ANTE GLIBOTA BIT ĆE SAHRANJEN U RODNOM MU SLIVNU

ANTE GLIBOTA BIT ĆE SAHRANJEN U RODNOM MU SLIVNU

31. kolovoza, 2020.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Posljednjih godina za dolazaka u Zagreb odsjedao je u  Westinu i svoje odabranike iz glavnoga grada  je pozivao u u obično pusti restoran toga prestižnoga zagrebačkog hotela. Svojim ljudima dojavio je da mu je i brat nastanjen u Ljubljani zaražen pošasti naših dana. Nažalost,  također od korone brat je umro nekoliko dana prije Ante Glibote. Ante Glibota je bio deveto djete svojih roditelja, a ljudi kada dožive sedamdesete već boluju od desetak kroničnih bolesti i ta korona

Napisao: Dražen Stjepandić

Gospodin s leptrir mašnom Ante Glibota,  je oporučno donio odluku da želi biti pokopan u rodnoj mu Hrvatskoj. Većinu života je proveo u Parizu, sa suprugom Francuskinjom formirao je obitelj s troje djece, imao je brojne zapažene kulturne angažmane u gradovima kao što su: New York, Tokio, Seul, Bruxelles…, ali poželio je zauvjek počivati u rodnom mu selu Slivnu pored Imotskog. I djeca su mu u Francuskoj odavno formirali svoje obitelji i bore se za svoje poslove, egzinstencije u gradu o kojemu mnogi sanjaju DA ČE GA barem ga jednom posjetiti turistički, ali jasno im je dao do znanja gdje želi svoje posljednje poćivalište.

U  toj istoj njemu tako ljubljenoj Hrvatskoj nije mu bilo lako u više navrata, od Hrvatskoga proljeća, završio je na robiji, po uspostavi neovisne Hrvatske Tuđmanova vlast za razliku nod brojnih komunističkih direktora nije ga pretvorila nu tajkuna, nisu ga podržali u privatizaciji Croatia recordsa, a zadnjih dana svoga života doživio je podvale nekih hercegovačkih skorojevića, kako je rekao udbaške provijencije, ti su ga optužili da je bio udbaški doušnik. U toj njemu tako ljubljenoj i sanjanoj  Hrvatskoj gospodina s leptir mašnom nisu mazili od šezdesetih, sedamdesetih, osamdestih, devetesetih, pa do naših dana, ipak, na kraju je poželio počivati tamo gdje je došao na svijet. Pustimo sada sve što je radio i napravio za Hrvatsku, što nikako nije nepoznato, ali imali većega dokaza domoljublja? Tko je takav domoljub, ne od ovih na vlasti, nego među nama?

Dolazio na sve izbore

Imotski je stoljećima bio i ostoa kraj u zaleđu, ali Imoćani su uvijek nekako uvijek u središtu zbivanja, pa i sada u vrijeme korone. Trenutno su među najzaraženijim karajevima u Hrvatskoj. Ante Glibota je bio inficiran koronavirusom još prije posljenjih parlamentarnih izbora. Javnosti nije poznato, ali gospodin s leptir mašnom nije propustio glasovati ni na jednim izborima održanim u Republici Hrvatskoj. Glasovao je i na posljednjim nazovi demokratskim izborima u Lijepoj našoj državi.

Uobičajeno po dolasku u Zagreb pozivao je njemu neke drage i odane ljude. Ovaj puta ih je obavjestio da je zaražen koronom,  te da će morati sjediti udaljeni od njega. Posljednjih godina za dolazaka u Zagreb odsjedao je u  Westinu i svoje odabranike iz glavnoga grada  je pozivao u u obično pusti restoran toga prestižnoga zagrebačkog hotela. Svojim ljudima dojavio je da mu je i brat nastanjen u Ljubljani zaražen pošasti naših dana. Nažalost,  također od korone brat je umro nekoliko dana prije Ante Glibote, koji je bio deveto djete svojih roditelja, a ljudi kada dožive sedamdesete već boluju od desetak kroničnih bolesti i ta korona, kako je mnogi grešnički porede s gripom, te starije ljude jednostavno dotuće prije nego što bi to bilo da nije korone. Preuranjeno im samo sklopi oči.

