DANI SJEĆANJA NA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU NA BANOVINI

DANI SJEĆANJA NA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU NA BANOVINI

9. kolovoza, 2018.

Kod negdašnje kapele sv. Antuna u Gračenici Šišinečkoj, sa pročeljnom spomen-pločom na poginula specijalca „Osa“ Žarka Rafa, odsad zaštitinika sv. Lovre, podiže se spomen-obilježje za sve ratne i mirnodopske stradalnike Zaloja, Gračenice i Stankovca, nekad pod župom Šišinca u sisačko-moslavačkoj općini Lekenik. U spomen na to, održat će se ovdje uz 10. kolovoza Dani sjećanja na poginule u Domovinskom ratu, ali i na poginule hrvatske mladiće Taborišta u susjednom Stankovcu

Napisao: Josip Frković

U teško poharanim selima župe sv. Antuna Padovanskoga u Gornjoj Bučici (banovinsko Pokuplje, grad Glina), trenutno je oko 800 stanovnika, računajući i one koji iz privremenih prognaničkih pribježišta do pradjedovskih ognjišta dolaze vikendom. Doznali smo to od mladoga i poduzetnoga župnika vlč. Ivana Petrovića, koji kazuje da su banovinski i ini, uvozni četnici, tijekom srpske okupacije toga dijela Pokuplja u svojoj mržnji bez milosti uništavali sve pred sobom. Od sakralnih, katoličkih spomenika do stambenih i gospodarskih zgrada, te seoske mehanizacije, nabavljanih za socijalističkoga „privremenoga“ obogaćena boravka ovdašnjih Hrvata u SR Njemačkoj. Naš sugovornik spominje župnu crkvu iz 18. stoljeća, bojom skrivenu fresku iz 1888., ostavljena tri zvona, dva uništena procesijska raspela na prilazu platou i devastiranoj unutrašnjosti župne crkve. Spomenik „Golubica“, pak, podsjeća na masovno stradanje staraca koji su sačekali srpske fašiste, držeći da nikom nisu ništa krivi. Sa cijeloga područja današnje bučičke župe, u Drugom svjetskom ratu i poraću poginulo je ili nestalo preko tri stotine žitelja, čemu su „krivi“ tvrdo hrvatstvo i sudjelovanje u domovinskoj vojsci obrane prve hrvatske države u 20. stoljeću, te katolička vjera žitelja. U Gornjem Taborištu, pak, situacija je drukčija, jer su ondje Banovinci odmah pružali otpor srpskim šumskim hajducima, pa su Hrvati i masovnije stradavali. Inače, mržnja na Hrvate Bučičane traje još od 1918., odnosno 1945., kad su velikosrpski partizani na jedvite jade ušli i osvojili mjesto.

Župnik graditelj-obnovitelj Pokuplja

S tim su, međutim, računali i za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, pa su brutalno uništavali sva dobra, vjerujući da se Hrvati više nikad neće vratiti. U Gornjoj Bučici, slijedom spomenutih okolnosti, sačuvane su samo četiri drvene pokupljanske kuće, sve je ostalo spaljeno, a poslije „Oluje“ državnom čvrstom gradnjom obnovljeno. Na području župe sv. Antuna Padovanskoga, odnosno selima Gornjoj i Donjoj Bučici, Slatini Pokupskoj, Ilovačku, Desnom Degoju, Donjem i Gornjem Taborištu, te Golinje (Išeki), bilo je za četničke okupacije 80 smrtno stradalih. Pitali smo stoga upravitelja bučičke župe, kako se svećenik podrijetlom iz ravne, bogate Slavonije, snašao u ovom siromašnom i ratom spaljenu kraju, 60-ak kilometara udaljenu od hrvatske metropole.

S početka je bilo nezgodno zbog maloga broja ljudi, osobito vjernika, ali su oni svjesni svoje teške prošlosti, s ljubavlju za svoj kraj i zavičaj, bili spremni postupno mijenjati ukupno stanje. Da sam dobro prihvaćen, neka posvjedoči i podatak da se hranim u svim obiteljskim kućama vjernika. Moj prethodnik pok. Stjepan Vuksan prošao je s narodom sva prijeratna i poratna iskušenja, motivirajući pučane na obnovu života u Pokuplju, podvlači vlč. Petrović. On je za uređivanja župnoga dvora privremeno, kao đakon, živio u župi sv. Lovre u Petrinji, da bi pred Božić 2016. Preselio u Bučicu. Doznajemo da su mu puno pomagali pokupski kolega, župnik s lijeve kupske obale, ali i dužnosnici gradske uprave Gline. Središte grada udaljeno je odavde 36 kilometara, a Velika Gorica 30-ak. Nekad je ovdje, u živopisnom šumskom i brdovitu zelenilu, živjelo i do dvije tisuće stanovnika, ali je evidentno sve opustošeno. Za zadnjega rata, naši su župljani bili smješteni oko Velike Gorice, u Kučama, Novom Čiču i selima župe Vukovina.“

