ČAČIĆ JE DAO MITO ZA POSAO OBNOVE HOTELA “CAVTAT”

ČAČIĆ JE DAO MITO ZA POSAO OBNOVE HOTELA “CAVTAT”

26. travnja, 2015.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Uspomene najpoznatijeg hrvatskog bankara Nevena Barača 19. dio

Tekst i fotografija: Dražen Stjepandić

Afera Dubrovačka banka je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća slomila kičmu Tuđmanovom režimu. Poslije neviđene pretvorbene i privatizacijske pljačke u Hrvatskoj i šire važno pitanje bilo je tko je bio tajni peti ortak. Po aferi Dubrovačka banka gospodin Neven Barač je ostao najpoznatiji.

U devetnaestom nastavku eksluzivnog feljtona Svjedoci epoha uspomene najpoznatijeg hrvatskog bankara Nevena Barača gospodin Barač, odavno umirovljenik koji živi na liniji Zagreb-Dubrovnik, prisjetio se kako se ta velika afera pripremala. U jednoj od svojih bilježnica opisao je mnoge detalje za koje prije ove objave na portalu Tjedno domaća javnost nije nikada doznala.

Uobičajeno smo se sastali u njegovom dnevnom boravku u Šenoinoj ulici u Zagrebu.

DOBIT DUBROVAČKE BANKE

U Dubrovačkoj banci dobit smo uglavnom ostvarivali u poslovanju s poduzećima izvan Dubrovnika. S počeka smo vratili sve zaposlene i još smo povećali broj zaposlenih za 65 posto. Plaća 1997. je u prosjeku iznosili 6200 kuna netto. Već 1995. Dubrovačka banka je ostvarila netto dobit od 58 milijuna kuna, a 1996. 164 milijuna kuna, što je gotovo sve otišlo u rezervacije to jest tihe pričuve. Prema nalazu revizorske kuće Ernst & Young iz Londona, koji nažalost nikad nije objavljen, a 1997. dobit je iznosila blizu 200 milijuna kuna.

PROBLEMI S NIKOLOM OBULJENOM I PAVOM ŽUPAN RUSKOVIĆ

Kredit koji je Vlada Republike Hrvatske odobrila Dubrovačkoj banci donio mi je probleme s nekim ljudima kao što su tadašnji gradonačelnik Nikola Obuljen, zvani Ćićo i gospođa Pave Župan Rusković. Obuljan je bio predsjednik Nadzornog odbora hotela Imperijal, a gospođa Rusković direktorica Atlasa. Na dan otvaranja Dubrovačkog aerodroma na aerodromu priređena je svećanost kojoj je prisustvovao i tadašnji predsjednik Vlade gospodin Nikica Valentić, a nakon toga je bio zakazan sastanak s gospodarstvenicima u Skupštini grada. Nisam išao na aerodrom nego sam došao u Skupštinu i prvi koga sam susreo pitao me gdje sam jer me traži premijer Valentić? Došao sam na kat u dvoranu punu ljudi, a premijer Valentić se odnekud pojavio i pozvao me je na hodnik. Kad smo se našli sami rekao mi je da je odlućio odobriti kredit Dubrovačkoj banci za kompenzaciju djelomično plasiranih kredita Dubrovačke banke hotelima i hotelskim poduzećima, s preporukom da nastojimo primijeniti nižu kamatnu stopu, a u ugovoru će biti naveden rok povratka konac godine, a tada će se vidjeti modeliteti produljenja roka korištenja. Kad smo dobili ugovor vidio sam da se taj kredit odobrava hotelskoj privredi Županije Dubrovačko-neretvanske, ali nisam htio praviti pitanje oko te formulacije smatrajući da je glavno da smo taj novac dobili. Kredit smo podjelili hotelima komitentima Dubrovačke banke pa je samim tim Atlas ispao iz kruga mogućih korisnika.

