NAJNOVIJE NA PORTALU

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U STAROM GRADU BARILOVIĆU

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U STAROM GRADU BARILOVIĆU

5. ožujka, 2015.

bariloviu0107

Stari grad Barilović – 10 godina arheoloških istraživanja naziv je pregledno organizirane arheološke izložbe koju organiziraju Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatski restauratorski zavod, a održava se Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg N. Š. Zrinskog 19, Zagreb), otvorena je 3. ožujka i za posjetitelje ostaje otvorena do 3. svibanja 2015.

Autori su dr. sc. Ana Azinović Bebek (HRZ), dr. sc. Marijana Krmpotić (HRZ) i Anita Ivanković (AMZ). Izložba pokazljivo predstavlja 156 arheoloških izložaka, 6 crteža, 7 plakata  i 1 video prilog (ppt prezentacija o radovima), a riječ je o pokretnoj  arheološkoj  izložbi prihvatljivoj za sve kategorije posjetitelja.

Ovom izložbom uvelike se predstavljaju rezultati višegodišnjih arheoloških istraživanja Staroga grada Barilovića, koja se provode u sklopu konzervatorsko-restauratorskih radova i obnove istakla je Anita Ivanković iz Arheloškog muzeja u Zagrebu. Stoga jer se najbitnijima za rekonstruiranje života i građevnih faza starih gradova su se pokazala baš arheološka istraživanja. Vrjednovanje pokretnog arheološkog materijala daje bolji uvid u svakodnevni život starih gradova, dok pravilno dokumentiranje i interpretiranje stratigrafije nalazišta omogućuje pravilno razumijevanje arhitektonskoga razvoja i namjene prostorija. Tlocrti starih gradova, iako dragocjeni, samo su naznaka aktivnosti i života na njima, dok povijesni izvori ne pružaju dovoljno podataka. Sve do nedavno se smatralo kako je Stari grad Barilović primjer krajiške utvrde 16. stoljeća, a arheološkim istraživanjima, interpretiranjem pokretnih nalaza i odnosa građevnih
struktura, izdvojene su tri faze života na Starome gradu kojom je potvrđena njegova gradnja u 15. stoljeću. Također je Stari grad Barilović na osnovi rezultata arheoloških istraživanja po prvi puta upisan na kartu prapovijesnih nalazišta. Zamijećena su dva horizonta naseljavanja: eneolitički (lasinjska kultura) i, kasno brončanodobni.

Feudalna faza Staroga grada Barilovića datira u 15. i 16. stoljeće. Pokretni arheološki materijal svjedoči o načinu života nižeg plemstva, koji se ne razlikuje bitno od načina života visokog plemstva. Nalazi ove faze najčešće su luksuzni proizvodi europskih radionica koji svjedoče o živoj i dobro organiziranoj trgovini u 15. i 16. stoljeću, ali ima i nalaza predmeta svakodnevne upotrebe koji su proizvod lokalnih radionica.
Početkom 17. stoljeća u Stari se grad smješta posada Vojne krajine koja će tu ostati do njezina rasformiranja 1871. godine. Promjenom osnovne funkcije grad se arhitektonski prilagođava novoj, vojnoj namjeni. Pokretni arheološki nalazi jasno se razlikuju od nalaza prethodne faze s obzirom na to da su namijenjeni vojnoj upotrebi. Nedostaje luksuzno keramičko i stakleno posuđe i mijenja se oružje, a proizvodnja je uglavnom lokalna.
Nakon ukidanja Vojne krajine, grad dolazi pod civilnu upravu. U sačuvane se prostorije smještaju kotarska uprava i škola, dok ostali dio polako propada. Pokretni arheološki nalaz proizvodi su lokalne produkcije. Ima ih primjetno manje, što je rezultat kratkog trajanja ove faze i manjeg broja korisnika Staroga grada.

Stari grad Barilović definitivno je napušten nakon savezničkog bombardiranja u Drugomu svjetskom ratu. Njegovi arhitektonski ostatci rapidno propadaju, što je zaustavljeno tek intervencijom Općine Barilović, Ministarstva kulture i uključivanjem Hrvatskog restauratorskog zavoda na njegovoj obnovi i istraživanju.
Ivan Raos T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code