HOĆE LI PROPASTI 6 BANAKA?

HOĆE LI PROPASTI 6 BANAKA?

6. travnja, 2013.

 

centar banka 0 0 468X10000

U crvenom Croatia, Centar, Karlovačka, NAVA, VABA i Banka kovanica

Piše: Dražen Stjepandić

Fotografija: www.seebiz.eu

U sjeni napisa o novoj ulozi HNB-a, koja više nije zadužena samo za bankarstvo nego je, po novom zakonu, nadležna za cjelokupni financijski sustav, a sve zbog krize u EU, te najave skorog povećanja kamata na kredite, daleko od očiju i ušiju javnosti, događa se jedna vrlo dramatična bankarska situacija. Nekoliko domaćih manjih banaka već dulje vremena posluju u minusu i dobri poznavatelji zbivanja u bankarskom sektoru tvrde kako to nisu samo prolazne negativne godišnje bilance, nego je nekoliko domaćih banaka u ozbiljnim poslovnim problemima. Preciznije, lako bi mogle propasti i u HNB-u se kuju razni planovi.

Zbog lošeg iskustva i problema nastalih nakon likvidacije splitske Credo banke, kad je država morala obeštetiti vlasnike uloga, još nisu poduzete konkretne mjere glede problema u kojim se nalaze: Croatia banka, Centar banka, Banka kovanica, NAVA banka, Karlovačka banka i VABA. Država je u finacijskim problemima i u ovom trenutku nije jednostavno preuzeti još i odgovornost za uloge u tim bankama, koje posluju s gubicima i teško mogu pratiti linearna pravila poslovanja koje im je nametnula HNB u vrijeme vladavine guvernera Željka Rohatinskog.

U Hrvatskoj su svi ulozi do 400.000 kuna osigurani i u slučaju propasti neke banke vlasnike računa mora namiriti država, a u ovoj krizi to bi bilo dodatno pogoršavanje situacije, pa, stoga u HNB-u još nisu donijeli odluke što napraviti s bankama u crvenom.

 

LICENCIJE ZA POSLOVANJE

 

Svojedobno, osiguravajući hrvatski bankarski sustav HNB je neposredno pogodovala velikim stranim bankama, a manje banke, mahom u hrvatskom vlasništvu, teško su mogle udovoljavati regulativnim zahtjevima u pogledu stope adekvatnosti kapitala i plasmana. HNB je odredila da banke kojima aktiva padne ispod 12 %, u odnosu na temeljni kapital, gube licenciju za poslovanje i usmjeravaju se prema likvidaciji ili stečaju. U Europi taj omjer iznosi 7%, pa male i manje banke u Hrvatskoj posluju u znatno težim uvjetima. Po tim ozakonjenim pravilima HNB-a s domaćeg bankarskog tržišta je nestalo nekolicina banka, premda neke nisu imali negativne bilance i kad je završen stečaj kao u primjeru Gradske banke iz Osijeka ukupni račun je čak bio pozitivan.

Neke druge banke kao primjerice Obrtničko štedna banka iz Zagreba, da su dobile duži rok za dokapitalizaciju mogle su se spasiti. Istodobno neke druge banke su se spašavale i spašene su premda nisu ništa bolje poslovale negoli neke propale banke, pa ova sadašnja situacija nije prvi put da HNB izkazuje višestruke kriterije.

Primjerice Centar banka Drage Biondića je zahvaljujući direktnom zauzimanju određenih ljudi iz HNB-a spašena, dok je Obrtničko štedna banka, također d.d., gurnuta u likvidaciju. O tome nam je pričao poznati zagrebački obrtnik Zlatko Cahun, bivši predsjednik Nadzornog odbora, jedan od osnivača i dioničara Obrtničko štedne banke koja je nastala kad je donesen zakon o transformaciji štedno-kreditnih zadruga.

“Sa aktivom koju je Banka dosegla nije se moglo pozitivno poslovati, temeljni kapital od 18,5 milijuna kuna je trebalo povećati. Tada aktualni predsjednik Hrvatske obrtničke komore Topić obećao je na konferenciji za novinare da će prenijeti račune Komore u Obrničko štednu banku, ali nije to učinio. Sa financijskim prometom obrtničkog novca u HOK-u, a koji je donosio promet nekim drugim bankama, naša Obrtničko štedna banka bi poslovala bez gubitka i mogla bi se dalje razvijati”- govori Zlatko Cahun, dodajući – ”Pokušali smo dokapitalizaciju riješiti putem trećih osoba. Imali smo ponudu turske Šeker banke. Čekajući ljude iz obrtničkog sustava i slušajući njihova izmotavanja, iako su imali pozitivne odluke svojih Skupština, potrošili smo dragocjeno vrijeme pa je na koncu HNB prebrzo donijela, zbog premalog jamstvenog kapitala, odluku o prisilnoj likvidaciji. Treba pritom reći da je banka poslovala, samo naplaćujući kredite, s gotovo svim zaposlenima još skoro godinu dana.”

