GLAVNE TEME

DOBRO DOŠLI DOMA PREDSJEDNIČE

16. studenoga, 2012.

Molitve i bdijenje pomogle oslobađanju generala

Priredio: Franjo Dobrović

Fotografije: Tjedno

Hrvatska slavi oslobađanje svojih generala, javlja dopisnik agencije Anadolija iz Zagreba. Nakon što je Žalbeno vijeće Haaškog suda jutro izreklo oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Hrvatska je na nogama.

Jučer i sinoć su bile organizirane molitve i bdijenje, te mise u hrvatskim crkvama za hrvatske generale.
 
Očekuju se oštre reakcije iz Srbije i Republike Srpske, ali i od političkih prvaka srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
 
U Hrvatskoj ističu da je najvažnije to što je Haški tribunal presudom odbacio koncept o udruženom zločinačkom pothvatu u akciji Oluja 1995. godine.
 
1024 DOKAZA OBRANE

Tokom postupka protiv Gotovine i ostalih prezentirano je 2.687 dokaza tužiteljstva, te 1.024 dokaza Gotovinine obrane. Također, izveden je 391 dokaz Markačeve obrane.

Svjedočio je 81 svjedok, kao i 38 svjedoka odbrane. Na suđenje su utrošena 303 dana.
 
Gotovina je iza rešetaka proveo 2.450 pritvorskih dana, a Markač 2.060 pritvorskih dana.
 
Žalbeno vijeće Haškog tribunala istaklo je kako generali Gotovina i Markač nisu bili dio “udruženog zločinačkog pothvata” na čelu sa bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
 
“Žalbeno vijeće Haškog tribunala neće Gotovini izreći osuđujuću presudu na temelju alternativnih oblika odgovornosti”, rekao je Meron.
 
On je ocijenio kako se “ne može se zaključiti da su ljudi koji su sudjelovali u legitimnim artiljerijskim napadima imali namjeru sudjelovati u prisilnom preseljenju srpskog stanovništva”.
 
Po Meronu, Gotovina nije napravio propust za koji bi trebao biti kažnjen. Također, Mladen Markač nije pridonio krivičnim djelima Specijalne policije, niti je na njih mogao utjecati.

NEMA ZLOČINAČKOG PODHVATA

Dana 15. travnja 2011., raspravno vijeće je utvrdilo da su Gotovina i Markač krivi za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja od srpnja do rujna 1995., koje su počinili sudjelujući u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem trajnog i prisilnog uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine u Hrvatskoj. Gotovina je osuđen na 24 godina zatvora a Markač na 18 godina zatvora.

Žalbeno vijeće jednoglasno je utvrdilo da je raspravno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da su svi topnički učinci na lokacije udaljene više od 200 metara od cilja smatraju nelegitimnim, što je služilo kao dokaz nezakonitih napada na gradove u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj. Većina u žalbenom vijeću dodatno je zaključila da je raspravno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da su topnički napadi po nalogu Gotovine i Markača bili nezakoniti.

Većina također smatra da je raspravno vijeće pogriješilo kada je utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio trajno i prisilno uklanjanje srpskih civila iz Krajine. Shodno tome, većina je ukinula sve osude izrečene Gotovini i Markaču.

Žalbeno vijeće također je većinom glasova odbilo osuditi Gotovinu i Markača na temelju alternativnih načina odgovornosti. Žalbeno vijeće naložilo je hitno puštanje na slobodu Gotovine i Markača.

General Gotovina bio general-pukovnik Hrvatske vojske (HV). Godine 1995, službovao je kao zapovjednik HV-a Zbornog područja Split, a kao glavni operativni zapovjednik vojne ofenzive “Oluja” u južnom dijelu regije Krajina. Gotovina je uhićen u Španjolskoj 7. prosinca 2005. i prebačen na sud 10. prosinca 2005. Branitelji generala Gotovine bili su odvjetnici Gregory Kehoe, Luka Mišetić, Payam Akhavan i Guenael Mettraux.

General Markač bio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova i zapovjednik operacija specijalne policije u Hrvatskoj 1995. Markač se predao sudu 11. ožujka 2004. Njegovi branitelji bili su Goran Mikuličić, Tomislav Kuzmanović, John Jones i Kai Ambona. Tužiteljstvo su u žalbenom postupku zastupali Helen Brady, Douglas Stringer, Laurel Baig, Francois Boudreault, Ingrid Elliott, Todd Schneider, Saeeda Verrall, i Matthew Cross, navodi se u priopćenju ICTY-a.