Pjenušac i šampanjac

Antu Glibotu sam prvi puta osobno sreo na vrhuncu njegove moći u Hrvatskoj. Bio je vlasnik Croatia recordsa, kao estradni novinar u sklopu medijske kampanje nazočio sam potpisu ugovora Miše Kovača za Glibotinu novopridošlu vladajuću garninturu te slavne kuće iz Dubrave. Za trenutak potpisa ugovora gazda Glibota je naručio šampanjac, a donijeli su pjemušac, što je gazdu Glibotu jako razbijesnilo. “Ola-la”, bijesnio je ogorčen. Kako umjesto šampanjca- pjenušac? Za ljude u Hrvatskoj  je otprilike nije Zvijezda, nego Partizan. Stekao je etiketu čangrizave osobe, pokondirane tikve što bi rekli Srbi, a ono što je za njega bilo još poraznije napao je prethodne glavešine Jugoton, predvođene Mirom Lilićem, a oni daleko bolje informirani od Imoćanina s leptirmašnom iz Pariza pristiglog bez kaptala, najveću domaću diskografsku kuću uzeo je na kredit kod domaćih bankara, odmah su Lilićevi žestoko uzvratili, a što je najžalosnije po gospodine s leptir kravatom, ni Tuđman, u koga se zaklinjao i  koji je tada mogao sve i čija je riječ bila zakon nije ga podržao, kao da je postao svjestan ranijih katastrofalnih pogrešaka u pretvorbi i privatizaciji. Glibota biva medijski ismijan, a bankarski nepodržan. Drniški lobi je trimfirao nad imotskim, ako su Imoćani ikada podržavali sada pokojnoga Antu Glibiotu, osim na riječima. Gospodin s leptir mašnom iz Pariza doživio je fijasko kao jaguar skliznuo s ceste u blato, pa su ga morali izvlačiti s traktorima uz pogrde-„moš mislit limuzine koju traktor spašava“. Ovdje ne ide opravdana bjelosvjetska priča i kad imaš lovu, a kamoli kad te kao tipa iz dijaspore banka proganja za kredit. Drniški lobi je znao kako u javnosti ismijati još jednoga kapitalistu bez kapitala iz redova dijaspore, bez obzira na njegov dnesumnjive domoljubne zasluge.

Suradnja s portalom Tjedno

Imao sam s Antom Glibotom jedan objektivno rečeno njegov veliki životni intervju. Sastali smo se u njemu omiljenu bivšem Kontiju. Odmah trebam naglasiti  kako ga je on taj  intervju vodio samnom, a ne ja s njim, ali sve za dobru priču, prepustio sam mu to što se danas smatra normalnim novinarstvom, na skinuti razgovor reagirao je s prijedlogom: „Daj da napravimo jedan pravi intervju, a ne neki koji će se samo tako zaboraviti“. Ostalo je sve sam vlastoeučno dopisao i napisao, a ja potpisao. Predstavio je svoj  život i svoju Imotsku krajinu, koja ga jednako kao i Hrvatska više nije podupirala i osporavala negoli bila na njegovoj strani.  Upravo je naslov bio kako ga je sestra Milomira Žužula prozivala da je u Hrvatskom proljeću osramotio Imotsku krajinu i Imoćane.  Nije propustio ni svoje najburnije političke dane. Brunu Bušića i Tuđmana  iz prve ruke.

Poslije toga intervjua nastavili smo kontaktirati, redovito je svoje priloge slao i našemu portalu Tjedno. Bio je u oporbenoj jakoj antihadezeovskoj fazi, bolje rečeno navijao je na Todoriće. Slučaj Agrokora je bilo mu je isto što je on doživio s Croatia recordsom. Pretpostavljam da zajedničko imotsko porijeklo nije nevažno u angažmanu gospodina Glibote oko agrokora.

Priželjkivao je Plenkovićev poraz, nije podržavao njegovu politiku kao ni mnogi domoljubi. Naš portal Tjedno mu je bio otvoren i sada smo zbog toga ponosni. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<