gledatelja i to je bila katastrofa. Nedavno je Sanja Iveković na svojoj izložbi u MoMA-i imala 5.000 gledatelja dnevno, a sveukupno, za trajanje njezine izložbe, onoliko koliko ni svi filmovi naše kinematografije zajedno do sada nisu imali, a tako skoro neće ni imati“ (u intervju danom N-K.-u za tportal 24. listopada 2013).
Na izložbi imamo tour-de-force vaneuropski video rad Sharifa Wakeda pod nazivom „Chic Point 1“ iz 2003. godine, gdje je u catwalk maniri revijski prikazana humorna odjeća za flâneura. Umjetnik ovim projektom ironijski kritizira problem palestinsko-izraelskih odnosa: činjenice svakodnevnih zaustavljanja i pretresa prolaznika na sigurnosnim punktovima u gradu te na granici zona. Prolaznicima biva naređeno da se djelomično razodjenu, u potrazi za skrivenim oružjem. Haute-couture muška modna linija oblikovana je s otvorima ili redimenzioniranjem kroja tako da dijelovi tijela nositelja budu izloženi pogledu prolaznika. Odjeća je oblikovana sedimentiranjem semantičnih formi. Naravno da na izlozbi nedostaju radovi Maje Bajević, Christiana Alexe među već predstavljenima u Zagrebu, Tomislava Gotovca sa maskom smrti koji nam nije mogao ustupljen iz Instituta Tomislava Gotovca do Pilar Albarracin, Ahlam Shibli, Hervéa Guberta, Ursule Mayer ili Shirin Neshat kako bi dobila uistinu međunarodni karakter, koji zahtijevaju visokobudžetni projekt. Zahvaljujemo umjetnicima koji sudjeluju na izložbi na ustupanju svojih radova.
Spomeniti ćemo dio umjetnika sudionika izložbe: Boris Ljubičić, Igor Kuduz, Paško Burđelez, Igor Grubić, Matija Čop, Duje Jurić, Tomislav Pavelić, Vladimir Dodig Trokut, Zlatko Kopljar, Nina Kurtela, Ivana Podnar, Renata Poljak, Goran Trbuljak, Vlasta Žanić, Nicole Hewitt, Karmen Dada, Nika Radić, Silvia Sofija, Sandra Strele, Slaven Tolj, Gorki Žuvela, Margareta Kern, Dubravka Vidović, Dalibor Martins … itd.
Prostori održavanja: Galerija Karas, Praška 4, Zagreb, 29.10.- 14.11. 2013. Radno doba: od utorka do petka od 11 do 19 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno. Ulaz slobodan.
Centar Kaptol, Nova Ves 17/3, Zagreb, 2.11.-13.11.2013. Radno doba: radnim danom od 17 do 21 sat, subotom i nedjeljom od 10 do 21 sat. Ulaz slobodan. T

5 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<