Tablete opasnije od heroina i kokaina
Napisao: Petar Bukovac
U današnjem svijetu vremena i novca, tradiciju prečesto zamjenjuju moderni trendovi koji uskraćuju humanost prema starijima, nemoćnim i psihijatrijskim bolesnicima. Primjerice, sve manje o spomenutoj populaciji brigu vodi crkva i obitelj, kao nekada, već se skrb o našoj djeci, bakama, djedovima, duševnim bolesnicima prebacuje na psihijatrijske ustanove, staračke domove i dječje vrtiće. I to zbog uvjerenja kako će profesionalno obučeno osoblje bolje pobrinuti za spomenutu grupaciju. No, je li to baš sve tako? Nažalost nije, jer ima previše primjera koji dokazuju da je obiteljska skrb puno humanija
PRIMJER POKOJNE ANE MIŠIĆ
Primjer pokojne šezdesetogodišnjakinje Ane Mišić (umrla prošle godine) koja je prevezena u bolnicu Vrapče zbog bolest od teške anksioznosti napada povezanih s Alzheimerovom bolešću pokazuju sasvim drukčiju sliku. Spomenutoj gospođi je zbog akutne uznemirenosti propisana terapija kako bi bila smirenija. Deset dana kasnije, iz Vrapča je prebačena u starački dom gdje su joj udvostručili dozu lijekova, a nakon tri dana utrostručili. Kad ju je sin Ivan Mišić posjetio u staračkom domu pronašao ju je pognutu u kolicima, brada joj je dodirivala prsa, nije mogla hodati, a jela je samo nekoliko čajnih žličica kašaste hrane.
Tražeći mišljenje drugoga doktora, gospođinom sinu je rečeno da njegova majka boluje od nepovratnog oštećenje živčanog sustava uzrokovanog velikim brojem tableta za smirenje. Brižni sin je u panici nazvao starački dom i tražio da se njegovoj majci smanji terapija. Međutim, već je bilo je prekasno. Jezik njegove majke bio je paraliziran tako da više ništa nije mogla gutati. Devet dana kasnije gospođa A.M. je umrla. Uzrok smrti je naveden kao srčani udar .
TRAŽITI I DRUGO LIJEČNIČKO MIŠLJENJE
Za sve one koji razmišljaju kako bi se što bolje pobrinuli za svoje bolesno najbliže, bitno je da imaju na umu ovu tragičnu priču koja nije iznimka. Osobito trebaju obratiti pozornost na lijekove koji se prepisuju bolesnim osobama i tražiti o njima mišljenje i drugoga doktora. Primjerice, sredstva za smirenje (također poznati kao benzodiazepini) stvaraju ovisnost nakon 14 dana korištenja. U Australiji se starijim osobama propisuju psihoaktivni lijekovi zbog čega oni radikalno žele napustiti psihijatrijske ustanove i staračke domove jer žele aktivniji život. Izvješća britanskih mrtvozornika pokazala su da su benzodiazepini češći uzročnici neprirodnih smrti, nego kokain, heroin, ecstasy i sve druge ilegalne droge.
Antipsihotici zipreksa, risperdal i Seroquel, povećavaju rizik od moždanog udara i smrti Selektivni serotonin inhibitori ( SSRI )- danas – antidepresivi uzrokuju suicidalne misli i ponašanje. Kod Paxila ( paroksetina ), je sedam puta veća vjerojatnost da će izazvati samoubojstvo kod ljudi koji ga uzimaju od onih koji to ne čine.
TABLETOMANIJA U HRVATSKOJ
Zbog teških socioekonomskih prilika sve je veći broj anksioznih i depresivnih bolesnika i u Hrvatskoj. Psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja lijekova za smirenje raste, pa je po podacima Hrvatske agencije za lijekove (Halmed), 25 od tisuću stanovnika dnevno uzima antidepresive, a sredstva za smirenje čak 68 od tisuću stanovnika. Potrošnja i jedne i druge skupine lijekova, kojima se liječe anksiozna i depresivna stanja, raste iz godine u godinu, te je u zadnje dvije godine, za 6,1 posto prosječno godišnje rasla potrošnja antidepresiva, a potrošnja lijekova za smirenje 4,8 posto. Samo su prošle godine na milijun i 639 kutija antidepresiva Hrvati potrošili gotovo 89 milijuna kuna, a na sedam milijuna kutija tableta za smirenje (anksiolitika) 85 milijuna kuna.
Isto tako treba znati kako ljudi često miješaju anksiolitike (apaurine, praksitene, normabele…) i antidepresive, s time da je uvriježeno kako su antidepresivi opasni lijekovi koji izazivaju ovisnost, a tzv. sredstva za smirenje bezopasni lijekovi. Potpuno je obrnuto, zbog čega je zabrinjavajući porast upotrebe “tableta za smirenje” koje stvaraju ovisnost i ne liječe uzrok, ali su lako dostupne i odmah djeluju, pa su često “prvi izbor”. Ti lijekovi smanjuju tjeskobu, djeluju na mišićnu relaksaciju i uspavljuju, ali imaju i ogroman ovisnički potencijal i ne bi ih se smjelo uzimati u kontinuitetu dulje razdoblje. Kada se ovisnost razvije, potpuno je svejedno jeste li ovisni o apaurinu, alkoholu ili drogi. 
