NADOLAZEĆA 2014. NEĆE BITI BOLJA

NADOLAZEĆA 2014. NEĆE BITI BOLJA

7. prosinca, 2013.

Financijska ocekivanja foto

Očekuje se primjetan pad osobne potrošnje, rast nezaposlenosti, javnog duga i ne-prihodonosnih plasmana banka poglavito u korporativnom sektoru, i manjak investicija zaista su trendovi koji će obilježiti Hrvatsku u 2014., zaključili su sudionici održanog okruglog stola (6. prosinca 2013.), na temu financijskih, gospodarskih očekivanja i  bankarskog sektora u idućoj godini koji su zajednički organizirali časopis Banka i Hrvatska udruga banaka.

Nije moguće očekivati oporavak gospodarstva u idućoj godini budemo li nadalje odlagali strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju – jer ne će se ništa promijeniti nabolje u 2015. godini. Rasprava se profilirala oko tri teme: prva su kratkoročna pitanja kao što su hoće li biti oporavka u idućoj godini, koliki će biti oporavak ako ga bude, kakva je uloga kredita u tomu; drugo je pitanje fiskalne konsolidacije, a treće pitanje strukturnih reformi i investicija. Sudionici su se složili da dodatna ponuda kredita sama po sebi ne znači ništa.

Prvo mora doći do realnog oporavka iz kojeg proizlazi zdrava potražnja za novim kreditima. Stoga su kratkoročne ciklične veze između ponude kredita i rasta BDP-a prenaglašene, rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak najavio je 2014. kao godinu stagnacije i godinu promjene, a Velimir Šonje nadopunio ga je riječima de je riječ o „godini iznuđenih promjena“ jer dalje više ne ide.

„Nakon što smo i formalno  ušli u proceduru prekomjernog deficita, ne vjerujem da će Europska komisija biti benevolentna prema nama. Duboko sam uvjeren da će prepoznati naše strukturne problema i da ćemo bit prisiljeni konačno započeti fiskalnu prilagodbu, jer sve ovo što se predstavlja kao fiskalna prilagodba, kao velika muka jer se plaće smanjuju a troškovi rastu, to je zapravo ništa prema onom što Hrvatskoj treba i što Hrvatsku čeka“, pojasnio je Šonje.

Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, istaknuo je da ni u proračunu za iduću godinu nema strategije fiskalne konsolidacije te da će proračunski deficit porasti za jedan postotni bod BDP-a, na oko 20 milijardi kuna. Rastu deficita najviše će pridonijeti kamatni troškovi te izdaci za članstvo u EU.  Naime, od 2008. do danas troškovi kamata porasli su s četiri milijarde na 15 milijardi kuna godišnje.

Hrvatski BDP od početka krize realno je pao gotovo 12 posto, a najizraženiji pad je zabilježen kod investicija u fiksni kapital, istaknuo je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke. A investicije koje mogu utjecati na izvoznu konkurentnost glavni su kanal oporavka hrvatskog gospodarstva. Ali, investicija ne će biti bez povratka povjerenja, a to nas opet vraća na zaključak da nema oporavka bez strukturnih reformi.

Oporavku ne će pridonijeti ni osobna potrošnja. Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke, procjenjuje da na su idućoj godini čeka pad osobne potrošnje između 0,5 i 1,0 posto. Kovač je istaknuo da se stanovništvo u krizi ponaša vrlo racionalno (ne samo da manje troši, nego i štedi), tako da su depoziti stanovništva od 2008. porasli za četvrtinu.

Pozitivne pomake ne možemo očekivati ni na tržištu rada, iako bi početkom godine moglo doći do blagog pada stope nezaposlenosti. Ali to neće biti posljedica otvaranja novih radnih mjesta nego odlaska dijela stanovništva s tržišta rada – starijih u mirovinu, a dio mlađi potražit će posao u inozemstvu, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke.

Što se bankarskog sektora tiče, u središtu će biti nova regulacija, istaknuo je viceguverner HNB-a Damir Odak. Riječ je više od pet tisuća stranica novih pravila koje treba implementirati, a teško je pretpostaviti kako će to izgledati u praksi, osobito sudskoj. Stoga ako se pravila pokažu problematičnima, treba ih mijenjati, a to dodatno zapliće priču, tumači Odak.

Izim toga, hrvatski bankarski sektor ulazi u promjene iz malo drugačije pozicije od većine europskog bankarskog sektora. Stoga jer europske banke uglavnom se suočavaju s ne-dovoljnom razinom (kvalitetnog) kapitala, dok hrvatske banke raspolažu dovoljnom količinom kapitala i stabilne su, ali suočavaju se s malo drugačijim problemima. Ipak, pravila se postavljaju prema većini, upozorava Odak. IR T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code