20 GODINA GLASILA HAGAZE-a

20 GODINA GLASILA HAGAZE-a

2. lipnja, 2017.

 

 

 

Piše: Igor Koruga

Uistinu nema djelotvornijeg lijeka protiv zaborava, protiv predalekog skoka u budućnost ili prošlost, od tradicije i jubileja. Znamo da je tradicija prenošenje. A kada je o glazbi riječ, misli se na prijenos brojnih iskustava i kulturnih (s)tečevina (običaja, vrjednota, normi), odnosno ideja i istina, posve različitih od pukih životnih pojava; subjektivnih, slučajnih i proizvoljnih. Taj se prijenos unutar našeg Hrvatskog glazbenog zavoda zbivao još 1827. godine, kada se mlada građanska klasa u gradovima Habsburške monarhije odlučila okupljati u društva ljubitelja glazbe. Nedavno je bio svečano obilježen 190. jubilej, uz kojeg se povezala i dvadesetgodišnja obljetnica izlaženja Glasila Hrvatskog glazbenog zavoda – HaGeZe-a. Ta je publikacija, od skromnog početka sa strogo zadanim okvirom od svega četiri stranice, do današnjih dana izrasla u glasnik koji s izabranim krugom suradnika i prijatelja na najbolji način uspijeva podsjetiti na smisao i dalekosežnost prvotnih ideja HGZ-a. Dosadašnjih 179 brojeva uređivali su prominentni muzikolozi i pedagozi poput Nade Bezić (1997-), Marcela Bačića (1997-2005), koji je glasilu nadjenuo ime, Jane Korenić Sušec (1997-2008), Eve Sedak (2005-2013), Jelene Gladović (2008), Maje Milošević (2009-2011) i Seadete Midžić (2013-).

Praćenja i reakcije HaGeZe-a

Za HaGeZe je pisalo 88 autora najrazličitijih profesionalnih usmjerenja: od muzikologa, dirigenata, skladatelja, pijanista, povjesničara umjetnosti, (glazbenih) publicista, književnika, književnih povjesničara i teoretičara, do redatelja, arhitekata, liječnika, matematičara, prevoditelja, stručnjaka za ranu glazbu, akademskih slikara-grafičara, glazbenih teoretičara, jezikoslovaca, organizatora glazbenog života, povjesničara, psihologa, teologa, teatrologa, violinista i gitarista. Među ostalim, bili su objavljeni intervjui s Igorom Gjadrovom (1929-2014), Zoranom Juranićem (1947) i Stephenom Kovacevichem (1940), korespondencije Nade Bezić s Bojanom Bujićem (1937), kao i tekstovi brojnih autora, od Franje Kuhača (1834-1911) do Béle Bartóka (1841-1945) i danskog filozofa Sørena Kierkegaarda (1813-1855). HaGeZe je pratio muzikološku literaturu te općenito knjige o glazbi, izložbe u HGZ-u i drugdje, manifestacije i festivale, a reagiralo se i kada se radilo o devastaciji Varšavske ulice i pretvaranju kultne knjižarske lokacije (Ilica 30) u trgovinu odjećom (!). Bilo je tu i feljtona u nastavcima poput Ostavštine u HGZ-u, Verdi u Zagrebu (2001), Glazbeni kalendar i 140 godina zgrade HGZ-a, a nizom je napisa bilo popraćeno obilježavanje 100. godišnjice od početka Prvog svjetskog rata. Štoviše, kroz ulomke pisama i dnevnika Blagoja Berse (1873-1934), kao i kroz tekstove Eve Sedak, bio je predstavljen i istraživačko-izdavački projekt Sabrana djela Blagoja Berse. U svemu tome HaGeZe je nastojao zadržati dobar omjer jednostavnih i korisnih obavijesti te interdisciplinarnih eseja Marcela Bačića, između reportažnih fotografija koncerata i reprodukcija likovnih djela, odnosno između prebogate povijesti koja je donosila mnogo dobrog, ali i odnosila podosta toga: najprije ljude, a potom i cijelu Muzičku akademiju.

Zaštitni znak Zagrebačkog kvarteta

Donekle slavljeničkim, mogao se doživjeti i ovotjedni nastup Zagrebačkog kvarteta, posljednji, šesti u ovosezonskom ciklusu Zagrebački kvartet@HGZ 2016/2017, započet u utorak 30. svibnja u 20 sati. Šarolik program sadržavao je Tri stavka za gudački kvartet Igora Stravinskog (1882-1971), četiri stavka Gudačkog kvarteta u F-duru, Op. 135, Ludwiga van Beethovena (1770-1827) i pet stavaka Osmog gudačkog kvarteta u c-molu, Op. 110, Dmitrija Šostakovića (1906-1975). Vjerujem da je većinu slušatelja zbunio uvodni set Stravinskijevih kvartetskih minijatura u kojima je ruski skladatelj, uvijek željan promjena, na neobičan način usuglasio neklasične ritmove i melodijske konture napjeva ruskih seljaka. Za otpuštanje napetosti i bunila u nastavku je bio zadužen Beethovenov posljednji cjelovito napisani kvartet u F-duru. Dimenzijom i opsegom manji, konvencionalniji i formalno bliskiji stereotipu (gudačkog kvarteta), posebno ako se promatra u odnosu na prethodna četiri kvarteta, ovaj je uradak opisao enormno skladateljevo iskustvo, baratanje klasičnim manirima te skiciranjem ozračja Devete simfonije u d-molu, Op. 125. Izvrsno ugođeni gudači Zagrebačkog kvarteta na kraju su se ipak odlučili za promjenu koncertnog izbornika: umjesto Bartokovog Gudačkog kvarteta Br. 4, odsvirali su depresivni i monumentalni Šostakovičev kvartet, koji je postavi s Marasom postao gotovo zaštitni znak. Veza razorenog Dresdena i opsade Lenjingrada očito je snažno utjecala na genijalnog ruskog skladatelja, a pomalo i na publiku, duboko koncentriranu tijekom kontinuirane izvedbe svih pet stavaka (Largo-Allegro molto-Allegretto-Largo-Largo). Moju je utučenost, nakon svega, ipak bitno umanjio poziv prijatelja Krešimira na večer rane glazbe i Ansambla Triola, u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja, u petak, 2. lipnja u 20 sati. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. leonardo dora
    #1 leonardo dora 18 rujna, 2017, 07:53

    Zdravo,
    Ovo je obavijestiti javnost da je gospođa Leonardo Dora, renomirani zajmodavac za osobni zajam, otvorila financijske mogućnosti za sve one koji trebaju financijsku pomoć. Trebate li trenutačni zajam za brisanje duga ili vam je potreban kapitalni zajam za poboljšanje poslovanja? Jeste li ikada odbijali od banaka i drugih financijskih agencija? Samo zato što smo ovdje za sve vaše financijske probleme. Mi pružamo kamatnu stopu od 2% javnosti, tvrtke i zajednice na jasan i lako razumljiv način, ove odredbe i uvjete. Nije potrebno provjeriti kredit, 100% zajamčeno.
    Pošaljite nam e-poštu na: ([email protected])

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code