 

140 MILIJUNA ZA MANJU CIJENU

 

Imovina, obveze i potraživanja Štedno obrničke banke prodani su na javnom natječaju Centar banci. Ukupni portfelj je oko 140 milijuna kuna i on je otkupljen za znatno manju vrijednost. Istodobno mali dioničari, njih 1125, izgubili su uložena sredstva u dionice, a Centar banka je na povoljan način došla do neophodnog kapitala i nastavila je rad.

“Mislim da bi trebalo objaviti pod kojim je uvjetima preuzeta aktiva, uređaji i oprema OŠB od Centar banke s obzirom da je država, prema onom što piše tisak, dokapitalizirala Centar banku putem HBOR-a. Iako smo se i mi obraćali za pomoć DAB-u, ondašnje rukovodstvo nije donijelo odluku o dokapitalizaciji, iako je DAB (Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga) prema njihovim izračunima potvrdila da je moguća odšteta za osiguranu štednju, koju bi morao platiti DAB, bila višestruko veća od potrebne dokapitalizacije. Nitko od strane DAB-a i HNB-a nije spominjao mogućnost dokapitalizacije na način kako je učinjeno prilikom dokapitalizacije Centar banke. Možda u našem slučaju nije još postojala takva mogućnost, ali ostaje dojam da nije bilo, u najmanju ruku, dovoljno dobre volje”- riječi su dugogodišnjeg obrtnika i kratkotrajnog bankara Zlatka Cahuna.

Ista ta Centar banka premda je preživjela zahvaljujući preuzimanjem jamstvenog kapitala i aktive likvidirane Obrtničko štedne banke i kreditom HBOR-a, ponovno je u ozbiljnim poslovnim problemima zbog milijunskih gubitaka, ali ono što se nekome nije dopuštalo drugima se ponovno dopušta jer ozbiljni problemi nekoliko manjih banaka nisu samo problemi tih manjih banaka nego cijele države koja mora osigurati uloge, a za što banke moraju plaćati osiguranje. Je su li to razlozi zbog kojih u HNB-u zasad šute I odgađaju potrebne mjere? Među onima na kojima su ranije primjenjivane postojeće zakonske norme, ima i onih koji misle da u svemu tome ima velikih mogućnosti za privatne kombinacije i interese osoba koje su na položajima direktno zaduženim za rješavanje nastalog problema. Veće banke odlično zarade prilikom preuzimanja manjih banaka i njihovih potraživanja, a prije toga netko im to treba omogućiti, pa, kažu, zato se još nije dogodilo, odnosno obznanilo ono o čemu govore dobro upućeni.

 

TKO ĆE KOGA ILI KOMU?

 

Razrađuju se mogućnosti, tko će tu koga preuzeti, dokapitalizirati i naravno isplatiti ili potplatiti ili tko će komu pomoći. Običaj je da u tim igrama najviše nastradaju mali dioničari, a to se u zapadnom svijetu smatra i narušavanjem ljudskih prava jer ako ste banci dužni ostajete dužni i ako propadne, ali ako ste dioničari onda su pravila sasvim drugačija. Primjerice mali dioničari Croatia banke ostali su bez dionica kad je država tu, do tada, privatnu banku dokapitalizirala i preuzela u svoje vlasništvo potpuno obezvređujući dionice ranijih dioničara. Zapravo mali dioničari mogli su tek tužiti Republiku Hrvatsku, dokazujući da banka nije loše stajala i nije trebala propasti i tako tužeći se doći do Ustavnog suda gdje se slučaj godinama nalazi.

Koje će se banke likvidirati ili spasiti u predstojećoj igri, koja će nastati iz sadašnje alarmantne situcije, pokazat će vrijeme što dolazi. Ono što se može konstatirati je da u domaćem bankarskom sektoru uskoro mnogo toga više neće biti kao što je bilo.T

6 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Guest
    #1 Guest 13 travnja, 2013, 09:26

    Istražitelji su još prije tri godine bili u akciji u Karlovcu, ali bez učinka.Tko je opstruirao slučaj Ka Ba? Policiji je, navodno, sugerirano da se ostave istrage Karlovačke banke, kako prenose neki mediji.
    Nadzor svih financijskih institucija u RH, pa tako i banaka, prema uzoru na zapadne zemlje, treba odvojiti u zasebnu i potpuno neovisnu državnu agenciju. Apsurdna je situacija da u Hrvatskoj jedna institucija obavlja nadzor, a druga plaća građanima osigurani iznos u propalim bankama.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. zlatna kuna
    #2 zlatna kuna 7 travnja, 2013, 00:37

    Nakon 12 godina parničenja,varaždinska Banka Kovanica, kao pravna sljednica Štedionice Zlatica, pristala je po nagodbi sklopljenoj koncem 2011.g. platiti Komercijalnoj banci u stečaju 1,3 milijuna kuna odštete zbog poznatog slučaja izvlačenja gotovo 2 milijuna kuna štednje današnjeg predsjednika Republike Ive Josipovića, članova njegove obitelji te još nekoliko osoba i pravnih subjekata povezanih s udrugom Posmrtna pripomoć i njezinim poduzećem Gaj grupa. Štetu učinjenu od odabranog društva nagodbom je podmirila Banka Kovanica, a odabrani su izvučeni novac zadržali,za razliku od ostalih štediša koji nisu imali tu sreću da kontroliraju obje financijske kuće, pišu Novosti u br. 693.

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code