“Naša je obveza kao profesora i profesorica ustavnog prava zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu, odlučni da ukažemo na ustavne granice političke utakmice i života u zajednici koju svakodobni nositelji vlasti moraju poštivati”, poručuju u izjavi.
Izjavu su potpisali: akademik Arsen Bačić, predstojnici katedra za ustavno pravo s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – Biljana Kostadinov, Petar Bačić, Sanja Barić i Anita Blagojević, te profesori Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Ana Horvat Vuković, Vedran Zlatić, Mato Palić i Dora Pavković
Napisao: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl.ing. elektr.
Jedanaestero profesora ustavnoga prava je u petak 12. svibnja izrazilo zabrinutost postupkom HDZ-a tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama te predložilo smjernice za njihovu izradu, upozoravajući na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije.
U izjavi o smjernicama u izradi novog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i izmjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, profesori ustavnog prava ističu da je njihova obveza “zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu” te upozoravaju da je Ustavni sud, koji je Zakon o izbornim jedinicama ukinuo 7. veljače, naložio donošenje novog Zakona najkasnije do 1. listopada.
Novi zakon
“Međutim, imajući u vidu dosadašnju neaktivnost zakonodavca u postupku donošenja tog Zakona, posebice, neimenovanje radne skupine za izradu prijedloga Zakona od strane ovlaštenog zakonodavnog predlagatelja, nepostojanje stručne i javne rasprave, iznimno kratki rok u kojem je potrebno regulirati ovo pitanje, medijske napise o navodnim prijedlozima koji se formiraju izvan propisane procedure te o namjeri donošenja Zakona iza 1. listopada, smatramo svojom obavezom upozoriti sve sudionike ovog procesa, kako tijela državne vlasti, tako i političke stranke, a ujedno i javnost u cjelini, na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije”, navode u pismu.
Naglašavaju da se ta nužnost “posebno odnosi na izradu zakona koji reguliraju pravila demokratskog natjecanja i presudno utječu na demokratski višestranački poredak”.
Postupak izrade novog Zakona o izbornim jedinicama mora biti transparentan, depolitiziran, izrađen na temelju stručnih analiza i prihvaćen u Hrvatskom saboru, ako je ikako moguće, širim konsenzusom parlamentarne većine i opozicije.
“Preporuke Venecijanske komisije o povjeravanju tog posla posebnom stručnom povjerenstvu, uz moguće sudjelovanje predstavnika parlamentarne većine i opozicije treba prihvatiti u Hrvatskom saboru”, naglašavaju.
Izrada novog zakona o izbornim jedinicama treba slijediti načela transparentnosti, stručnosti i depolitizacije, uvažavati ustavno načelo jednakog biračkog prava, uvažavati mjerila tzv. zemljopisne kartografije, koja sadrže i zahtjev da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica, i slijediti preporuke Venecijanske komisije iznijete u Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima.
Branik temeljnih ustavnih vrednota
Ako navedena načela ne bi bila poštivana u izradi prijedloga zakona, poručuju profesori, Ustavni sud ostaje zadnji branik temeljnih ustavnih vrednota, a stoji mu na raspolaganju više mehanizama – od upozorenja nadležnom tijelu koje bi izradilo i predložilo nacrt zakona suprotno iznijetim načelima do pokretanja postupka ocjene ustavnosti i mogućnosti ukidanja budući da ova materija ne spada u domenu tzv. teorije političkih pitanja.
“Svjesni činjenice kratkoće rokova, posebno ističemo da su državna tijela i njihova dosadašnja letargija u odnosu na ovu materiju uzrokom stvaranja kvazi-izvanrednih okolnosti i pritiska vremena”, upozoravaju u pismu.
S tim u vezi, posebno ističu da temeljne ustavne vrednote i načela ne smiju biti ugrožene pod izlikom kratkoće vremena, naglašavajući da se to vrijeme “kontinuirano skraćuje upravo samim nedjelovanjem i netransparentnošću ovog postupka”.
