GRIČKI FESTIVAL

GRIČKI FESTIVAL

11. srpnja, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše:Igor Koruga

Bogatu sezonu zagrebačka je Koncertna direkcija po običaju završila sadržajnim ljetnim festivalom – Večeri na Griču. Više od trideset godina ova manifestacija oživljavala je i oživljava zagrebačko ljeto, bogatila je i bogati kulturnu ponudu grada, konkretno, ove godine, s trinaest vrhunskih koncerata u rasponu od klasične glazbe, preko jazza, zabavne glazbe i world musica. Da bi se uključio povijesni i turistički kontekst grada i države, svoje pozornice će ponuditi gornjogradski prostori poput Atrija Klovićevih dvora, Crkve sv. Katarine, baš kao i Tvornica kulture koja je iskorištena kao prepoznatljiv urbani prostor. Upravo je u Tvornici kulture i otvoren festival, 2. srpnja, i to nastupom Gabi Novak i Matija Dedić Trija, dok su u klasičnom dijelu, 5. srpnja u petak u Atriju Galerije Klovićevi dvori, zablistali Martina Filjak (glasovir) i Vedran Kocelj (truba) u izvedbi Šostakovičevog Koncerta u c-molu za glasovir, trubu i gudače, op. 35,  uz odgovarajuću pratnju sve boljih Zagrebačkih solista.

Zlatno runo

Ovotjedna događanja započela su u ponedjeljak, 8. srpnja, zanimljivim nastupom vokalno-instrumentalnog ansambla Minstrel, usko specijaliziranog za izvođenje srednjovjekovne, renesansne i barokne glazbe, kojim se vjerno uprizorila glazba ranobaroknih skladatelja poput Antonia de Ribere, Luyza de Milana, Juana del Encine, Bartomeua Cárceresa, Juana Arañésa i drugih iz Španjolske i Južne Amerike. Asocijativno ime programa Zlatno runo podsjećalo je na dan velikog otpora kojeg je ban Nikola Zrinski 1664. godine pružio Turcima, spalivši im dva kilometra dug drveni Sulejmanov most preko kojeg su prodirali u Europu i postavši na taj način vitezom zlatnog runa španjolskoga kralja Filipa IV.

Decentno kostimirani glazbenici vješto su muzicirali na izvornim i repliciranim instrumentima toga doba čiji se zvuk sjajno upleo u složenije ritamske i jednostavnije melodijske, vokalne linije uvježbanog pjevačkog okteta te u umjerenu ječnost Crkve sv. Katarine. Brojni gostujući glazbenici (posebno flautist Georges Grujić) ugodno su se uklopili u ansambl, a kraćim solističkim pasažima pojedinci (trombonist Hrvoje Sironić i kornetist Krešimir Fabijanić) su uspjeli doreći i provedbene misli već spomenutih skladatelja. Pjevački je dojam pojačala sopranistica gipka glasa i vedre pojavnosti, Ana Lice, s kojom je u formi terceta ili kvarteta brojna suglasja dijelio osjećajni bas, Matija Podnar. Skladbe večeri, one s razvijenijom, gotovo klasičarskom harmonijskom logikom, dakle Canarios i Zarabanda Gaspara Sanza iz druge polovice XVII stoljeća, nisu oduševile većinu posjetitelja, barem sudeći po pljesku koji se, s druge strane, pokazao srdačnijim i bučnijim u slučaju djela s čvršćim otiscima španjolskog melosa i ritmike.

Gipsy swing i harmonike

Slijedeći se dan grički festival premjestio u Atrij Klovićevih dvora, a glazba je krenula putem ritmičnog gipsy swinga u režiji Mate Matišića i njegovog trija. Upućena javnost već se navikla i na Matišićevog sina, Šimuna, vibrafonista u gostujućoj ulozi. Međutim, ovoga se puta pokazalo korisnim pozvati i glavnu gošću večeri, točnije, dvadesetpetogodišnju francusku violinisticu Fionu Monbet koja je već na početku svoje umjetničke karijere očarala velikane gipsy swinga poput Stochela Rosenberga i Birellija Lagrenea. Kraj glazbenog tjedna nazire se u petak, 12. srpnja, kada će na koncertu Nota mi, također u Atriju Klovićevih dvora, Ivan Šverko i Mia Čojbašić na dvije koncertantne harmonike tumačiti djela Olsena, Musorgskog, Bjorna i Trojana. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<