KULT

LINIJA RAZDVAJANJA STRAHIMIRA PRIMORCA

13. ožujka, 2013.

U srijedu 13. ožujka u Društvu hrvatskih književnika na redovitoj tribini koju vodi  Lada Žigo promovirana je nova knjiga Strahimira Primorca “Linija razdvajanja”. Hrvatska proza o ratu, poraću i posljedicama 1990-2010.

Obrambeni Domovinski rat svekoliko je bivanje u društvu kojim je ujedinjena, obranjena i stvorena demokratska  Hrvatska država – autor opisuje kao događaj u kojemu su se kao u žarištu odvijala i preplela ključna pitanja i pojedinca i kolektiva: povijesna, politička, ideološka, moralna, socijalna, humanistička i druga – snažno je utjecao na promjenu slike hrvatske književnosti u zadnjem desetljeću 20. st. Prisjetimo li se činjenice da smo osamdesetih godina imali generacijski, poetički i žanrovski pluralnu i stabilnu scenu na kojoj su ovladavale fikcijske knjige pa je odmah nakon početka obrambenog rata došlo do zaokreta i premještanja matice prema „književnosti svjedočenja“, vrstama i žanrovima u kojima dominira dokumentarizam i autobiografizam.Takva slika hrvatske proze, u kojoj su izim već afirmiranih pisaca participirali i brojni amateri, prevladavala je ne samo u godinama rata nego i koju godinu nakon njegova završetka. Kako je nakon prirodnoga gašenja potrebe za poetikom svjedočenja, ostvaren povratak fikciji – novelama i romanima inspiriranima ratom i njegovim posljedicama. Zato knjige koje su se pojavile nakon 2010. godine – na kojoj se zaustavlja ova kronika – potvrđuju da „hrvatska zaraćena književnost“ očito još nije rekla zadnju riječ – jer puno se toga zanimljivoga može predočiti i dočarati književnim djelima čitateljima.

Knjigu Linija razdvajanja je uredila Nives Tomašević a objavila Naklada Ljevak u tvrdim koricama vrlo pregledno na 267 stranica tjekom srpnja 2012. ( ISBN (t.u.): 978-953-303-484-3).

O autoru: Strahimir Primorac rođen je u Sarajevu 1945. godine. Gimnaziju završio u Tuzli, diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelatni vijek proveo u Večernjem listu kao lektor/redaktor, a književne kritike i eseje objavljuje od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kako u novinama, časopsima, tako i na radiju. Uredio knjige nekolicini ovodbnih hrvatskih prozaika, pojedinima je od njih napisao predgovore/pogovore. Objavio knjigu kritika o sadanjoj hrvatskoj prozi Prozor u prozu (2005).

Ivan Raos