“Naša je obveza kao profesora i profesorica ustavnog prava zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu, odlučni da ukažemo na ustavne granice političke utakmice i života u zajednici koju svakodobni nositelji vlasti moraju poštivati”, poručuju u izjavi.
Izjavu su potpisali: akademik Arsen Bačić, predstojnici katedra za ustavno pravo s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – Biljana Kostadinov, Petar Bačić, Sanja Barić i Anita Blagojević, te profesori Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Ana Horvat Vuković, Vedran Zlatić, Mato Palić i Dora Pavković.
Dr. sc. Sanja Barić je 18. svibnja odgovorila na optužbe predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o izbornim jedinicama: “Ne pogodujemo nikome”
Profesorica Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci, objavila je izjavu koju je potpisalo 11 potpisnika sa svih katedara ustavnog prava, a vezano uz situaciju s izbornim jedinicama te njeno pojašnjenje. Njen tekst prenosimo u cijelosti.
U privitku je Izjava od petka, 12.5., svih katedara ustavnog prava u RH (11 potpisnika) vezano za situaciju s izbornim jedinicama za parlamentarne izbore u RH.
Smatrali smo da je njome sve jasno i nedvosmisleno rečeno. Pozivam da je pročitate (stranica i pol)!
No, kako su brojni novinarski upiti skrenuli pozornost na reakcije (vjerovali ili ne, nemamo svi vremena pratiti reakcije i medije), pokazalo se bitnim dodatno pojasniti krucijalne elemente.
Idem redom, tematski.
1) TKO JE DAO IZJAVU?
U RH postoje četiri pravna fakulteta, dakle, četiri katedre za ustavno pravo. Tih četiri katedara imaju ukupno 12 zaposlenika, dakle, profesorica i profesora te druga niža zvanja. Još postoje dva umirovljena profesora te jedan “naš” član koji je trenutno na funkciji ustavnog suca.
Izjavu su sastavili i potpisali svi koji su nazočili našem interkatedarskom sastanku, uključujući i dosadašnjeg predsjednika Hrvatske udruge za ustavno pravo, jedinog “našeg” akademika. Logično je da su se izuzeli suci Ustavnog suda RH kojima bi ovaj predmet mogao doći ponovno “na stol”.
2) “TIMING” IZJAVE
Interkatedarski sastanak (susret svih profesora u RH i rasprava o aktualnim pitanjima nastave, znanosti i sl.) održava se u pravilu jednom godišnje. Taj nam je ritam poremetila pandemija, što je nebitno, ali je bitno da je ovaj sastanak dogovoren još u ožujku, kao i centralna tema ovog sastanka (izborno zakonodavstvo). Naime, SVE su katedre izrazile zabrinutost postupovnim pitanjima i odnosom prema izbornom zakondavstvu u cjelini i, posebice, prema Odluci Ustavnog suda RH od 7. veljače 2023. Dapače, svoju zabrinutost komunicirali smo pojedinačno: neki prema državnim tijelima, neki javnim istupima u medijima. Uzalud.
Od 28. ožujka (zakazivanja interkatedarskog sastanka) do 12. svibnja (održavanja tog sastanka u Zg) pokazalo se da obnašatelji vlasti nemaju nikakvu namjeru poštivanja standarda dobre prakse, dapače da je čak Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, 4. svibnja 2023., bez rasprave većinom glasova odbio raspravljati o ovom pitanju koje je evidentno u njegovoj nadležnosti. Tri člana naših katedri su ujedno članovi Odbora za Ustav, a jedan je umirovljeni član, no nismo ni tada bili u prilici izravno potaknuti poštivanje temeljnih ustavnih načela budući da rasprave nije ni bilo.
3) NAVODNA PRISTRANOST
Odlučno odbijamo svaku insinuaciju političke ili osobne pristranosti u ovoj zajedničkoj izjavi svih katedara ustavnog prava u RH.
