Među zaključcima Sedmoga hrvatskog žrtvoslovnoga kongresa je i podrška registraciji Hrvatske pravoslavne crkve pri Ministarstvu uprave RH.
Od vlasti agresorskih država Srbije i Crne Gore traži se priznavanje postojanja zatočeničkih logora na njihovim područjima od 1991. do kraja mirne reintegracije te popise zatočenih i nestalih te mjesta njihova stradanja. Tražimo i predaju mapa minskih polja, koja su posijali po Hrvatskoj; od hrvatskih sudova tražimo da se u postupcima protiv ratnih zločinaca, kao što je kapetan Dragan kojem se sudi u Splitu, dosudi da izvršenje kazne provedu na čišćenju mina koje su oni ili njihove zločinačke postrojbe ostavile u Hrvatskoj
Priredio Josip Frković
Sedmi Hrvatski žrtvoslovni kongres održan je u Zagrebu, Varaždinu i Svibovcu Topličkom od 30. rujna do 2. listopada 2016., pod predsjedanjem prof. dr. Zvonimira Šeparovića, te visokim pokroviteljstvom varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, s temom: Pamćenje i povijesna istina o žrtvama, u suradnji s Društvom za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin i Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Jalševec, nakon saslušanih 65 referata i temeljite rasprave, donosi sljedeće zaključke:
o Ovo je vrijeme žrtve. Ljudi stradaju svuda u prometu, na radu, u obitelji, na svim mjestima gdje žive i rade. Društvo je pozvano po mogućnosti spriječiti stradanja, a kada se ona dogode dužno je pomoći žrtvama. o Najteža su stradanja u sukobima i ratovima. Hrvatska je povijest ispunjena žrtvama i mučenicima. Blaženik Alojzije Stepinac s pravom je rekao: Hrvatska je žrtva velikih zala.
o O žrtvama se istražuje, piše i bilježi, ali, s brojem žrtava se i manipulira. Prešućuje se i osporava se hrvatske žrtve, a uvećava žrtve drugih strana. Bleiburg i žrtve Križnog puta se umanjuje i osporava a srpske žrtve uvećava. Kongres je osudio subverzivni posjet carigradskog patrijarha Bartolomeja u režiji petokolonaša Pupovca, i Srpske pravoslavne crkve, koji je licitirao brojem žrtava posebno u Jasenovcu.
o Osuđujemo neprijateljsku, agresivnu politiku Srpske akademija nauka i umjetnosti, Srpske pravoslavne crkve i Republike Srpske te pokušaje stvaranja velike Srbije 2
o Podupiremo registraciju Hrvatske pravoslavne crkve pri Ministarstvu uprave RH. Kongres je pozdravio i proglasio svojim počasnim članom Predraga Mišića, časnika Hrvatske vojske, vukovarskog branitelja pravoslavne vjere. Kongres je odao počast admiralu JNA , Crnogorcu Vladimiru Baroviću, koji je digao ruku na sebe jer mu vojnička čast nije dopustila da ubija Hrvate.
o Tražimo obnovu Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata.
o Predlažemo da se zakonom uvede Dan žrtava Križnih putova i to 20. svibnja, dan kada je 1945. Tito u Varaždinu poručio da „jedinice JA obavljaju važne zadaće „u konačnom obračunu s hrvatskim smradom“ i najavljuje da će svi protivnici njegova režima „u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledati samo do najbliže jame“. Tih je dana Josip Broz Tito u Ljubljani izjavio. „Likvidirali smo 200.000 bandita“,
o Pojačati suradnju s vladinim i znanstvenim institucijama susjednih država, posebno u Sloveniji i BiH; potrebno je odrediti gdje pohraniti zemne ostatke ubijenih koji nisu identificirani, da li da ostanu na mjestu gdje su ubijeni, ili ih prenijeti u zajedničke grobnice, kao što je ona u Teznom kod Maribora ili ona buduća na Udbini, čiju izgradnju podupiremo.
o Od vlasti agresorskih država Srbije i Crne Gore tražimo priznavanje postojanja zatočeničkih logora na njihovim područjima od 1991. do kraja mirne reintegracije te popise zatočenih i nestalih te mjesta njihova stradanja. Tražimo i predaju mapa minskih polja, koja su posijali po Hrvatskoj; od hrvatskih sudova tražimo da se u postupcima protiv ratnih zločinaca, kao što je kapetan Dragan kojem se sudi u Splitu, dosudi da izvršenje kazne provedu na čišćenju mina koje su oni ili njihove zločinačke postrojbe ostavile u Hrvatskoj.
o Prosvjedujemo protiv odluke suda u Vukovaru koji je odbacio kaznenu prijavu protiv Vojislava Stanimirovića, optuženog za teške zločine u Vukovaru.
o Tražimo od hrvatskog pravosuđa da protiv Olivera Frljića i njemu sličnih postupi onako kako je to učinjeno u Poljskoj gdje je Frljić kazneno prijavljen, jer je vrijeđao vjersko i nacionalno dostojanstvo Poljaka.
o Tražimo od nove Hrvatske vlade da prestane financirati novcima hrvatskih poreznih obveznika razne udruge i njihove projekte i glasila koje otvoreno šire antihrvatske laži poput srpskih Novosti.
o Predlažemo donošenje zakona o lustraciji u Hrvatskoj, jer, kao što je rečeno: Bez lustracije, nema Croacije. Tražimo da se u školskim udžbenicima i medijima financiranim iz Hrvatskoga državnog proračuna ili obveznih pretplata kao HRT. primijeni jedinstveni pristup za sva tri totalitarizma 20. stoljeća: fašizma, nacizma i komunizma kao što to traže rezolucije Vijeća Europe, Europskog parlamenta i Hrvatskoga sabora.
o Odlučeno je da se sljedeći Osmi hrvatski žrtvoslovni kongres održi u rujnu 2019. u Zagrebu, Krapini i na Maclju, mjestu najbrojnijeg hrvatskog stradanja iz 1945.
o Kongres je za počasne članove HŽD-a za višegodišnji doprinos istraživanju stradanja hrvatskog naroda, proglasio: mons. Josipa Mrzljaka i mons. Valentina Pozaića, mons. Vladu Košića, mons. Milu Bogovića, akad. Josipa Pečarića, Nevenku Nekić, Josipa Jurčevića, Zdravka Tomca, Ivana Hrvoića, don Antu Bakovića, Nikolu Debelića, Ljubomira Radovančevića, Domagoja Antu Petrića, Marija Filipija, Milu Pešordu, Miljenka Romića, Predraga Peđu Mišića, Romana Leljaka, Stjepana Bačića, Vinka Vicu Ostojića, fra Andriju Nikića, Marka Veselicu, Baricu Spudić, Tomislava Josića, Vladu Iljkića, Ivana Jaklina, Franju Talana, Damira Borovčaka, Antona Kikaša, Petra Gelu, Antu Belju i Jadranku Lučić.
Zvonimir ŠEPAROVIĆ, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zagreb, Varaždin i Svibovec Toplički, 2. listopada 2016. T
