ZMAJEVA ROGOZNICA

ZMAJEVA ROGOZNICA

3. rujan, 2017.

U Rogoznici i njenoj neposrednoj blizini nalaze se neke od najljepših plaža u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Jedna od njih je betonirana plaža Artna koju se nailazi čim se prijeđe most s lijeve strane. Plaža Miline ima plitak i blag ulaz u more. Smještena je u centru Rogoznice. Plaža je šljunčana s betonskim dijelovima. Šepurine je najveća plaža u Rogoznici. Plažu oblikuje luk posut šljunkom. Betonirani dijelovi pogodni su za postavljanje ležaljki. Plaža Gornji Muli jedna je od najstarijih rogozničkih plaža. Nalazi se na starogradskom otoku

Priredio: Franjo Dobrović

“Tuna fever Rogoznica 2017” jedno je od posebnosti Rogoznice. Treću godinu zaredom više od trideset posada iz deset zemalja lovilo je velike ribe u rogozničkom akvatoriju. Ovo natjecanje predstavlja i kvalifikacije za odlazak na svjetsko prvenstvo iduće godine u Kostarici. Najteža ulovljena tuna ove godine bila je teška 62,4 kilograma. Ulovila ju je ekipa “Nikad dosta” iz Splita, čiji je kapetan Duje Ostoić.

Od ćevapa do sushija

Marina Frapa u Rogoznici naljepša je marina Jadrana, te je zasigurno jedna od najljepših na Mediteranu. Smjestila se na središnjem dijelu hrvatske obale, izmedu Šibenika i Splita, u samom srcu Dalmacije, u lijepoj i sa svih strana zaštičenoj uvali Soline.

Centar marine čini izgrađeni otok na kojem je smješten jedan dio sadržaja kao što su recepcija, kontrolni toranj, servis, 396 m dug tranzitni gat pogodan i za prihvat mega jahti, hotel “Otok” i pripadajuće parkiralište, većina ugostiteljskih sadržaja, te ostali prateći uslužno-poslovni objekti.
U kompleksu se nalazi 10 gatova i tranzitni gat s ukupno 700 potpuno opremljenih vezova kao i čuvani prostor za stotinjak suhih vezova. Nezaobilazni sadržaji kopnenog dijela su hotel “Kopno”, kompleks otvorenih bazena sa disco-noćnim klubom, bogati sportski centar, glavna kongresna sala, te nadzirano parkiralište. Cjelokupni kompleks marine Frapa prostire se na više od 136 000 m2. Nadzor nad plovilima organiziran je 24 sata, a video nadzor nalazi se i na ulazu u marinu.

Vodeći veliku brigu o zaštiti okoliša marina Frapa je već godinama nagrađivana Plavom zastavom, koja je danas najpriznatiji model ekološkog odgoja obrazovanja te obavještavanja javnosti, kada je u pitanju briga za more i obalni pojas.

Goste marine Frapa osim mornara dočekuju hostese, koje preuzimaju njihove papire za registraciju broda. Nadalje, tu su čak tri restorana, od kojih svaki nudi drukčiju ponudu, od morskih delicija do bosanskih ćevapa i japanskog sushija. Marina ima sve – i frizeraj i plažu, disco, butik s odjećom, teniske terene, trgovinu… Pa čak i noćni cabaret gentlemen’s club.

I zato se ovdje svake godine može vidjeti neki novi sadržaj. Svojedobno su otvorili klub Cristal, gentlemen’s club u kojemu atraktivne dame izvodile striptiz i pružale opuštajuće masaže.

Tu je i Zmajeva špilja, atraktivni kafić pod morem u kojemu se piće ispija uz društvo riba koje dolaze do prozora gdje sjede gosti. Tu je i Captain’s club, prostor za kapetane i skipere megajahti koji je namijenjen za druženje i opuštanje u ekskluzivnom ambijentu, uz panoramski pogled s tornja marine.

Naime, temeljni podaci poslovne uspješnosti 15-ak najpoznatijih hrvatskih marina, u najmanju ruku, zbunjuju.

Marina “Frapa” iz Rogoznice s 460 vezova ostvaruje godišnji prihod od oko 45 milijuna kuna. Čak deset milijuna kuna više od, po broju vezova, gotovo tri puta veće marine “Punat”.

Tribunjska marina “Danuvius” s 240 vezova, koja je u vlasništvu Mađara, godišnje inkasira najviše 15 milijuna kuna, primoštenski “Kremik” s 400 vezova – 25 milijuna, murterska “Hramina” s isto toliko vezova gotovo 32 milijuna kuna, “Šangulin” iz Biograda (230 vezova) – 11 milijuna kuna. Megamarina “Dalmacija” iz Sukošana s 1200 vezova – 60 milijuna, “Borik” iz Zadra (235 vezova) nešto više od šest milijuna, marina “Preko” (87 vezova) nešto više od dva milijuna kuna. Zanimljivo je da šest najelitnijih ACI-jevih marina (Umag, Opatija, Vodice, Split, Trogir i Dubrovnik) s ukupno u moru i na kopnu 5500 vezova godišnje inkasiraju 173 milijuna kuna.
-Ne pada mi na pamet ustvrditi kako neki dio svoje zarade “zamrače“. Neka se time bavi država. Činjenica je, međutim, da “Frapa” s 460 vezova i sadržajima koje ima ne samo da ostvaruje gotovo 45 milijuna kuna prihoda nego osigurava posao za 80 stalnih radnika i 50-ak sezonskih. Zašto, recimo, ACI u svojih šest marina s 5500 vezova ima samo 363 stalno zaposlena radnika, to se mene ne tiče –
svojedobno je izjavio Frano Pašalić, koncesionar marine “Frapa” u Rogoznici ua Slobodnu Dalmaciju.

