IZBORNI PRAG

GENERALU NEMA TKO PISATI ISPRIČNICE

10. srpnja, 2011.

Piše: Zoran Milanović

Dolazak pripadnika Vojne i civilne policije pred stan generala Mladena Kruljca, zapovjednika  Kopnene vojske Oružanih snaga RH, u elitnom zagrebačkom naselju Remete,   u nadzemnim i podzemnim kriminalnim krugovima diljem Lijepe naše izazvao je pravu uzbunu. I bez obzira što se već izvjesno vrijeme očekivalo njegovo privođenje zbog, navodne,  malverzacije zemljištem, mnogi su, baš kao  i  sam general Kruljac, do zadnjeg vjerovali da do uhićenja,u konačnici, ipak neće doći. Uostalom kao što se uhićenje nije dogodilo  prije nešto više od mjesec dana kad je sve bilo spremno  za njegovo privođenje, ali je u posljednji trenutak akcija stopirana. Takvo  uvjerenje temeljeno je i na činjenici da bi general  Kruljac, u slučaju uhićenja, mogao progovoriti o svemu i za sobom povući još mnoge krupne ribe, kao što je, po pisanju medija, nedavno i zaprijetio  najvišim vojnim dužnosnicima. Kruljac je također najavio, tvrde provjereni izvori,  da će progovoriti i o navodnim zloporabama generala zbora i bivšeg načelnika GS-a OS-a RH   Josipa Lucića s kojim je i inače bio u sukobu. Također, mnogi generalovi ljudi vjerovali su da bi, u ovom trenutku, utamničenje jednog od čelnih ljudi u Oružanim snagama RH,  ipak, bio prekrupan zalogaj, s obzirom na činjenicu da je Kruljac bio u milosti i pokojnog predsjednika Tuđmana, kao i doživotnog bivšeg predsjednika Mesića.

MESIĆEV LOBI

Što se pak Mesića tiče, on i sada vjeruje da je Kruljac nevin, dakle, ne samo da ga je štitio dok je stolovao na Pantovčaku nego ga štiti i sada dok stoluje u uredu u Grškovićevoj kao bivši predsjednik države. Navodno je Kruljac pripadao Mesićevom lobiju, pa stoga i ne čudi da je bivši predsjednik države, kako tvrde mediji, pokušao intervenirati kod Bajića da zaustavi istragu nad svojim omiljenim generalom. Upravo iz tih razloga Kruljčevo uhićenje, iako očekivano, mnoge je iznenadilo ali mnoge i totalno  uplašilo,  prije svih   neke političare, medijske tajkune i poduzetnike, koji se u hrvatskoj javnosti, svako malo, baš kao  i general Kruljac spominju u kontekstu Uskokovih istraga. To prije, što su, navodno, neki uhidbeni nalozi već ispisani i strpljivo čekaju u Uskokovim ladicama zeleno svjetlo  nadređenih. Stoga je svima takvima u političkim, poduzetničkim,medijsko – tajkunskim i inim krugovima, uhićenje generala Kruljca bio pouzdan znak za uzbunu, jer su konačno postali svjesni, da će istraživanje kriminalno korupcijske hobotnice diljem Hrvatske ići u svim smjerovima, I lijevo i desno, u širinu i dubinu, i po babi i po stričevima. Ovako je aktualnu situaciju , ovih dana, opisao jedan  političar vladajuće koalicije: ’ Jadranka Kosor neće stati. Ona će svaku minuta svojega premijerskog mandata iskoristiti da, u političkom smislu,  pruži  bezrezervnu potporu  borbi protiv kriminala i korupcije, i to odozdo pa do najviših i najodgovornijim razina države i društva. Takvu  Hrvatsku, maksimalno očišćenu  od najvećih korupcijskih i kriminalnih afera, aktualna premijerka, slikovito rečeno, želi  predate  u ruke  Europske unije. Svjesna je da nema preveliki manevarski prostor, te da  optimizam za još jedan  izborni trijumf  HDZ-a, na čijem je čelu, može graditi na samo dva krupna aduta. Prvi je, uspješan završetak pregovora s EU, a drugi uspjeh u borba protiv kriminala i korupcije!’

ŠVICARSKI POUČAK

I što god s pravom mogli prigovoriti aktualnoj Kosoričinoj Vladi, pogotovu kada je riječ o očajnom gospodarskom stanju u zemlji, mnogi, pa i njezini politički oponenti, ne usude joj odreći zasluge u stvaranju političkog okvira za nesmetanu borbu protiv te, uistinu razgranate, korupcijsko kriminalne hobotnice, koja je godinama, gotovo neometano premreživala Hrvatsku, uzduž i poprijeko. Stoga poznatu  krilaticu da u Hrvatskoj više nema nedodirljivih  nitko ozbiljna ne dovodi u pitanje niti je doživljava kao ispraznu političku  frazetinu, nego kao realnost, koju  je većina građana Lijepe naše tolike godine nestrpljivo iščekivala. Dakle, više nitko nije zaštićen i nedodirljiv, što se na slučaju generala Kruljca jasno odslikava. Dok ga je štitio bivši predsjednik, i pisao mu ispričnice za sve nepodoptštine koje su dopirale u medije ali i nadležne službe Kruljac je bio nedodirljiv. Sada kada generalu Kruljcu više nema tko pisati ispričnice, Uskok je zakucao i na njegova vrata. Vjerojatno će tako zakucati i na vrata ostalih ‘hrvatskih grešnika’, koji su na ovaj ili onaj način oštetili državu Hrvatsku. U tom kontekstu sjetio sam se priče legendarnog Ćire Blaževića, koju mi je ovih dana evocirao  jedan uvaženi kolega novinar. Glavni junak te priče je jedan ugledni bankar i njegovo troje djece. Mjesto radnje Švicarska.  Bankar je jednoga  dana  odlučio zaposliti  svoje troje djece, koja su prethodno, naravno, uspješno prebrodila stroge  bankarske kriterije svojega oca. Djeca su vrlo brzo napredovala  u poslu što je njihovog oca posebno veselilo. A u znak zahvalnosti za ukazano im povjernje  djeca su ocu za rođendan odlučili kupiti skupocijenu kristalnu bocu i čaše za viski. Po poklon su, kao pravi racionalni bankari, odlučili otići u susjednu državu, jer je tamo kristal bio znatno jeftiniji. Kada su ocu poklonili rođendanski dar, on je od sreće, zaplakao. Pri tom im je ponudio sto švicarskih franaka, da barem namire  troškove carinjenja skupocjenog dara. Djeca su tu pomoć zdušno odbila jer su otkrila ocu da su  njegov rođendanski dar prošvercali preko granice. Otac je na to ogorčeno skočio i rekao:’Pa vi varate moju i vašu državu. Što mislite da je svi tako potkradamo kud bismo stigli’., bio je uzrujan otac. Rođendanski poklon je odbio a  vlastitoj djeci dao  otkaz. Ta poučna švicarska prča, možda bi jednoga dana mogla zaživjeti i na hrvatski način. Možda, ako se još više osnaže neovisna pravosudna tijela, koja u svom radu neće ovisiti,  o ispričnicama za kriminalce  njihovih moćnih političkih zaštitnika. Tek će  tada riječi premijerke Kosor  ‘da Hrvatska punim jedrima plovi morem borbe protiv korupcije’ biti do kraja vjerodostojne. Pogotovu ako će  u tom moru velika antikorupcijska mreža hvatati i male i velike ribe, bez obzira kojem jatu pripadale.