Zlato je u kolovozu poskupjelo deset posto i završilo mjesec na 4.449 dolara za uncu, ostvarivši najsnažniji mjesečni rast u posljednjih sedam mjeseci.
Nakon nekoliko mjeseci pada tržište se naglo okrenulo, ali ovaj put nije dovoljno reći da su investitori samo počeli očekivati blažu politiku Federalnih rezervi.
Usporavanje inflacije i slabiji pokazatelji s američkog tržišta rada svakako su smanjili očekivanja novih povećanja kamata, no dolar i prinosi na državne obveznice nisu pali dovoljno snažno da bi sami objasnili desetpostotni skok zlata.
Upravo zato kolovoški rast izgleda važnije od običnog kratkoročnog pomaka cijene.
Zlato je godinu otvorilo vrlo snažno, rastom od 12,4 posto u siječnju i 8,5 posto u veljači. Nakon toga slijedi gotovo potpuni preokret. U ožujku je cijena pala 11,3 posto, u travnju jedan posto, u svibnju 1,8 posto, a u lipnju još 11,7 posto. Srpanj je donio tek blag oporavak.
Od kraja veljače do kraja lipnja zlato je tako izgubilo gotovo četvrtinu vrijednosti, zbog čega kolovoški rast nije samo još jedan dobar mjesec, nego ozbiljan povratak kapitala prema plemenitim metalima.
To potvrđuje i srebro, koje je u kolovozu poskupjelo 15,4 posto na 66,5 dolara za uncu.
Američke obveznice ponovno su postale dio priče
Dodatnu pozornost tržišta privukao je potez američkog Ministarstva financija.
Američka je riznica taku u kolovozu najavila povećanje iznosa pojedinačnih operacija otkupa dugoročnijih državnih obveznica. Riječ nije o novom kvantitativnom popuštanju niti o monetarnom poticaju, nego o operacijama kojima Ministarstvo financija pokušava poboljšati likvidnost pojedinih segmenata tržišta američkog duga.
Za zlato je taj potez važan zato što državne obveznice predstavljaju njegovu ključnu konkurenciju.
Zlato ne isplaćuje kamatu. Kada američke obveznice nude visoke realne prinose, investitor ima veći oportunitetni trošak držanja zlata. Kada tržište počne očekivati niže kamate ili manji pritisak na prinose, odnos se mijenja u korist plemenitog metala.
Kolovoz je donio upravo takvu promjenu raspoloženja. No Fed objašnjava samo dio priče.
Središnje banke ne kupuju zlato zbog jednog sastanka Feda
Drugi veliki izvor potražnje dolazi od središnjih banaka.
Prema podacima World Gold Councila, središnje banke za koje postoje javno dostupni podaci u srpnju su neto kupile 23 tone zlata, dok su od početka godine do kraja srpnja njihove prijavljene kupnje dosegnule oko 130 tona.
Posebno se izdvaja Kina. People’s Bank of China u srpnju je povećala svoje zlatne rezerve za 20 tona, nakon 15 tona kupljenih u lipnju i deset tona u svibnju. Time je nastavljen niz kupnji koji traje već 21 mjesec.
Od početka 2026. Kina je službene zlatne rezerve povećala za oko 60 tona, na približno 2.366 tona.
IZVOR: www.financije.hr T