Ubrzo nakon toga nazvao me tadašnji gradonačelnik Obrljen i intervenirao je za hotel Imperijal. Našao sam se u nevolji jer nisam mogao reći što mi je rekao premijer, a nisam mogao prihvatiti rizik plasmana u Imperijal koji nije bio komitent Dubrovačke banke i inače su banci bili dužni 2,2 milijuna njemačkih maraka. Taj davno dospjeli kredit banka nije imala vremena povratiti, a željeli su još povećati dug i rizik. Iz spomenutih razloga gradonačelniku nisam uvažio zahtjeve i stvorio sam izvore nezadovoljstva prema meni, jer su oni mislili da su njihovi problemi opravdani i da se moraju uvažiti, a naši problemi bili su naši i nitko ih nije morao uvažiti. To se događalo 1994. i brzo nakon toga eksliralo je u napad gospodina Obrljena na Dubrovačku banku jer smo pokušali naplatiti potraživanja od dužnika banke uzimajući dionice banke u njihovom vlasništvu. To je bilo potpuno zakonito i te dionice smo ponudili putem javnog oglasa građanima Dubrovnika, ali bez odaziva. Tada smo rasprodali dionice u banci i ja sam konkretno kupio sto dionica, a mislim da ih je bilo oko devet tisuća nominalne vrijednosti dvije tisuće njemačkih maraka po dionici. Na sjednici Nadzornog odbora, u sastavu u kojem je još bio i gospodin Obrljen, započeo me kritizirati, što ja nikako nisam mogao razumjeti, srećom drugi članovi Nadzornog odbora su bili razumniji, ali jasno se moglo vidjeti da je tadašnji gradonačelnik došao s namjerom da nas rastjera iz banke. Brzo je zaboravio da je u 1995. Dubrovačka banka imala pozitivan rezultat, što su drugi članovi Nadzornog odbora pohvalili, dok je prije toga u vrijeme mandata gospodina Obrljena u Nadzornom odboru Dubrovačke banke ostvarivan gubitak koji je dotjeran do oko 100 milijuna kuna. Nije mogao ništa pozitivno doprinjeti poslovanju Dubrovačke banke, jer ako ništa za poslovni uspjeh potrebna su određena znanja, a gospodin Obrljen ne samo da ih nije imao, nego ih nije ni razumio. Zapanjio me takav stav i namjere gradonačelnika, čiji je grad umirao u sveopćem mrtvilu i kad se pojavilo malo svjetla trebalo ga je odmah ugasiti i riješiti se uljeza, njihovih ideja i nastojanja.

TUŽAKALI SU ME PREMIJERU VALENTIĆU

Obrljen nije razumio zašto smo mi članovu Uprave kupili po sto dionica banke. A uzeli smo po sto dionica, jer u toj situaciji kad se banka još nije izvukla iz problema, a dionice smo ponudili zaposlenima, nakon što je javna ponuda objavljena u Dubrovačkom vjesniku propala, pa kako bi zaposleni na to reagirali kad članovi Uprave iste te dionice ne kupuju. Nakon napada zbog kupnje dionica napadi na mene su se nastavili na način da su me svako malo tužakali premijeru Valentiću, koji je, kako mi je jednom prilikom kad više nije bio premijer, rekao da je imao grdnih problema zbog mene i nije znao kako se obraniti od tih pritužbi upućenih njemu na moj račun. Čak je i tadašnji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske gospodin Ivan Penić jednom službeno na sjednici Vlade obavjestio Vladu da su proveli službenu istragu povodom upućenih pritužbi na mene i da su utvrdili da su te optužbe na moj račun bez osnova. Osim tih optužbi protiv mene upućenih premijeru netko je iz Dubrovnika nagovorio brata čuvenog Biga Franušića da u Saboru postavi javno pitanje što je Dubrovačka banka učinila s 30 milijuna kuna kredita dobivenih od Vlade Republike Hrvatske. Jednom sam ga pitao kako se dao navuči na takvu budalaštinju od strane Obrljena i njegovih gulanfera, molio je da mu oprostim kad je shvatio kako su ga uvalili u tu eskapadu. Cijeli Dubrovnik je znao što se dogodilo i Obrljen i njegovi bili bi najsretniji da nam je Vlada uzela natrag dodijeljeni novac. I u tom ozračju mi u Dubrovačkoj banci nastavljamo s našim uspjesima. Prijesjećam se jednog Puškinovog stiha koji je bio u sukobu sa svojim vremenom:” Ti šagaj svojim šagom i njeasparivas na gubca”. U slobodnijem prijevodu “Ti koračaj svojim korakom i ne osvrći se na budale”. Taj stih sam imao na umu cijeloga svog života. I tako je prošla i 1995. banka je bila već visoko s glavom iznad vode, a bilanca poslovanja je pokazala dobit od 58 milijuna kuna. Revizor koji je preuzeo poslovanje bio je čuveni Coopers & Librand, to su oni koji su tvrdili da Dubrovačka banka sama nema spasa bez intervencije države. I poslovanje je teklo normalno sve do završnog sastanka na kojem smo trebali utvrditi ono što smo već utvrdili, a to je financijski rezultat. Na taj sastanak je došla nova osoba, visoki funkcioner našeg revizora Coopers & Libranda i kaže nam da trebamo izkazati dobit od 20 milijuna kuna.

