GLAVNE TEME

PRAVNI PROBLEMI ZBOG SKIDANJA REKLAMA

29. ožujka, 2014.

Posljedice po proračun mogle bi biti katastrofalne

Napisao: Darko Petričić

Skidanje reklama s glavnog zagrebačkog trga –Trga bana Josipa Jelačića moglo bi izazvati veće probleme nego što je to itko mogao pretpostaviti.  Iako je akcija, koju je inicirala zagrebačka Gradska skupština, odnosno njezin predsjednik Darinko Kosor trebala osloboditi trg od „reklamnog zagađenja“ posljedice po gradski proračun mogle bi biti katastrofalne.

MIJEŠANJE TERMINA REKLAMA I REKLAMNI PANO

Sve je trebalo proći prilično ležerno i bezbolno.  Naime, u kolovozu prošle godine Gradska skupština donijela je Odluku o komunalnom redu prema kojoj je trebalo ukloniti sve „neprikladne“ reklame s najfrekventnijih zagrebačkih trgova – Trga bana Jelačića i Preradovićevog (Cvjetnog) trga.  Odluka je bila jednostavna, reklame se mogu postavljati  samo u prizemljima zgrada gdje tvrtke obavljaju svoje djelatnosti, a reklamni panoi ne smiju biti veći od 12 kvadratnih metara. Sve reklame trebalo je skinuti do 1. ožujka ove godine.  No, iza ovih odluka skrivaju se neočekivani problemi.

1.        Prije svega, ova odluka pogađa tvrtke koje su postavile reklame i tvrtke koje se reklamiraju. A reklamiranje je prethodno utvrđeno konkretnim ugovorima na temelju zakona koji su u to vrijeme bili na snazi. Prekid reklamiranja nanosi štetu jednoj i drugoj tvrtki.
2.        Odlukom o komunalnom redu ne definira se što je reklama i miješaju se pojmovi kao što su reklama i reklamni pano. Tu je potrebno razlikovati reklamu – koja podrazumijeva reklamiranje nekog proizvoda na reklamnom panou, određene tvrtke; i reklamu – koja predstavlja oglašavanje konkretne tvrtke kroz njezin naziv ili prepoznatljiv logo (image reklame).  Odlukom Skupštine pobrkani su pojmovi jer se pretpostavljalo da će se time micati samo panoi, međutim odluka se počela primjenjivati i na nazive tvrtki. I jedno i drugo donosi probleme. Naime, sklanjanjem naziva tvrtki i njihovih prepoznatljivih logotipova (Zagrebačka banka, Croatia osiguranje, Ericsson…) poništavaju se legalne odluke i prethodnih nadležnih institucija koje su odobrile postavljenje tih „reklama“, a te „reklame“ postavljene su temeljem legalnih građevinskih dozvola. Pravno gledano, komunalna odluka ne može biti iznad građevinskih dozvola.
3.        Reklamni panoi postavljeni su kao rješenje za djelomično ili poptuno financiranje obnova fasada i pročelja zgrada s obzirom da trošak obnove fasada ide na teret stanara, a ne grada. Osim u posebnim slučajevima. Stanari povijesnih zgrada ne mogu bez pomoći oglašivača sanirati pročelja zgrada i pitanje je tko će sada plaćati obnove.
4.        Deplasirane su tvrdnje da se reklamama narušava vizualna cjelina Trga bana Jelačića i Cvjetnog trga kada se tamo dozvolila gradnja i obnova staklenih čudovišta u staroj secesijskoj jezgri, u obliku iličkog nebodera ili Horvatinčićevog šoping centra na Cvjetnom trgu. Tu treba ubrojiti i neprikladnu zgradu Muzičke akademije na Trgu maršala Tita, koja nije ništa manje ružna od prethodne upravne zgrade Ferimporta. Tri najljepša zagrebačka trga doživjela su tako urbanističko ruglo kakvim smo se nekad čudili u Londonu u kojem se u starim gradskim i povijesnim cjelinama postavljaju futuristički neboderi od 20 katova.
5.        Gradskoj skupštini, odnosno Darinku Kosoru, najveći problem u gradu su reklame i reklamni panoi, a ne vidi problem u besmislenim grafitima kojima se uništavaju tek obnovljene fasade u strogom gradskom centru. Protiv grafita i grafitera nije donesena još nijedna „odluka o komunalnom redu“.  Očito su grafiti komunalno u redu.

Ovakvi primjeri mogli bi se nabrajati u beskonačnost.

PRAVNE POSLJEDICE

Zbog ovakvih krupnih propusta oštećeni oglašivači pripremaju tužbu protiv grada koja bi ukupno mogla doseći iznos od oko 20 milijuna kuna! Njihovi argumenti su, da su reklame postavljali na temelju važećih zakona i propisa, potpuno legalno. Nove odluke mogu se primjenjivati na nove reklame, a ne retroaktivno na reklame koje su postavljene prije Odluke. Tu će se ubrojiti troškovi izrade, montaže i demontaže reklama, koji nisu mali. Oštećeni oglašivači pozivaju se čak i na Ustav RH, odnosno na članak 4. u kojem stoji da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Oglašivači su prava oglašavanja stekli plaćanjem i ulaganjem, i odluka Gradske skupštine na može biti iznad Ustava!

Iznenađujuće je da se od brojnih marketinških agencija nitko nije suprotstavio uklanjanju reklama sa zagrebačkih trgova, iako te agencije žive od oglašavanja.  Jedino vrijedi spomenuti izjavu Nike Gamulina koji je izjavio za Večernji list: “Ima reklama koje su dulje od 50 godina na krovovima. Takve reklame, za koje mi kažemo da su prozračne, ne zatvaraju krovove i fasade, postale su dio grada. Po njima se grad prepoznaje, one su urbani simboli”.

Dakle, i reklame su, kao i same zgrade i trgovi, postale dio urbane baštine i treba ih respektirati kao povijesnu i suvremenu činjenicu.

Predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor očito je, u populističkim ambicijama, previdio posljedice koje će uslijediti, a ti previdi mogli bi debelo isprazniti gradsku blagajnu.

Oglašivači namjeravaju svoje interese braniti i na sudu gdje bi mogli dobiti milijunske oštete.