HHO PROTIV TITA I PARTIZANA

HHO PROTIV TITA I PARTIZANA

8. rujna, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

Hrvatska je ove godine prvi put ove godine obilježila 23. kolovoz – Obljetnicu zloglasnog Pakta Ribbentrop-Molotov (iz 1939.), Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – fašizma i komunizma – koji je proglasio Europski parlament 2. travnja 2009., Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu.

Tim povodom predsjednica Vlade RH J. Kosor otkrila je dvije spomen-ploče žrtvama komunizma. Predsjednik Ivo Josipović u svojoj je izjavi naveo kako su „ideologije poput fašizma, nacizma i komunizma dovele do stvaranja totalitarnih, nedemokratskih i autoritarnih režima, koji su iza sebe ostavili nebrojene mrtve, zatočene, mučene širom svijeta“. Dio medija, pogotovo tiskovnih, gotovo da i nisu zabilježili ta obilježavanja, već su taj dan iskoristili za lansiranje priče o tome vode li se (pred)istražne radnje protiv Josipa Boljkovca i (Josipa Manolića), koje se navodno sumnjiči za ratne zločine poslije Drugog svjetskog rata. Boljkovac i njegovi medijski istomišljenici i zaštitnici su,koristeći se metodom zamjene teza, pokušali  izokrenuti smisao obilježavanja tog dana za optužbe protiv ministra policije Karamarka, po svemu sudeći zbog njegova beskompromisnog stava u borbi protiv korupcije i svih oblika kriminala.

HHO naglašava da je dovođenje najnovijih rasprava o mogućim kaznenim postupcima protiv osoba koje se sumnjiči za kazneno djelo ratnog zločina nakon Drugog svjetskog rata u kontekst ipreizbornih aktivnosti ove ili one stranke lišeno svake osnove.Naime, svu naležnost u odlučivanju o kaznenom gonjenju ima isključivo DORH.

Očigledno je da dio medija i medijskih komentatora – istih onih koji su i u vrijeme komunizma sudjelovali u progonima aktivista za ljudska prava i javnom stigmatiziranju protivnika komunističkog režima – ne može podnijeti činjenicu da je Europski parlament izjednačio fašizam i komunizam. Europski parlament svojom obvezujućom Rezolucijom traži od svih država članica Europske unije (i onih koje joj žele pristupiti) da taj dan označe kao zajednički Dan europskog sjećanja: „Europa neće biti ujedinjena ako se ne oblikuje zajedničko viđenje njene povijesti, te se nacizam, staljinizam, fašistički i komunistički režimi ne prihvate kao zajedničko nasljeđe i ne pristupi poštenoj i temeljitoj raspravi o njihovim zločinima u proteklom stoljeću“, ističući da „nema pomirenja bez pamćenja“.

U Rezoluciji izričito stoji kako „kriva tumačenja povijesti mogu hraniti ekskluzivističku politiku i na taj način poticati mržnju i rasizam“, te da se „tragična povijest Europe mora održavati na životu kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji pomirenju zasnovanom na istini i pamćenju“. Nadalje, kako je „dominantno povijesno iskustvo Zapadne Europe nacizam, dočim su srednje- i istočnoeuropske zemlje doživjele i komunizam i nacizam, pa je nužno promicati razumijevanje prema dvostrukom nasljeđu diktature što je opteretilo ove zemlje“. U Rezoluciji se posebno istiće kako je „krajnji cilj otkrivanja i procesuiranja zločina koje su počinili komunistički totalitarni režimi pomirenje, koje se može dostići priznavanjem odgovornosti, traženjem oprosta i poticanjem moralne obnove“.

Iako se javno kunu u Europu, pojedinci i cijele grupe u Hravrskoj ne mogu se pomiriti s europskim stajalištem, koje je pretpostavka za potpunu duhovnu i intelektualnu integraciju Hrvatske u ujedinjenu Europu. Ovaj antieuropski duh posebno je vidljiv u izdanjima EPH (Jutarnji list i Slobodna Dalmacija), koji su (kao i neki drugi mediji),  koristeći se zamjenom teza europskoj Rezoluciji suprotstavili priču o njihovom „antifašizmu“ i Josipu Boljkovcu.

U rezoluciji Europskog parlamenta nigdje se ne spominje sintagma „antifašizam“, omiljeni ideologem dijela hrvatske elite, koja ovom Rezolucijom gubi idejno i političko tlo pod nogama. Netočna je tvrdnja, iako uporno ponavljana, da se u Ustavu RH spominje „antifašizam“. U Ustavu RH, u 11. točci izvorišnih osnova, kao dokaz kontinuiteta hrvatske državnosti stoji da se puna državna suverenost crpi iz odluka ZAVNOH-a (1943.), nasuprot NDH (1941.).  U istoj 11. točci kaže se da je Hrvatska ostvarenje svoje suvremene države utemeljila tako što je na povijesnoj prekretnici odbacila komunistički sustav, i to na demokratskim izborima 1990. Jasno je da je hrvatska država nastala odbacivanjem komunističkog antifašizma te da je Domovinski rat bio borba protiv njega i protiv njegovog ostatka koji su u to vrijeme branili Titova JNA i Miloševićev nacional-komunistički režim.