– Trebamo li izkazati rezultat onoliko koliki je ostvaren ili rezultat koji netko kaže?-jasno sam ga pitao.

– Dvadeset milijuna kuna-odgovorio je davajući nesuvisla objašnjenja.

Rekao je da potraživanja od shoping centra trebamo kvalificirati u grupu C, a ne u grupu B. Pa je rekao da trebamo smanjiti dobit za 20 milijuna obračunatih kamata Glumina banci itd.

– Prošle 1994. godine potraživanja od shoping centra smo stavili u grupu C, a vi ste, baš vi, tražili da ih stavimo u grupu B. S tim da je poslovanje te firme daleko povoljnije nego prethodne godine, plaćaju kamate, smanjili su dugovanje, imaju veći promet. Potraživanje od Glumine banke je naplaćeno i kako da ga izbacimo iz ukupnog rezultata?-pitao sam ga.

– A ne treba biti kako ja kažem-rekao mi je.

Godinu prije 1994. Uprava Dubrovačke banke je htjela iskazati realni gubitak, koji je iznosio dvostruko od onoga što su htjeli da se prikaže revizori iz Coopers & Librenda. Konkretnim brojkama smo dokazivali svoj stav, ali nije pomoglo. Morali smo prihvatiti stav revizora i smanjiti nastali dobitak. Kazao sam mu da to što je tražio je apsurd koji ne razumijemo. Bilancu mora potpisati Uprava banke, a ona ne prihvaća njegove sugestije, a koje nisu imale nikave realne podloge. Rekao sam mu da u svom nalazu piše što hoće. Mislim da je prije dolaska u Dubrovnik bio na svjetovanjima u Hrvatskoj narodnoj banci, čijem tadašnjem rukovodstvu nije nikako odgovaralo da Dubrovačka banka uopće iskaže dobit, a kamo li tako veliku. Naše revizore smo uredno platili za njihov trud i nakon mjesec dana počeli smo tražiti novog revizora. Preporučuli su nam Ernst & Young London, Ernst & Young Wien i Reviziju Zagreb. Stupili smo u kontakt i detaljno objasnili razloge spora s prethodnim revizororom i izrazili zainteresiranost da oni naprave reviziju. Pristali su, ali se istodobno hajka na Dubrovačku banku nastavila. Aktivno se uključila Atlantska plovidba u liku svog direktora Ante Jerkovića. Taj gospodin je uz instrukcije iz Dubrovnika i kako će se kasnije vidjeti uz potporu Vlade piše pismo koje teleksom šalje Ernst & Youngu Wien u kojem kaže da je Atlantska plovidba najveći dioničar Dubrovačke banke, što je bila i istina, a to vlasništvo su stekli raspodjelom kapitala banke, a ne uplatom novca. Kao većinski dioničari za većinski paket dionica nisu uplatili ni lipe. Dalje su obavjestili da smo mi u Dubrovačkoj banci obmanili revizora i dali krive podatke, falsificirali bilancu, te su tražili da Ernst & Young odustanu od revizije. Sve se to događalo dan prije Skupštine banke zakazane 30. lipnja 1996. u 16 sati.

EKSPLOZIJA ZA KOJU ĆE SE ČUTI

Uoči skupštine Banke nazvao me predstavnik Revizije Zagreb.

-Što je ovo oko vas stalno neka gužva?- izgovorio je to nonšalantno.

Po glasu mi nije odavao neku zabrinutost, nego kao da da ga sve to što doživljava zabavlja. Zamolio sam ga da mi pošalje taj Jerkovićev apel na faks što je spremno učinio. Kad sam vidio Jerkovićev apel bio sam zaprepašten. Shvatio sam da je Jerković to učinio po nalogu i nije to mogao obiti jer je Atlantska plovidba tada bila u kolapsu s ogromnim gubicima, a koje su pokrivali kreditima podignutim u inozemstvu uz garanciju Republike Hrvatske. To hrvatska država nije smjela napraviti, jer je Atlantska plovidba već bila privatizirana, a sad mislim da je država dobro napravila jer bi Atlantska plovidba završila i kao Jugolinija kojoj država nije htjela dati garanciju za zaduženje i završila je u stečaju.