Rogozničke plaže

U Rogoznici i njenoj neposrednoj blizini nalaze se neke od najljepših plaža u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Jedna od njih je betonirana plaža Artna koju se nailazi čim se prijeđe most s lijeve strane. Plaža Miline ima plitak i blag ulaz u more. Smještena je u centru Rogoznice. Plaža je šljunčana s betonskim dijelovima. Šepurine je najveća plaža u Rogoznici. Plažu oblikuje luk posut šljunkom. Betonirani dijelovi pogodni su za postavljanje ležaljki.

Plaža Gornji Muli jedna je od najstarijih rogozničkih plaža. Nalazi se na starogradskom otoku, udaljena 1,5 km od centra na kopnu. Plaža od prirodnih stijena i šljunka ima i dijelove s betoniranim platoima. Zbog njezina položaja uz jednu šetnicu u starom gradu, do plaže Gornji Muli može se stići pješice. Ulaz u kristalno čisto more je djelomice plitak, a djelomice se ulazi preko stepenica.

Zmajevo oko

Jezero Zmajevo oko jedinstven je hidrogeomorfološki fenomen istočne obale Jadrana, u kojem se zbog posebnih fizikalno–kemijskih svojstva razvila osebujna flora i fauna. Smješteno na poluotoku Gradina, uz tanku prevlaku koja razdvaja uvale Soline i Koprišće. Okruženo je okomitim stijenama, visokima od 4 do 24 metra. Površina jezera iznosi oko 5300 m², a najveća izmjerena dubina je 15 metara.
Jezero nema vidljive površinske veze s okolnim morem, ali uočljiva je mediolitoralna stepenica, to dokazuje da se u jezeru osjećaju morske mijene, odnosno da postoji izmjena jezerske i morske vode kroz pukotine i kanale u poroznom vapnencu. Jedinstven i poseban okoliš Zmajevog oka, s debelim donjim slojem sumporovodika, posljednjih je godina zaineteresirao brojne domaće i strane znastvenike, a zbog meromiktičkih i anoksičkih uvjeta jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, fjordom Framvaren u Norveškoj ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj.
Tijekom stoljeća događalo se da jezero „prokuha“, ili kako kažu znanstvenici, da dođe do prevrtanja vodenog stupca. Uz tu neobičnu prirodnu pojavu domicilno stanovništvo ispredalo je legende. Jedna od njih je i priča o braći od kojih je jedan bio slijep. Dijeleći nasljedstvo zdravi je brat prevario slijepog, a ovaj ga je prokleo riječima: “ako nisi pravedno podijelio, neka se sve pretvori u jezero“. Tako je i bilo. Međutim, u jezeru koje ponekad pijeni i ključa, živio je i zmaj. Ovaj rogoznički zmaj, kaže lokalna predaja, bio je nemilosrdan – naplaćivao je krvavi danak, svake godine uzimao je naljepšu djevojku i najdeblju ovcu. Postoji i druga priča. Zmaj Murin, vanbračni sin Here i Posejdona, iz svojih je dvora na otoku Velika Smokvica vladao polisom Herakleja. Štito je stanovnike od osvajača i pljačkaša, a oni su mu svake godine, na najduži dan, morali dati naljepšu djevojku za ženu. Nijedna nesretnica nije preživjela prvu bračnu noć. Legenda kaže da se jednog dana, na krilatom konju Pegazu, pojavio heroj Aristoles, praunuk argonauta Jasona. Zaljubio se u djevojku koja je sutradan trebala biti nevjesta strašnome zmaju. Mladi je junak izazvao Zmaja na dvoboj i kopljem, koji je uz pomoć Hefesta i mjesečeve prašine iskovala moćna božica Atena, smrtno ranio neman. Umirući, Murin je kanđama iskopao vlastite oči. Jedno je oko bacio daleko iza Mljeta, a drugo mu je samo isklizlo pod noge i istopilo kamen. U kamenu udubinu slilo se more i nastalo je jezero, znakovita imena Zmajevo oko.

Jezero Zmajevo oko je danas pitomo. Ljudi se kupaju, skaču s nižih stijena, uživaju u termalnoj kupki, jer je voda toplija od okolnog mora. Ali, ovo jezero zna biti vrlo opako. Povremeno se pretvori u pravi đavolji kotao. Voda se zamuti, zapjeni, proključa, miris sumpora obavije i jezero i okolinu. Zmajevo oko tada ubija bez milosti sve živo što se u njemu zatekne. Takav opći pomor se dogodio 1997. godine baš kada je otvorena marina Frapa. Godinu dana kasnije reporteri su zaronili u Zmajevo oko. Snimljeni su rakovi, školjke, morski konjici… Život se vratio.

Poslije desetak metara voda naglo postaje zeleno-žuta, zatim crvenkasta i prema dnu potpuno smeđa. Tu života nema. Kada se taj donji sloj iz nekog razloga uzburka, dolazi do pojave koju narod od davnina zove “buđenje zmaja”.

I kako to uvijek biva kada se neka misterija ne može objasniti, nastaju legende, a najstarija kako smo konstatirali datira još od antičkih vremena. T



Nema komentara

Komentari tjedno.hr

Još nema komentara!

Možeš biti prvi sa svojim komentarom.

Your data will be safe!Your e-mail address will not be published. Also other data will not be shared with third person.