HHO još jednom naglašava potrebu ispunjavanja obvezujuće rezolucije Europskog parlamenta na način koji se to traži u samoj  Rezoluciji. Hrvatska Vlada i Sabor to nisu učinili, budući je 17. lipnja 2011. donesen Zakon o dopuni Zakona o državnim blagdanima…, kojim se proglašava „europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima“. Pritom je ispušteno ono što Europa traži, a to je odricanje od  fašizma i komunizma. HHO ponovno poziva Sabor na izvršenje ove dopune, kako bi se spriječila mogućnost takvog povijesnog komunističkog revizionizma koji  Titov komunistički režim i dalje drži neupitnom vrijednošću koju se ne smije ni kritizirati. Naime, od pokušaja povijesnog revizionizma do zahtjeva za progon i kažnjavanje kritičara Tita i komunističkog režima samo je jedan korak. To u medijima, ali i drugdje, rade isti oni koji su stvarali ideološku podlogu ili izravno sudjelovali u uhićenjima i progonima protivnika Titove komunističke diktature sve do 1990. Želimo istaknuti da je ideja ljuskih prava u to vrijeme bila kriminalizirana, a njeni zagovornici uhićivani i zatvarani.

Što, zapravo, žele komunistički revizionisti vidljivo je i iz izjave za javnost Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SAB/SUBNOR), od 25. kolovoza o. g. Radi se o reakciji na javnu tribinu u Dubrovniku na kojoj su dan ranije, u spomen na fizičku likvidaciju grupe dubrovčana od strane komunističkih vlasti koncem Drugog svjetskog rata, sudjelovali Tomislav Karamarko, ministar u Vladi RH i Ivo Banac, član HHO. SAB/SUBNOR je, sukladno pokušaju reanimiranja komunističkog duha u Hrvatskoj, zatražio i reaktiviranje Zakona o zaštiti lika i djela druga Tita. To je moguće iščitati iz posljednjeg stavka te izjave u kojoj piše: „Izjavama o Titu, kojeg (Karamarko) naziva zločincem, potiče se na mržnju i izaziva uznemirenost građana, što potpada i pod kaznenu odgovornost“. Kako su i brojni članovi HHO i drugi istaknuti intelektualci u Hrvatskoj govorili o Titu kao o ratnom zločincu i o komunizmu kao o zločinačkom sustavu, jasno je da je SAB/SUBNOR i njegovi istomišljenici traže vraćanje verbalnog delikta i uhićenje protivnika komunističkog sustava i ideologije te kritičara Josipa Broza Tita.

Odbor upozorava da ovi pozivi znače napad na ustavni poredak RH te da su suprotni obvezujućim europskim dokumentima, čime se Hrvatska udaljava o željenih integracija u EU. Osim toga, radi se o grubom kršenju principa ljudskih prava, kao i vladavine prava, zbog kojeg su stradale tisuće i tisuće nevinih građana, kako iz Hrvatske, tako i iz cijele bivše države, i to upravo ljudi kao što su članovi SAB/SUBNOR-a i njihovi medijski

Ivan Zvonimir Čičak

 

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. romnbvcx
    #1 romnbvcx 21 siječnja, 2020, 14:39

    MOJO svedočenje Dobar dan,
     moje ime je Azwandy, građanin sam Švedske. želim
    da svedočim o dobrom zajmu zajma koji mi je pokazao svjetlo nakon
    prevareni od strane četiri različita lažna Internet kreditora, svi oni
    obećaj mi zajam nakon što sam tražio da platim mnoge
    naknade koje nisu ništa proizvele i nisu dale pozitivan učinak
    rezultata. Izgubio sam puno novca blizu 32.000 eura
        Jednog dana dok sam pretraživao internet naletio sam na stari post
    o još jednoj žrtvi poput mene koja je dobila kredit od Ranner kredita, nakon što sam pročitala njeno svjedočenje, odlučila sam se samo
    daj ga zadnji put suđenje, prijavila sam se putem e-maila
    i u roku od 48 sati dobio sam zajam od 32.000 eura. Nisam mogao vjerovati
    moje oči, sad sam opet sretna i bogata i zahvaljujem Bogu da takve kreditne kompanije poput ove još uvijek postoje na ovim prevarama na sve strane, molim vas da savjetujem svima koji trebaju kredit da posjete e-poštu ,,, ([email protected]), oni nikada neće propasti
    vi i vaš život će se promeniti kao i moj.
    Brzo se obratite ([email protected]) već danas i uzmite njihov zajam od njih.
    Ostanite sigurni i blagoslovljeni

    Odgovorite na ovaj komentar

<