Sutrašnju Skupštinu banke sam dočekao pripremljen i u svom obraćanju Skupštini rekao sam za teleks koji je Atlantska plovidba Dubrovnik, potpisanu po direktoru Anti Jerkoviću uputila i taj teleks sam pročitao u cjelosti. Kod većine je nastala konsternacija i zgražanje. Ali to nije smetalo gospodinu Anti Jerkoviću da dva puta izlazi za govornicu s mikrofonom i traži od skupštinara da podrže njegov prijedlog da se ne prihvati izvještaj o polovanju za 1995. i revizorski izvještaj. Na glasanju njegov prijedlog nije prošao. Na Skupštini je bio prisutan i gradonačelnik Nikola Obrljen, ne kao gost nego kao dioničar s 30 dionica koje je posjedovao Lokrum, a to je bilo manje od jednog postotka u ukupnom vlasništvu. Skupili su dosta glasova, ali ne potreban broj da se sruši rukovodstvo banke, točnije mene kao predsjednika Uprave. Čak je bila angažirana i supruga gospodina gradonačelnika, koja je najavljivala da će 30. lipnja 1996. biti eksplozija za koju će se čuti. I bla je eksplozija, ali ne onakva kakvu su pripremali, pa su se kao pokisli izgubili iz prostorije u kojoj se održala Skupština. Bilo je i oduševljenih odvijanjem Skupštine kao i rezutatima glasanja. Sjećam se da mi je došla gospođica Ružica Čitanović, direktor Direkcije sredstava u Duborvačkoj banci govoreći da je bila toliko oduševljena zbivanjima da je doživjela orgazam. Poslije kad su me strpali u zatvor rekla je:”Neka ga neka gnjije”.

ODUZETI BANCI HOTELE, IMOVINU, CIJELU BANKU I SVE PRODATI

U toj akciji koju su vodili bio je angažiran i tadašnji premijer Zlatko Mateša koji je zvao tadašnjeg direktora HEP-a, koji je bio na putu u Mađarskoj da bi mu dao upute kako da glasa na Skupštini Dubrovačke banke. Koliko se sjećam nije ispunio očekivanja. U svom obaraćanju Skupštini pitao sam gospodu Antu Jerkovića i Nikolu Obrljena što hoće? Zašto žele vratiti Dubrovačku banku na one rezultate koje je imala kad su oni kao članovi Nadzornog odbora vodili banku i ostvarili gubitak u visini 100 milijuna kuna? Nisu mi odgovorili. Iz ove perspektive gledano, obzirom da na ono što se dalje događalo uz potporu Vlade Republike Hrvatske potpuno je jasno da su željeli oduzeti banci hotele i imovinu, odnosno cijelu banku, pa sve prodati. Eto to su htjeli i to su napravili.

DALNJIH 125 MILIJUNA NJEMAČKIH MARAKA KREDITA

Život se nakon te Skupštine Dubrovačke banke odvijao dalje. Obnavljali su se hoteli vlastitim sredstvima i kreditima inozemnih banaka kao što su Hypo Bank iz Klagenfurta i Bayerischeverien Bank iz Munchena, od kojih smo već 1996. iskoristili 50 milijuna maraka. Godinu kasnije te banke su nam odobrile daljnjih 125 milijuna maraka za uvoz opreme i obnovu hotela. Ti inozemni krediti Dubrovačkoj banci su odobreni bez ikakvih sredstava osiguranja u obliku zaloga imovine ili garancija Republike Hrvatske. Dobili smo ih na svoje ime i na račun rezultata poslovanja. Kardinalnu grešku su napravile Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka kad su dopustili da država garantira za dugove čak i privatnih firmi kao što je bila Atlantska plovidba.

DRUG CALESTIN SARDELIĆ I RADIMIR ČAČIĆ

Prvi je obnovljen hotel Cavtat i toga se posebno sjećam. Zbog natječaja za njegovu obnovu u mom uredu u Dubrovačkoj banci se pojavio drug Celastin Sardelić, znali smo se još iz Akademskog sportskog društva Mladost, on je bio u vaterpolu, a ja u odbojci. Bio je jako poznat kao član Predsjedništva CK SKH, koje je donijelo odluku da se ide na višestranačke izbore. Sardelić je došao kao zaposlenik Conninga iz Varaždina u vlasništvu Radimira Čačića. Pričao mi je kako im je u Coningu veoma teško. Da ne mogu doći do poslova jer ih sputava HDZ, pa me moli da im pomognem. Javili su se na natječaj i dobili su posao. Naravno da svećano otvorenje hotela nije izostalo. U jednom momentu mi je prišao gospodin Čačić.

-Jesi li ti kome što platio?-pitao sam Čačića.

Ni danas mi nije jasno kako mi palo napamat da mu postavim to pitanje.

-Jesam-spremno je odgovorio Čačić.

