Susret biskupa Košića i metropolita zagrebačko-ljubljanskog o. Porfirija
Tekst i fotografije: Stjepan Vego
Sisački biskup Vlado Košić primio je u srijedu 5. studenoga u Velikom Kaptolu, Biskupijskom ordinarijatu u Sisku mitropolita zagrebačko-ljubljanskog o. Porfirija (Perića). U srdačnom razgovoru biskup Košić i mitropolit Porfirije razmijenili su iskustva u svrhu unapređivanja suradnje između dviju sestrinskih Crkava, a između ostalog dotaknuto je i pitanje zajedničke organizacije Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, u siječnju 2015. godine. Nakon susreta biskup i episkop posjetili su i fontanu „Dječja Igra“ autorice Siščanke Garbrijele Kolar, gdje ih je o smještaju i zbrinjavanju kozaračke djece, kojoj je ovaj spomenik i posvećen, informirao g. Lojzo Butorac. On je tom prigodom istaknuo veliku ulogu Siščana i Katoličke Crkve u zbrinjavanju ratne siročadi tijekom 1942. i 1943. godine. Na kraju, episkop je obišao i katedralu Uzvišenja sv. Križa.
GRKOKATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ
Predavanje „Grkokatolička crkva u Hrvatskoj“ održao je križevački vladika Nikola Kekić u četvrtak, 6. studenoga u sisačkom Velikom Kaptolu. Na početku, vladiku Kekića okupljenima je predstavila voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije, gđa Spomenka Jurić. Predavanju su nazočili sisački biskup Vlado Košić i kancelar Biskupije, mons. Marko Cvitkušić.
Na početku svoga predavanja, vladika Kekić je donio povijesni pregled nastanka Grkokatoličke crkve, ističući kako su oni zapravo katolici bizantsko-slavenskog obreda i kako je Grkokatolička crkva jedna od 22 Istočne katoličke crkve koje su u punom zajedništvu s Rimskom crkvom i njezinim poglavarom Papom, a koje su vlastitoga prava, te se u bogoslužju služe jednim od istočnih obreda. Kekić je istaknuo i kako se danas Križevačka eparhija služi bizantskim obredom, tj. obredom grčke ili carigradske tradicije, kojega su Slavenima u 9 st. prenijela sveta braća Ćiril i Metod, prevevši ga na starocrkvenoslavenski jezik. Bizantski se obred služi na starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
Kekić je podsjetio i kako crkveno zajedništvo kršćana bizantskog i latinskog obreda na ovom području potječe iz 1611. godine pristupanjem biskupa Simeona Vratanje Katoličkoj crkvi, a te godine nastaje i slavna Marčanska eparhija – biskupija koja je okupljala sve katolike bizantskog obreda na području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, i koja postoji do danas kao Križevačka eparhija. Kao posebno zaslužnog za ovo crkveno jedinstvo predavač je istaknuo zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića.
Govoreći o grkokatolicima na Žumberku biskup je rekao kako su oni potomci starih Uskoka. Od 1530. do 1538. godine Žumberak naseljavaju Uskoci bizantskoga obreda koji su poradi turskih nasilja iz zapadne Bosne i područja Cetinske krajine „uskočili” u kršćansku zemlju, u Hrvatsku, a na području Žumberka osnovana je graničarska kapetanija. Žumberački Uskoci su se zajedno s Hrvatima starosjediocima borili na „predziđu kršćanstva” protiv Turaka. Nakon turskog poraza kod Siska 1593. velik je broj kršćana s područja Slavonije i Bosne prebjegao u slobodnu Hrvatsku, u karlovačku (hrvatsku) i varaždinsku (slavonsku) krajinu. To su novi, brojniji uskoci ili prebjezi, koji su kao i žumberački branili granicu od turskih upada.
Govoreći o današnjoj Križevačkoj eparhiji vladika Kekić je istaknuo kako ona danas obuhvaća područje triju država, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije, s oko dvadeset i dvije tisuće vjernika koji su okupljeni u tri biskupska vikarijata: žumberački, slavonsko-srijemski i bosansko-hercegovački. Sjedište eparhije je u Križevcima, gdje je stolna crkva Presvete Trojice i biskupska rezidencija, a biskup stoluje u Zagrebu, gdje se nalaze i središnje ustanove Eparhije: ordinarijat, sjemenište i konkatedrala sv. Ćirila i Metoda.
