GLAVNE TEME KULTURNI ŽIVOT

KORUGA: ŽEROVNIKOVIM  MEMENTOM I HAYDNOM ZAGREBAČKI KVARTET OTVORIO SEZONU

21. rujna, 2021.

Piše: Igor Koruga

Svi oni koji uživaju u periodičnosti, koji žive u ograničenim prostorima i koji se kreću po istima ne bi li učestvovali u kušanju plodova mjesne kulture, s veseljem su dočekali prve rujanske koncerte i druženja s istomišljenicima s kojima ih povezuje strast prema biranju i dosezanju ciljeva, u skladu s osobnim mogućnostima, voljama i željama. Jer, ondje nagomilane kulturne pojave zasigurno nikada nikome nisu prijetile, niti koga tjerale u bijeg, već su naprotiv, svakome jamčile užitak svečanosti, ukidale zabrane te dopuštale bliskost i rasterećenje u svakom smislu. Stoga su se i ovotjedne rujanske svečanosti mogle opisati kao unaprijed ostvareni ciljevi, priredbe na razdjelnici proživljenih, sličnih i predstojećih, budućih, jednako sličnih događaja. Dakle, bez obzira na to jesu li se na taj način obilježavala začeća sjećanja iz stoljetne prošlosti, mitski užitci povezani s radošću, ili se, puno suzdržanije i profanije, isticala uloga pokrovitelja, svakome je bilo zajamčeno ponavljanje slavlja, jednog prije drugog, čija je ukupnost oduvijek, zahvaljujući obilju stvari i ljudi, širila pogled na život. Jedan od prvih takvih, rujanskih koncerata, ili možda i prvi takav povezan s koncertnom sezonom 2021/2022 i s Hrvatskim glazbenim zavodom, svakako je bio onaj subotnji, Zagrebačkog kvarteta, na kojem su naši ugledni gudači izveli skladbu Memento, Jurja Marka Žerovnika (Rijeka, 1993), praizvedenu na Osorskim glazbenim večerima u srpnju ove godine, Gudački kvartet u G-duru, op. 76, br. 1, Josepha Haydna (1732-1809), i Gudački kvartet u g-molu, op. 27, Edvarda Hagerupa Griega (1843-1907).

Agilnije nakon sjećanja

Hvale vrijedan običaj predstavljanja domaćeg autora bio je, dakle, iskazan u obliku precizne i jednostavne zvučne slike inspirirane, po skladatelju i temi iz uvoda ovog osvrta, ¨ljudskom sposobnošću prizivanja i ponovnog doživljavanja prošlih događaja – sjećanjem¨, odnosno ¨vezom kaotičnog mnoštva električnih impulsa koji nezamislivom brzinom putuju (živčanim stanicama u svim smjerovima) u cjeloviti niz koji se na kraju (opet) može percipirati kao sjećanje¨. Jednostavne akordske progresije, mikrotonalitetna suzvučja i proširene sviračke tehnike bile su tako, činilo se, zahtjevnije za slušateljstvo nego za uvježbane glazbenike ponaosob. Mrvicu agilnije bio je protumačen Haydnov gudački kvartet, napisan kad i velebni oratorij Stvaranje svijeta, Hob. XXI:2, koji će se, valja reći, također na početku ciklusa Lisinski subotom, održati već ove subote u Lisinskom, 25. rujna od 19:30 sati. Znalačkim suglasjima uvodni su stavak (Allegro con spirito) započeli violist Hrvoje Philips (1977) i violončelist Martin Jordan (1970), i to u podijeljenoj umjetničkoj melodiji, možebitno nebitnoj fugi, postupno bogaćenoj, najprije u smislu dvodijelnog kontrapunkta, a potom i u punom izrazu gudačkog četveroglasja. U nastavku se, pak, istaknuo umjereni Adagio sostenuto, nalik većini takvih iz opusa 76, koji je prisutne oduševio himničkom plemenitošću i ozračjem Haydnovih zrelih misa i oratorija.

Dvojbena zasićenost

Stanka je (p)odijelila g-molom problematično intonirani Haydnov finale (Allegro, ma non troppo) i cjeloviti Griegov kvartet, ugođen u istom tonalitetu. Iznenađujuću raznorodnost interesa Zagrebačkog kvarteta, od Žerovnika do Griega, potvrdio je radikalno izneseni norveški obrazac, ocjenjen na mnogo načina kao most između Beethovenovih i Debussyjevih gudačkih kvarteta. Marljivo radeći na pronalasku tematske i formalne građe, Grieg se onomad odlučio za nekonvencionalnu, prevladavajuću homofonu strukturu kao i za melodiju Minstrel, uključenu u sva četiri stavka i odnosnu na Ibsenovu pjesmu Spillemaend. Ipak, dvojbenu zasićenost zvukom norveškom su skladatelju mnogi zamjerali, no on je ustvrdio, svjestan konzistentnosti, kako ostvarenje teži ¨širini, letu i iznad svega energičnosti zvuka instrumenata za koje je napisano¨. Grieg je, dakle, svojevremeno cijenio rasprave o ukusima. T