Ništa ga dalje nisam pitao, a Čačić mi je nastavio objašnjavati kako to svi rade i da je to normalno. Više nije dobio ni jedan posao dok sam ja bio u Dubrovačkoj banci. A kako sam bio siguran da novac nije bio dao portiru hotela Cavtat, a onda je direktor hotela Cavtat gospodin Pero Dragojević bio je smjenjen pod hitno, a na njegovo mjesto je bio postavljen gospodin Lukša Glavinja, koji je prije toga bio direktor hotela Kompas.T

7 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Marija Magdalena
    #1 Marija Magdalena 7 svibnja, 2023, 13:50

    Pozdrav svima, ja sam gospođica Marija Magdalena. Imam opipljivo svjedočanstvo da sam dobila poslovni zajam, poslovna sam žena i živjela sam u Hrvatskoj, dobila sam zajam od (10,000,00 EUR) od Božjeg čovjeka po imenu g. Mike Anderson, ponudio mi je zajam uz kamatu od 3% i dobio sam zajam za manje od 5 radnih dana, ako vam je potreban zajam bilo koje vrste, možete kontaktirati hm putem e-pošte: {[email protected]} Ako morate znati, stvarno je pošten i pouzdan

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Wagner Clerk
    #2 Wagner Clerk 13 svibnja, 2022, 20:23

    Kako sam dobio zajam od Christy Walton Finance, pao sam u ruke prijevara dok se nisam sreo s ovim vjernim zajmodavcem koji mi je dao zajam od 50.000 eura, sada vjerujem da još uvijek postoje pravi zajmodavci na internetu, evo e-pošte (christywalton355@ gmail.com) zajmodavca ako vam je potrebna bilo kakva financijska pomoć, možete ga kontaktirati za pomoć: [email protected]

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. katia zzo lo
    #3 katia zzo lo 21 siječnja, 2020, 14:36

    MOJO svedočenje Dobar dan,
     moje ime je Azwandy, građanin sam Švedske. želim
    da svedočim o dobrom zajmu zajma koji mi je pokazao svjetlo nakon
    prevareni od strane četiri različita lažna Internet kreditora, svi oni
    obećaj mi zajam nakon što sam tražio da platim mnoge
    naknade koje nisu ništa proizvele i nisu dale pozitivan učinak
    rezultata. Izgubio sam puno novca blizu 32.000 eura
        Jednog dana dok sam pretraživao internet naletio sam na stari post
    o još jednoj žrtvi poput mene koja je dobila kredit od Ranner kredita, nakon što sam pročitala njeno svjedočenje, odlučila sam se samo
    daj ga zadnji put suđenje, prijavila sam se putem e-maila
    i u roku od 48 sati dobio sam zajam od 32.000 eura. Nisam mogao vjerovati
    moje oči, sad sam opet sretna i bogata i zahvaljujem Bogu da takve kreditne kompanije poput ove još uvijek postoje na ovim prevarama na sve strane, molim vas da savjetujem svima koji trebaju kredit da posjete e-poštu ,,, ([email protected]), oni nikada neće propasti
    vi i vaš život će se promeniti kao i moj.
    Brzo se obratite ([email protected]) već danas i uzmite njihov zajam od njih.
    Ostanite sigurni i blagoslovljeni

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. Sky Base
    #4 Sky Base 3 rujna, 2016, 15:07

    Pozdrav svima.
    Jeste li u bilo kakve financijske teškoće? Dobro došli u Sky baze kreditu firma, firme u kojoj financijski život dobiva slađe i bolje na dnevnoj bazi. odobravamo sve vrste kredita s 3% kamatna stopa, možemo davati minimalno kredit od 2000 eur do maksimalno 2,000.000.00 eur Ako ste industrijska, izvođač ili svi još uvijek spremni posuditi, za ponovno pokretanje poslovanja ili stvoriti tvrtku, i sl, samo nas kontaktirajte ([email protected]).
    Sky Base.

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. Zaza
    #5 Zaza 30 travnja, 2015, 11:29

    Mito je sasvim uobičajena pojava kad je u pitanju gosp. Čačić. A i Vesnica Pusić je puno naučila od njega..

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. Marko Vojkovic
    #6 Marko Vojkovic 29 travnja, 2015, 07:08

    Hm, davanje i priminje mita je kaznjivo!

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. kramp & lopata
    #7 kramp & lopata 27 travnja, 2015, 16:37

    Cacic je poznat po tome da ugovori posao, uzme love i ispari. Zato je na tjeralici i ne moze uci u Izrael a i penzionere Dubrovnika i Zadra je po istoj sabloni nasamario, nikad ne izgradivsi staracke domove. Caciceva prevara penzionera iznosi vise od 25 milijuna kuna, bez kamata.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code