AKADEMIJA IZBJEGAVA BOLESNE SVAĐE

AKADEMIJA IZBJEGAVA BOLESNE SVAĐE

21. lipnja, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Miro Gavran prijem u HAZU Custom

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić

 

Tekst i fotografija: Ivan Raos

U atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 17. lipnja 2014. održana je svečanost na kojoj je predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić proglasio novih 11 redovitih članova, sedam dopisnih članova, 16 članova suradnika, ali i dva reizabrana člana suradnika koji su izabrani na skupštini HAZU 15. svibnja.

Novoproglašeni akademici su: Mladen Žinić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Ferdo Bašić u Razredu za prirodne znanosti, Vjekoslav Jerolimov i Slobodan Vukičević u Razredu za medicinske znanosti, Jakša Fiamengo, Mladen Machiedo, Dubravka Oraić-Tolić i Josip Užarević u Razredu za književnost, Mladen Obad-Šćitaroci i Zlatan Vrkljan u Razredu za likovne umjetnosti i Zoran Juranić u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Novi dopisni članovi su: Robert Badinter, Andro Mikelić, Igor Štagljar, Antun Tucak, Johannes Reinhart, Rainer Grübel i Odd Magnus Faltinsen.

Novoproglašeni članovi suradnici su: Pero Aračić, Nella Lonza i Robert Matijašić u Razredu za društvene znanosti, Goran Durn, Ivona Marasović, Miljenko Kapović i Mario Šlaus u Razredu za prirodne znanosti, Dražen Matičić  u Razredu za medicinske znanosti, Mario Brdar, Anđela Frančić, Dubravka Sesar i Mateo Žagar u Razredu za filološke znanosti, Darko Gašparović, Miro Gavran i Julijana Matanović u Razredu za književnost i Vjera Katalinić u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Za članove suradnike HAZU ponovno su proglašeni Josip Lisac u Razredu za filološke znanosti i Tomislav Filetin u Razredu za tehničke znanosti.

Nakon ovogodišnjih izbora u Akademiji je ukupno 150 redovitih članova, 135 dopisnih članova i 89 članova suradnika, odnosno ukupno 374 člana.

ČUVANJE IDENTITETA NACIJE

U svom uvodnom govoru predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da su novi članovi Akademije prvi koji su izabrani nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Podsjetivši na osnutak Akademije 1861., poručio je da je u protekle 153 godine osnovna nit vodilja Akademije bilo čuvanje identiteta Hrvatske nacije, baš kao što je to i danas u uvjetima globalizacije. Zapravo Akademija je gradila hrvatski kulturni i identitet nacije i u doba kad Hrvatska nije bila slobodna (bila je supstitut državnosti), istaknuo je akademik Kusić. Podsjetio je i da HAZU ove godine slavi tri bitne godišnjice (130. godišnjicu otvorenja Akademijine palače i Strossmayerove galerije starih majstora) i (80. godišnjicu dolaska Bašćanske ploče – koja je izložena u atriju palače), ali i (20. godišnjicu osnutka Zaklade HAZU – koja je do sad financirala 1185 projekata i nakladništvo  više od 500 knjiga, zapravo s 14,2 milijuna kuna).

SINERGIJA I ZAJEDNIŠTVO

Akademik je Kusić iznio i podatke o djelovanju HAZU od početka 2014. od kad je održano ukupno 168 raznovrsnih događanja, kako 67 simpozija i okruglih stolova, tako i 35 izložbi, ali i 34 predavanja, 27 promocija knjiga i pet koncerata. Akademija je pri tomu obradila sve društvene teme, a poseban je naglasak stavljen na gospodarstvo. “Pritom su doneseni zaključci, preporuke i smjernice jer Akademija se drži načela da ne može nešto kritizirati, ako ne ponudi realna rješenja”, pojasnio je akademik Kusić. HAZU je od početka godine objavilo i 74 edicije – 25 u sunakladništvu, 25 uz pomoć Zaklade HAZU i šest samostalno.

