KOLUMNA METAMUZIKA

MLADI PIJANIST ROLAND GRLICA

9. lipnja, 2015.

Piše: Igor Koruga

Uoči Tijelova, svetkovine Presvetog Tijela i Krvi Kristove, obilježene, kao i obično, devetog četvrtka nakon Uskrsa, u zagrebačkom se Muzeju za umjetnost i obrt moglo predano uživati u glazbeno-scenskoj poslastici koju su odabranoj publici priredili pjevači iz ansambla Antiphonus. Radilo se, naime, o prošlome utorku, 2. lipnja, ciklusu Triade, pomoći vodećih solista iz Hrvatskog baroknog ansambla i tumačenju alegorijske drame za pjevanu recitaciju, Prikazanje duše i tijela, rimskog skladatelja Emilia de’ Cavalierija (1550-1602). Društveno prihvatljiva mitološka tematika, usuglašena s uzbudljivim vokalno-instrumentalnim obrascem, etablirala je Cavalierijevo djelo još u vremenu nastajanja, u osvitu baroka, oko 1600. godine, ispred žanrovski pripadajućih komada Giulija Caccinija (1551-1618) i Jacopa Perija (1561-1633), poput Cavalierija, skladatelja bliskih firentinskoj dinastiji Medici. U glazbenom i recitativnom smislu, uz novi je dramski oblik pristajao i odgovarajući libreto, u vezi s hvaljenim alegorijskim dijalogom između Duše i Tijela i (moralističkim i didaktičkim) implikacijama spiritualne prakse talijanske renesanse, koji je bio pripisan Ocu Agostinu Manniju.

U živahnosti i skladu

Glazbeni dijalozi, unutar kojih je personificirano Vrijeme (Tomislav Fačini, bas) bježalo i rastakalo život u vjetar, zamišljena Duša (Ana Lice, sopranistica), suprostavljena Tijelu (Leonu Košaviću, baritonu), Užitku (Vesni Matani Matić, mezzosopranistici) i Svjetovnom životu (Danijeli Pintarić, sopranistici), pozivala na vjeru i služenje Gospodinu, nisu bili opterećeni onim teretom ¨pravih¨ opernih solista, a ni zasjenjeni većim orkestrom, već su, naprotiv, s mudrovanjem i propitkivanjem Anđela čuvara (Monike Cerovčec, sopranistice), Svijeta (Fačinija) i Razuma (Želimira Panića, tenora) bili skladno povezani u živahnu dramsku predstavu. Takvom skladu uvelike je pridonijela i continuo sekcija sastavljena od harfistice Luise Enzian, lutnjista Darka Karajlića, orguljaša Pavla Mašića i violončelista Pavla Zajceva. Melodijske su linije oplemenjivale violinistice Laura Vadjon i Helga Korbar, dok su dinamičke momente fino nijansirali kornetist Krešimir Fabijanić te trombonisti Tin Cugelj, Hrvoje Sironić i David Yacus. Zaslugom hitrih krila smrtnoga života, opjevanih u uvodnoj dionici Kora, u trenu je prošlo i osamdesetak minuta čudesne Cavalierijeve scenske glazbe koja je iznjedrila dugotrajan pljesak prezahvalne publike tik nakon završnog akorda.

Daroviti student

Pljeskom je bio nagrađen i nedjeljni nastup (7. lipnja) mladog pijanista Rolanda Grlice, u okviru HGZ-ovog ciklusa Pleyel posvećenog vrijednom Stančićevom instrumentu. Ondje su se izvodile Mozartove i Schubertove klavirske sonate (KV 331 u A-duru i D 664 u A-duru), u prvom dijelu, te Brahmsove Ciganske pjesme (op. 103), protumačene uz pomoć Društvenog zbora Hrvatskog glazbenog zavoda i dirigentice Branke Bubalo-Paliske, kao i Ravelove i Lisztove minijature za klavir (Sonatina i Tarantella), u drugom dijelu koncerta. Student druge godine klavira, u klasi uglednog pijanista i pedagoga, profesora Rubena Dalibaltayana, jednako se spretno snalazio u solističkoj, kao i u ulozi korepetitora, pokupivši za interpretacije stilski i tehnički vrlo raznorodnih djela najiskrenije simpatije mahom mlađe publike. Tako kvalitetan nedjeljni koncert na koncu se nametnuo kao primjer beskompromisne priredbe, k tome još i besplatne, s kakvom bi se mogli podičiti i vodeći europski kulturni centri. T