Dani sjećanja na hrvatske žrtve za Lovrenčevo

Ondje su, uostalom, pokopani i naši vjernici preminuli tijekom četverogodišnjega progonstva. Svake godine, stoga, odlazimo u spomenuta naselja i ondje upriličujemo susrete ili pak na našoj strani rijeke.Tako ćemo ove godine u našem Ilovačku održati nogometni turnir. Porijeklom sam iz Belišća, boravio sam ondje kod fratara i nakon ređenja i mladomisništva prihvatio se kao župnik pokupljanske poratne materijalne i duhovne obnove”, kazuje vlč. Petrović. Kod negdašnje kapele sv. Antuna u Gračenici Šišinečkoj, sa pročeljnom spomen-pločom na poginula specijalca „Osa“ Žarka Rafa, odsad zaštitinika sv. Lovre, podiže se spomen-obilježje za sve ratne i mirnodopske stradalnike Zaloja, Gračenice i Stankovca, nekad pod župom Šišinca u sisačko-moslavačkoj općini Lekenik. U spomen na to, održat će se ovdje uz 10. kolovoza Dani sjećanja na poginule u Domovinskom ratu, ali i na poginule hrvatske mladiće Taborišta u susjednom Stankovcu. Ponešto o tom stankovačkom krvavu događaju, zapravo izdajničkoj partizanskoj zasjedi za mlade Hrvate Taborišta, ispričao nam je potom hrvatski branitelj Banovine, Antun Krpačić, a 94-godišnja umirovljena učiteljica Mirka Šoštarić – jedna od 13 stalno nastanjenih mještana Stankovca – odgodila je svoje kazivanje i svjedočenje za neko bolje vrijeme. Bilo kako bilo, u zajedništvu sa župnikom Ivanom vjernici postupno mijenjaju lice rodnoga Pokuplja. T

10 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Sofronije
    #1 Sofronije 26 kolovoza, 2018, 17:33

    Dajte, ljudi, malo uljuđenije prema zaslužnima. Prošli smo svi zajedno pakao vlaške agresije, brutalnih sljedbenika i pljačkaša turskih osvajača. A rat se ipak ne vodi artiljerijom krumpira. Ostale se pouke, pa vlaščadi treba dopustiti da se odluče: ili lojalnost Hrvatskoj ili odlazak tamo negdje daleko. Do klinca, V.S. Karadžića, Moljevića, Nedića, Ljotića, Dragoslava Draže Mihailovića, Slobe Miloševića, Dačića, Vulina,Irineja i druge bande istočne …

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. zzigho
    #2 zzigho 11 kolovoza, 2018, 14:54

    Pa nije Hrvatska država krenula od Tuđmana .J edino što je on bio ličnost da pokrene 1990. Hrvatsku koju smo uvijek željeli.
    Ali ne ovakvu kakvu imamo.
    Oni koji asu poginuli su najsretniji, ali što je s ovim invalidima koji su preživjeli i gledaju kamo ide Lijepa Naša za koju su se borili.
    Sigurno ne za takvu kakvu imamo jer ideali su bili sasvim drukčiji u početku.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. merle
    #3 merle 11 kolovoza, 2018, 14:37

    SAMO ODGOVOR OVIM crvenim GMAZOVIMA KOJI UOPĆE NEMAJU POJMA GDJE I KAKO ŽIVE!!! KAO PRVO PIŠEM VELIKIM SLOVIMA DA BI partizanski 100 GODIŠNJI fosili MOGLI PROČITATI JER IM SIGURNO RADI SVOJIH GODINA TREBA POVEČALO A VIŠE NISAM SIGURAN DALI JE hrvoje HRVATSKO IME PA NEĆU KOMENTIRATI TOG IMBECILA!!! PAMETNIMA DOSTA!!! ZA HRVATSKU I DOM UVIJEK SPREMAN!!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. hrvoje
    #4 hrvoje 11 kolovoza, 2018, 07:43

    Ovaj MERLE je nakakva seljačina. Svakakvih budala se ovdje nađe.

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. grunf
    #5 grunf 11 kolovoza, 2018, 07:17

    MERLE, kretenčino, prvo smanji ta slova, čobane maloumni, jer deranje ne znači da drljaš nešto pametno. Jebo te tvoj krivousti titoista.

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. merle
    #6 merle 11 kolovoza, 2018, 01:07

    grunfe GADE BELOSVJETSKI KAKO TE NIJE SRAM UOĆE SPOMINJATI PRVOG HRVATSKOG PRESJEDNIKA JER DA NIJE NJEGA BILO TI BI DANAS ČUVAO OVCE!!! A TKO ZNA MOŽDA SI P RAVI OPANČAR PA I NIJE ČUDO ŠTO TAKO REZONIRAŠ !!! PALI TRAKTOR I GUBI SE U 3PM!!! I NEMOJ ZABORAVITI SA SOBOM PONJETI I OPANKE TE SVETU HRVATSKU ZEMLJU NA NJIMA!!! ZA HRVATSKU DOMOVINU UVIJEK SPREMNI!!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. Ante
    #7 Ante 10 kolovoza, 2018, 11:47

    Plenkovicu izdajnice Hrvatskoga naroda sram te bilo.

    Odgovorite na ovaj komentar
  8. grunf
    #8 grunf 9 kolovoza, 2018, 17:38

    A da možda nije odgovoran brozov kabinetski generalčić, stanoviti tuđmanin.

    Odgovorite na ovaj komentar
  9. Anonimno
    #9 Anonimno 9 kolovoza, 2018, 13:16

    Previše je poginulih.
    A što je sa odgovornima za njihovu smrt..
    Jesu li uopće dostupni našem pravosuđu..
    Iovako će im kazne zastarjeti..
    Ali neka se zna tko je to učinio.

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code