Prije svega, da postoje ozbiljni problemi bilo je jasno i kasnih 2000ih, a sasvim nedvojbeno od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine. U tih gotovo 13 godina od tada do sada, sve vlade i sve stranke/koalicije na vlasti ignorirale su jasno Izvješće Ustavnog suda. Nakon Popisa stanovništva od 2021., postalo je kristalno jasno da imamo ogroman problem, a tijekom ustavnosudskog postupka 2022. bilo je sasvim jasno da će doći do ukidne odluke. Usprkos, dakle, tih gotovo 13 godina mi ni dan danas, 17. svibnja 2023. nemamo jasan, transparentan, stručan i do najveće moguće mjere apolitičan proces, a imamo jasan rok do kojeg odgovarajući zakon(i) mora(ju) biti donesen(i) – 1. listopada 2023. I to ne donesen(i) bilo kako.
Nadalje, podsjećamo da su profesori ustavnog prava istupili zajednički, bez obzira na eventualne osobne političke inklinacije, samo jednom ranije: povodom referenduma građanske inicijative 2013. Tada je izjava primarno upućena tadašnjoj “lijevoj” vlasti, a danas sadašnjoj “desnoj” vlasti. U oba slučaja radi se o ekstremnim slučajevima zbog kojih smo bili primorani zajednički istupiti i svojim stručnim autoritetom zaštititi Ustav RH, temelje ustavnosti i temeljne vrednote ustavnog poretka. Nismo nositelji vlasti, ali smo svjesni svoje intelektualne i društvene odgovornosti te nedvojbenih stručnih istina.
I konačno, pročitajte izjavu: nema govora o pogodovanju bilo kojoj političkoj strani. Međusobno se razlikujemo u promišljanjima koja konkretna rješenja usvojiti, imamo barem četiri različita modela. No, ono što je nedvojbena i jasna stručna istina, navedeno je u samoj izjavi.
4) U ČEMU JE STVAR?
Problema ima nekoliko. Primjerice, imamo skoro petsto tisuća viška birača u registru birača u odnosu na popis stanovništva. Izborne jedinice su nam nejednake, glasovi različito vrijede. Imamo neprirodno dijeljenje RH izvan zemljopisnog i logičkog povezivanja. Nemamo nikakav delimitacijski postupak (tijela, nadzor, pravila i postupak praćenja te trajnog tehničkog korigiranja izbornih jedinica). Itd., itd. Sve je to rekao i sam Ustavni sud RH u odluci od 7. veljače 2023., a znamo mnoge dodatne probleme.
5) I ŠTO SADA KONKRETNO, ŠTO JE REALNO?
Prije svega, nije se smjelo dogoditi da do sada nije riješeno izborno zakonodavstvo na ustavno zadovoljavajući način. Drugo, nije se smjelo odavno ne pokrenuti stručnu radnu skupinu (ne stranačku, već klasičnu stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga zakona). Treće, s time se ne smije otezati, u pitanju je “zaglavni kamen demokracije”, “neprikosnoveno temeljno ljudsko pravo – biračko pravo” (citati iz odluke Ustavnog suda RH). Četvrto, jasna su načela Venecijanske komisije za ovu materiju.
Sad smo tu gdje jesmo
Ako doista tvrdoglavom upornošću ovaj netransparentni i zakašnjeli postupak namjerava biti proveden do kraja, a samo zbrzana i odglumljena forma transparentnosti, i dalje postoji izlaz. Ako je doista sada važnije odigrati “po svome” umjesto poštivanja duha i smisla ustavnosti (a posebno imajući na umu da Hrvatski sabor ima dvomjesečnu ljetnu stanku, pa u stvarnosti zakonodavac ima samo dva i pol mjeseca rada na raspolaganju i to od danas , svakim danom sve manje), onda je nužno da se sada ostvari minimum suhe i jedva dostatne ustavnosti, a odmah potom pokrene proces ozbiljne reforme izbornog zakonodavstva i dovrši u najviše naredne dvije godine.
Naša je obveza i odgovornost da to jasno kažemo, ostajući kao i do sada, svi, na raspolaganju svojim stručnim znanjima.
Ustavni sud RH ostaje na braniku ustavnosti, a pošteni i pravični izbori podrazumijevaju puno kvalitetniji izborni okvir. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.