Italija i Grčka dva su glavna kupca ruskih krznenih koža od samura iz EU-a te su lobirale za izuzeće. Grčki proizvođači krzna još davno su upozoravali da bi sankcije mogle značiti kraj modne industrije, u državi, koja je dom jednog od zadnjih preostalih krznenih proizvodnih središta EU-a.
Na benzinskim crpkama u ruskim gradovima cijene goriva nevjerojatnom brzinom rastu i to takvom da su benzin i dizel skuplji nego državama EU-a. Nestašice dovode do nezadovoljstva na benzinskim crpkama i to takvih razmjera da se malo tko od bezbrojnih vozača u kilometarski dugačkim redovima usudi i upitati za cijenu nakon pola dana čekanja ako se kome i posreći da uspije natočiti kanistar ili u autu spremnik goriva
Napisao: Franjo Dobrović
EU-a u najnovijem 22. paketu sankcijskih mjera protiv Ruske Federacije odobrila je iznimku za uvoz krzna od samura iz Rusije. Pozivajući se na dominirajuću ulogu Rusije u toj trgovini. Radi se o izvrsnom krznu kojeg upotrebljavaju europske modne kuće za bunde ili za razne odjevne predmete kao omiljenog ne samo europskih bogatašica.
Otkako je rusko ratno osvajanje Ukrajine počelo 24. veljače 2022. krzna od samura osjetno su manje uvozile pojedine članice EU. Tijekom proteklih ratnih godina situacija se u Ukrajini iz godine u godinu zaoštravala, pa je EU proljetos 21. paketom sankcija nametnula Rusiji posebno ograničenje za uvoz toga krzna.
EU ovaj put je progurala oslabljeni paket, jer sankcije sve više dolaze u sukob s gospodarskim interesima pojedinih država članica.
Zahtjev Italije i Grčke
Europska komisija tvrdi da je izuzeće potrebno, jer Rusija dominira proizvodnjom i trgovinom krznom samura te da europski proizvođači nemaju alternativnih dobavljača. “Očito bi ih bilo vrlo teško nabaviti drugdje”, kazao je dužnosnik EU-a za Euractiv, koji je vijest obznanio u ponedjeljak 24. kolovoza.
Italija i Grčka dva su glavna kupca ruskih krznenih koža od samura iz EU-a te su lobirale za izuzeće. Grčki proizvođači krzna još davno su upozoravali da bi sankcije mogle značiti kraj modne industrije, u državi, koja je dom jednog od zadnjih preostalih krznenih proizvodnih središta EU-a.
Bunde od samurovog krzna iz Rusije dugo se reklamiraju kao statusni simbol; pojedini primjerci prodaju se za desetke ili čak stotine tisuća eura. Prema ruskoj aukcijskoj kući Sojuzpushnina, talijanske i grčke tvrtke među vodećim su međunarodnim kupcima, uz kineske i ruske klijente.
Proizvođači odjeće u EU-u sada ponovno mogu kupovati vrlo vrijedne krznene kože, ali ostaje vrijediti zabrana za uvoz gotovih krznenih odjevnih predmeta iz Rusije i izvoz njihovih proizvoda u Rusiju, uz ostale otmjene predmete poput dijamanata i kavijara.
Italija i Grčka odigrale su bitnu ulogu i u ublažavanju 22. paketa usvojenog proteklih dana. Rim se usprotivio strožim viznim ograničenjima, a Atena je osigurala izuzeće za ruske isporuke ukapljenog prirodnog plina.
Strategija i učinkovitost sankcija
Dok Bruxelles preispituje širu strategiju i višegodišnju učinkovitost sankcija prema Rusiji, EU potez o povlačenju jedne u travnju donesene mjere obradovat će Grke i Talijane, kojom se prema Financial Timesu, pokazuje znakovi naprezanja. Otpor pojedinih članica i protivljenje pojedinim smjernicama najnovijeg 22. paketa sankicija protiv Rusije u ovom trenutku bio je daleko jači nego bilo koji od prijašnjih od početka nametanja sankcija.
Pojedini EU dužnosnici su za FT priznali da je tradicijski pristup – objedinjavanje mjera u velike pakete kakvi zahtijevaju jednoglasno odobrenje – sve neprovedivije.
Iako Putin i kremaljska vrhuška već dugo tvrde da paketi EU sankcija nisu uspjeli destabilizirati rusko gospodarstvo te da su se uglavnom obile o glavu, to doista nije istina, jer rusko gospodarstvo jedva jedvice, recimo time što Rusija pokušava na razne načine izbjeći nametnuta ograničenja za sankcionirane tankere iz sive flote kojima šverca izvoz sirove nafte, od kojih im je barem četvrtina uništena. Kremaljski se dužnosnici uobičajeno nastoje pohvaliti kako im sve krasno i dobro u društvu cvjeta kao u kakvom rajskom vrtu, iako se glavni proračun Ruske Federacije kao priključen na tiskarske aparate svake godine sve lošije puni, pa tijekom protekle dvije i pol godine nedostaje više od 600 milijardi eura, poglavito licemjerje vidimo kada pod izgovorom opravdivio govore da su sankcijske mjere podigle cijene energije u EU-u, prisilile na skuplji uvoz i potkopale konkurentnost EU te da uz sve donesene sankcije nisu utjecale na politički smjer Rusije.
Predsjednik Vladimir Putin sankcije je opisao kao “rusofobni stroj” koji se pokazao “beskorisnim”. Kazao je da je EU “pokušao posijati razdor”, ali je sebi nanio “maksimalnu štetu” te da “ruski narod nikada nitko ne će slomiti”.
Izgleda da su dosadašnje sankcijske mjere EU-e bar malo pripomogle da i Rusiju uz ukrajinska dalekometna djelovanja zahvati energetska kriza i aktualna nestašica goriva kakve nikad prije nije bilo. Na benzinskim crpkama u ruskim gradovima cijene goriva nevjerojatnom brzinom rastu i to takvom da su benzin i dizel skuplji nego državama EU-a. Nestašice dovode do nezadovoljstva na benzinskim crpkama i to takvih razmjera da se malo tko od bezbrojnih vozača u kilometarski dugačkim redovima usudi i upitati za cijenu nakon pola dana čekanja ako se kome i posreći da uspije natočiti kanistar ili u autu spremnik goriva. T