Biskup se osvrnuo i na neke specifičnosti bizantskog obreda s kojima je i upoznao okupljene, te na kraju zaključio kako Grkokatolička crkva u Hrvatskoj svjedoči i živi glasovitu riječ sv. Ivana Pavla II. o potrebi „disanja“ Crkve na oba svoja plućna krila: istočno i zapadno.
PREDAVANJE O OVISNOSTI
„Obitelj i ovisnosti“ bila je tema predavanja don Ivana Filipovića, duhovnika zajednice Cenacolo, na Svećeničkom danu Sisačke biskupije održanom u četvrtak, 6. studenoga u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića.
Na početku svog izlaganja don Filipović je okupljenima predočio podatke o stanju ovisnosti u Hrvatskoj, ističući kako se tijekom godina situacija drastično promijenila. Tako je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska bila zapljusnuta valom ovisnosti o heroinu, teške droge koja je uništila puno mladih života i obitelji. Danas na tržištu više gotovo da i nema heroina, ali su se pojavile druge vrste ovisnosti koje možda ne izgledaju tako strašno kao heroinska, ali su jednako opasne. To su prije svega ovisnost o alkoholu, sintetičkim drogama i medikamentima, kocki, internetu, društvenim mrežama i video igrama.
Govoreći o razlozima ulaska osoba u ovisnost, predavač je rekao su brojni faktori koji utječu na to. Između ostalog to je genetski faktor, osobe krhke psihe i posebno hipersenzibilne osobe, zatim društveni kontekst i trendovi, te treći posebno važan čimbenik je obitelj. „Većina stručnjaka smatra da je obitelj najvažnija i najbitnija u toj cijeloj priči. Kada se pogleda zajednicu Cenacolo i ljude koji su došli u nju onda se prije svega vidi da dolaze iz specifičnih obitelji. Jako puno ih dolazi upravo iz obitelji koje su razorene raznim problemima. Ono što je posebno teško su djeca koja su druga generacija ovisničke obitelji. Takvi mladi kada dođu s 15 godina u zajednicu kao ovisnici, jako teško se mogu izvući van iz te problematike jer su tako rođeni i odgajani i teško je posložiti stvari u njihovoj glavi na pravi način, posebno jer iza toga truda ne stoji obitelj koja bi pomogla“, rekao je don Filipović te dodao kako u ovisnost često padaju i mladi iz imućnih obitelji, takozvana „zlatna mladež“, autoritativnih obitelji gdje postoji previše nadzora nad djecom, te obitelji u kojima dijete predstavlja centar svijeta.
Na kraju predavač je zaključio kako je riješiti problem ovisnosti danas nemoguće bez obitelji. „Obitelj je važna u tom njihovom povratku iz dna u novi život, ali i obitelj je ta koja mora prepoznati i otkriti problem, prihvati ga i surađivati s institucijom ili zajednicom da bi uopće dala šansu tom djetetu da izađe van iz ovisnosti. Bez obitelji niti jedna ustanova, zajednica, psiholog ili psihijatar ne mogu učiniti ništa“.
PROSLAVA USPOSTAVE BISKUPIJE
U drugom djelu susreta biskup Košić predstavio je novu voditeljicu Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, gđu Korneliju Marović i novog povjerenika za pastoral bolesnih i starijih vlč. Sašu Jozića, koji su nakon toga okupljenima predstavili plan i program svog djelovanja. Biskup je i izvijestio o brojnim nadolazećim događajima posebno istaknuvši proslavu 5. godišnjice uspostave Biskupije, 5. prosinca.
Planove i programe svojih aktivnosti u budućem razdoblju predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih ureda Biskupije. Tako je povjerenik za duhovna zvanja vlč. Ivan Grbešić predstavio program „Vikend u sjemeništu“ i okupljanja ministranata u Centru za mlade u Lasinji, povjerenik za pastoral mladih vlč. Branko Koretić obavijestio je o nadolazećim aktivnostima za mlade i predstavio „Vodič kroz bioetiku“ koji će biti distribuiran na župe, a ravnateljica Caritasa gđa Kristina Radić izvijestila je o rezultatima akcije prikupljanja jesenskih plodova i distribuciji donacije voća župama i župnim Caritasima.
