Nimalo slučajno – baš kao i većina vijesti koje u ratu i poraću uzbuđuju hrvatski puk – odjeknula je prije dva tjedna ona u zlokobnom listu “Novosti”. Iz vječito pouzdanih izvora zlih namjera četničkih spodoba Milorada Pupovca, Dragane Jeckov, Borisa Miloševića i Anje Rašković Šimpraga doznajemo kako u Teslinu ulicu i dugoselski “Kemokop” Sisku (bivši “Herbos”) iz šibensko-kninskog kamenjara uskoro stižu stotine teških kamiona sa 150.000 tona silomanganske i feromanganske troske koja od 2010. leži na lokaciji Biljana Donjih kod Benkovca. Riječ je o lokaciji udaljenoj stotinama kilometara, ali i poslu koji “Kemokop” uza silne troškove naslućuje pozitivnim za firmu koja se bavi preradom opasna otpada. Crna troska, nusproizvod kancerogenog materijala, nastala je u šibenskom TEF-u, tvornici ferolegura i prilikom sanacije terena.
Stanovnici grada hrvatskih pobjeda zasigurno se prisjećaju razdoblja neposredno pred velikosrpsku agresiju i početak Domovinskog rata, kada su mnogi poznati Siščani oboljeli od malignih bolesti nepoznatih uzroka. Bilo je to vrijeme maksimalnog rada industrijskih spalionica u INA-Rafineriji nafte, termocentrali i staroj tvornici vinske kiseline, “Radonji”, proizvođaču sredstava zaštite bilja za SSSR, koja je značajan iznos investicijskog novca uložila u gradnju (slovenske?) industrijske spalionice kao simbola zaštite zdravlja žitelja. Ipak, strepnje su se i posljedice nastavile, a pogoni kraj desne obale Save samo su promijenili ime u “Herbos”. Ekološka situacija zastrašujućih prijetnji zdravlju ponavlja se i danas. I dok se vrsni ekolozi ministrice Marije Vučković ne daju zastrašiti proglašenjem Siska jedinim od triju najzagađenijih gradova Hrvatske, iz gradske inicijative “Siščani ne žele biti smetlišćani” podsjećaju na ekološki sudar sa solističkom gradonačelnicom SDP-a oko opasnih paljevina plastike u Novom Pračnu. Što se pak “Kemokopova” posla stoljeća tiče, podsjećamo da je presudom suda Europske Unije s početka ožujka Hrvatskoj zaprijećeno kaznom od 6,5 tisuća eura po danu kašnjenja sanacije terena. Država je tada objavila natječaj i dala rok za sanaciju Biljana Donjih od 16 mjeseci. Motivirajući dio prerade troske bila je pretpostavka o korištenju prerađene troske u cestogradnji nakon primjene recikliranja anorganskih materijala.
Uz bojazan za kontaminaciju zraka u sjevernom naselju Zelenog Brijega, iz eko-udruge “Smetlišćani” zgroženi su smradom i primitivnošću prerade plastike, stajskog gnoja, te medicinskog otpada. (J.F.) T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.