“Sva ova aktivnost rezultat je djelovanja svih akademika. U Akademiji je postignuta rijetko viđena sinergija i zajedništvo u radu i to je omogućilo da je aktivnost nastavljena istim tempom”, rekao je akademik Kusić. Govoreći o novim članovima, kazao je da je među 11 redovitih članova samo jedna žena, no pojasnio je da među članovima suradnicima ima 40 posto žena, kao i kod izbora 2012. “Budući da suradnici u pravilu postaju redoviti članovi, to znači da će se Akademija imati više žena”, dodao je akademik Kusić. Novim članovima odao je posebno priznanje zbog njihovih rezultata od nacijinog i međunarodnog značaja, kojima su stvorili djela trajne vrjednote. Naglasio je da su izabrani na osnovu svoga rada, ali i sustava vrjednosti za koji se zalažu. „Akademija nije samo skup struka, nego i skup osoba. Akademici svojim djelovanjem trebaju biti uzor i inspiracija drugima u društvu. Snaga Akademije je u sinergiji i multikompetentnosti. To je ono što Akademiji daje autoritet u društvu”, istaknuo je akademik Kusić. Podsjetio je da se Akademija otvorila, ali da treba biti i utjecajna, što nije lako u uvjetima krize, poremećenog sustava vrijednosti, narušavanja svih autoriteta i nepovjerenja u institucije. „U takvim okolnostima Akademija se pozicionira kao referentno mjesto gdje prevladava glas razuma, glas uravnoteženosti, smirenosti i staloženosti. Akademija je sa svojim sustavnim preispitivanjem, nepristranošću i neovisnošću  jedna od rijetkih institucija koja može okupiti sve najkompetentnije znanstvenike i stručnjake u cijelom društvu bez obzira na partikularne interese. Akademija promovira trajne vrjednosti. Izim svoje uloge u očuvanju identiteta ona ima bitnu ulogu u promicanju jedinstva nacije po bilo kojoj osnovi, iako ju se pokušava uvući u razne bolesne svađe. U ovoj zgradi postoji samo jedna Hrvatska, nema dvije Hrvatske i Akademija će inzistirati na toj svojoj postavci u svim situacijama”, istaknuo je akademik Kusić. Poručio je da Akademija donosi stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim principima i da su oni sve više prihvaćeni. “Utjecaj Akademije je kapilaran, on ne može biti direktan. Njezina uloga je da bude korektiv društvenih zbivanja i Akademija mora imati meritoran stav o svim bitnim pitanjima, ali ne na način na koji se često od nas traži tako da nekoga napadnemo ili osudimo. Akademija smatra da rješenja trebaju biti konstruktivna, da ona trebaju okupljati i tu se primjećuje napredak. Akademija mora osiguravati društveni optimizam. Ona svojim stavom dijeli sudbinu Hrvatske i vjeruje u sposobnost ovoga naroda, svih nas zajedno i njena je odgovornost i dužnost sudjelovati u razvoju društva i njegovom pozicioniranju u globalnom svijetu. Uvjeren sam da će novi članovi svojim radom doprinijeti ovoj ulozi Akademije kao savjesti nacije i jedne od temeljnih institucija hrvatskog društva”, kazao je akademik Kusić, koji je svoj govor zaključio riječima Ivana Mažuranića da vjeruje u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske.

NAJUGLEDNIJA HRVATSKA KULTURNA USTANOVA

Nakon govora predsjednika Akademije, kratka obrazloženja o novoizabranim dopisnim članovima Akademije pročitao je glavni tajnik akademik Pavao Rudan, a razredni tajnici svakog pojedinog razreda pročitali su obrazloženja za novoizabrane redovite članove i članove suradnike svog razreda. Potom je uslijedilo uručivanje povelja svim novim članovima Akademije.

Akademikica Dubravka Oraić-Tolić u ime svih novoizabranih članova zahvalila je čelnicima akademije i akademicima na priznanju iskazanom izborom u „najugledniju hrvatsku kulturnu ustanovu“. „Vjerujem da u ovome času dijelim iste ili slične osjećaje sa svim novoprimljenim kolegama i kolegicama. To je s jedne strane zahvalnost što je naš dosadašnji rad prepoznat kao vrjedan ove velike časti, a s druge naša obveza da svojim znanstvenim, umjetničkim i javim djelovanjem pridonesemo izgradnji onakve Akademije kakvu svi želimo: najvišega društvenog i moralnog autoriteta u Republici Hrvatskoj“, kazala je novoizabrana Akademijina akademikica Oraić-Tolić. Istaknula je i da Akademija i danas nakon više od stoljeća i pol svoga postojanja ima istu ulogu – biti čuvarica i promicateljica nacijinoga identiteta, znanstvenih i umjetničkih dostignuća, etičkih načela i općeljudskih vrjednosti bez obzira na svjetonazorska uvjerenja i ideološke pripadnosti. „To je osobito bitno istaknuti u doba pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, globalizacije i virtualnoga pisma koji otvaraju nove mogućnosti za razvoj i napredak, ali donose i nove opasnosti i rizike, osobito za male narode i njihove jezike“, dodala je akademikica Oraić-Tolić. 

Nakon zahvale uslijedio je glazbeni program u kojem je Gudački kvartet Sebastian izveo Gudački kvartet koji je skladao novoproglašeni akademik Zoran Juranić. 

Svečanosti proglašenja uz akademike nazočli su brojni uzvanici i predstavnici hrvatskog političkog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, baš kao i članovi obitelji novoizabranih članova Akademije.T

 

4 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Guest
    #1 Guest 24 lipnja, 2014, 16:12

    zato je ovom prigodom u prvom redu sjedio “akademik bajić” i njegov prvi ženski poskok a u dugom redu “diplomata” buda zvan lončar. žalosno,žalosno na što je akademija spala…

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Dalailama
    #2 Dalailama 21 lipnja, 2014, 17:48

    JAZU/HAZU je stvorila habsburska sluzba za manipulacije i trazila je od Vaticana da posalje u Beograd, kao ‘apostolskog nuncija’ – JJ Strossmayera, da pripremi put ‘Drang nach Ostenu’ u – Carigrad. Da bi to bilo moguce dvorski intrigant Dumler izmislio je pricu o panslavenstvu i o slavenstvu Hrvata kao da Iliri nikad nisu postojali a ni njigovo stoljetno vodjenje poslova Rimske imperje. HAZu i dalje djeluje kao JAZU jer su na snazi: isti program, isti cilj i iste metode – proizisli iz izmisljotina panslavizma, au zadnjih 70 godina i jugomarksizma. Sve je to policijsko pletivo i, u biti, udbasko maslo. Njihova zadaca je – rehabilitirati pravo na istinu i prvi ga se pridrzavati. Tu nema niti ce biti ikakve alternative.

    Odgovorite na ovaj komentar

<