BIZNIS

GRAĐANI ZALJUBLJENI U KOVANICU OD 25 KUNA

2. lipnja, 2011.

Piše: Dražen Stjepandić

Uz novčanice od 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 100 kuna u službeni novac Republike Hrvatske svrstavaju se i kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa te od 1, 2, 5 i 25 kuna. Mnogi ne znaju da je kovanica od 25 kuna također zvanično platežno sredstvo, a ne neka prigodna kovanica kao što pogrešno piše čak i u Wikipediji. Citiramo: “Kovanice od 25 kuna su isključivo prigodne i rijetko su u upotrebi.“

Nije točno da je dvdesetpetica prigodna, ali dobro je napisano da je rijetko u upotrebi. Kovanica od 25 kuna izčeznula je iz platnog prometa kao i novčanica od 5 kuna. S tim što je novčanica od 5 kuna službeno povučena iz upotrebe, a kovanica od 25 kuna nikad nije povučena iz prometa, nego se dogodilo nešto što se rijetko događa – građani je jednostavno zadržavaju za sebe, pa se na dvadesetpeticu u svakodnevnom plaćanju  rijetko nailazi. Kada nekome 25 kuna dođe u ruke, rijetko ide dalje i to je jedan od glavnih uzroka nestašice te kovanice.

Poznato je da su mnoge kovanice i novčanice, prigodne ili redovne, stekle numizmatičku vrijednost, obično dugo nakon što su povučene iz upotrebe, ali da kovanica, dok je još u službenoj upotrebi, stekne kolekcionarsku vrijednost, to baš nije čest slučaj. Upravo to se dogodilo s 25 kuna. Hrvatski građani su se jednostavno zaljubili u tu kovanicu i od nje se teško odvajaju, pa se za 25 kuna kao od šale može dobiti 50 kuna, a u oglasima se može naći da se 25 kuna prodaje i za 100 kuna.

Primjerice, u jednom članku u crnoj kronici pisalo je: „Provalnik je ukrao polog s izuzetno vrijednom kovanicom od 25 kuna.“ Kada ljudi u kusuru nalete na dvadesetpeticu, kao da su dobili bisernu školjku.

25 KUNA NIJE PRIGODNA KOVANICA

Uz službene, u Republici Hrvatskoj postoje i prigodne kovanice kovane u malim serijama od 1000 ili 2000 komada. U Hrvatskom novčarskom zavodu u Kerestincu u malim serijama iskovane su prigodne kovanice od 150 i 1000 kuna i one su namijenjene kolekcionarima i numizmatičkom tržištu. Izrađeni su i brojni zlatni i srebrni medaljoni. Namjena kovanice od 25 kuna nije bila prigodničarska, prigodna je samo bila izrada lica. Kovanica ima devet lica, odnosno ima ih devet vrsta, a svaka serija je iskovana u 60.000 komada. Što znači da su hrvatski građani spremili oko pola milijuna kovanica od 25 kuna. Namjena kovanice je bila ista kao i onih od 1, 2 ili 5 kuna, pa kovanica ne bi smjela vrijediti više od onog što piše na njezinom naličju.

Kovanica od 25 kuna prvi put je iskovana 1997. godine. Na licu je pisalo “Hrvatsko Podunavlje”. Na plohi kovanog novca je prikazana karta hrvatskog Podunavlja. Uz desnu stranicu kvadratne plohe označena je godina kovanja, 1997. Iste godine puštena je u promet još jedna kovanica na kojoj je pisalo ”Prvi kongres hrvatskih esperantista”. To je bila druga kovanica. Iduće, 1998. godine, iskovano je treće lice, „Expo-Lisabon 1998“, a onda i „Republika Hrvatska u O.U.N“. Iduće, 1999. godine, lice je posvećeno euru, novoj zajedničkoj europskoj valuti. Šesti motiv je 2000-ta godina kao početak novog milenija – na licu je iskovan fetus kao univerzalni simbol ljudskog života i početka novog tisućljeća. Na sedmom licu, iskovanom 2002. godine, piše „10 obljetnica međunardnog priznanja RH“. Na osmom, iskovanom 2004. godine, ispisan je tekst “Hrvatska, kandidat za članstvo u Europskoj uniji“. Deveto lice iskovano je 2010. godine. Uz godinu naveden je Zagreb i „Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj“, a „EBRD Annual Meeting and Business Forum“  u donjem središnjem dijelu prikaz je Europske banke za obnovu i razvoj.

DEVET LICA DVANAESTOROKUTA

Na naličju svih devet kovanica nalazi se brojčana oznaka nominalne vrijednosti „25“. U konture brojeva ukomponiran je prikaz kune zlatice. U donjem srednjem dijelu prstena je grb Republike Hrvatske. Lijevo od grba položen je lovorov list, a desno grančica hrasta lužnjaka s plodovima. Na gornjoj kružnoj površini prstena istaknut je natpis “Republika Hrvatska“.

Prigodni optjecajni novac od 25 kuna ima oblik pravilnog dvanaestorokuta čiji je promjer 32 milimetra. Masa kovanice je 12,75 grama. Jezgra ima promjer od18 milimetara i masu 4.05 grama. Prsten ima promjer od 18 milimetarai masu od 8,70 grama. Kovanica je izrađena od dvodijelne kovine. Jezgra je izrađena od 92% bakra , 6% aluminija i 2% nikla, a prsten je od slitine srebrnasta sjaja i sastoji se od 75% bakra i 25% nikla. Mnogi će se složiti da je to najljepša hrvatska kovanica.

Osim u oglasnicima u kojima se kovanica od 25 kuna nudi po cijeni od najmanje 50 kuna, ista se može nabaviti i na blagajni HNB-a po propisanoj nominalnoj cijeni. Možete birati između osam vrsta od do sada iskovanih devet dvadesetpetica.

Poznato je da su se u ovim krajevima nekoć obožavali orlovi, pa su mnogi po tom motivu nazivali i novčanice od 100 maraka (“orlovi”). Aktualnim novčanicama tepa se kad se “poistovjećuju” s povijesnim veličinama na njima. Govori se: Mažuranić, Radić, Starčević… Novčanice i kovanice postizale su kao i mnogi drugi predmeti veću ili manju popularnost, ali još se nije dogodila nestašica kovanica ili novčanica. Neke se narodu sviđaju pa su ih spremili ili zato što misle da više vrijede ili da će vrijediti.

Ljubav prema novcu nije ništa novo, ali prema određenoj kovanici to je već zanimljiv društveni fenomen.

Naravno, ima onih koji ne vjeruju ni u kakvu ljubav, pa ni u ljubav prema novcu, koji u svemu vide mućku i pitaju koliko se kovanica od 25 kuna prodalo za 50 i više kuna.