ZBOG NEOBRAĐENE PLAZME  PRIJETE AIDS I HEPATITIS

ZBOG NEOBRAĐENE PLAZME PRIJETE AIDS I HEPATITIS

12. srpnja, 2014.

 SreckoSladoljev imunoloski Custom

Dr.sc. Srećko Sladojev iz upozorava javnost na praksu u bolnicama

 

Razgovarao: Igor Drenjančević

Na Institutu za hematologiju u Münchenu  Srećko Sladoljev je  kao član tima postavljao hibridomsku tehnologiju kojom se u laboratorijskim uvjetima, izvan živog organizma mogu proizvesti specifična ili tzv. monoklonska protutijela. Monoklonska protutijela su  komponenta budućih “pametnih” lijekova. Doktorirao je na potiskivanju imunološke reakcije presađene nesrodne koštane protiv njenog primatelja pomoću originalno proizvedenih monoklonskih protutijela. Metoda se danas koristi u transplantaciji koštane srži u tijelu.

Sada je zaposlenik  Imunološkog zavoda,  gdje je uvodio hibridomsku tehnologiju osamdesetih godina prošlog stoljeća u zavod i proizvodi preko stotinu genetski stabiliziranih hibridoma za komercijalne svrhe.

Sudionik je Domovinskog rata i to u prvim redovima, a zanimljivo je da su ga u Jugoslaviji pritvorili, jer je po njihovim propisima izbjegavao vojni rok, zbog čega  je bio zatvoren u Lori. Danas kada je Imunološki zavod propao, mnoge velike korporacije trljaju ruke, jer je medicina ogromna zarada. Vrlo jasno se vide namjere pojedinaca da unište dragulj hrvatske  medicinske proizvodnje i istraživanja. Samo da bi strani kapital lakše ovladao tržištem. Sladoljev je ustrajan u spasu zavoda, ali se čini i jedini kojem je do toga stalo. Građani kao da ne razumiju koliko će ih više koštati uvozno cjepivo, uvozni pripravci i uvozna puno nečistija plazma…

Zadnja uprava postavljena od HNS-a uništila je zavod.

Što se trenutno događa sa Imunološkim zavodom?

– Imunološki zavod je u završnoj fazi raspadanja – financijskoj, materijalno-tehničkoj, kadrovskoj i moralnoj. Pod moralnom kapitulacijom mislim na gubitak vjere, volje i nade zaposlenika da će se odista nešto napraviti za oporavak ove strateški važne biofarmaceutske tvrtke stogodišnje tradicije. Imunološki zavod samo je dio općeg plana (ili posljedica, svejedno), u mozaiku “trofeja” ove zakonima i nemoralom iznakažene države, i to baš od izvršnog autoriteta koji sve narodno pretvara u prah, a narod u zombije. Govorim o općem dojmu kojeg imam u kontaktima sa suradnicima koji još uvijek nešto rade po zapuštenim, prljavim i polurazrušenim prostorima pripreme proizvodnje, gdje, ako ništa drugo, onda uništavaju otpisane zalihe. Tu me je smjestio prethodni direktor g. Gajnik, u javnosti poznat po svojoj strastvenosti.

NAROD I JAVNI INTERES

 Imali išta od obećanja gradonačelnika u svezi sanacije?

– Grad Zagreb je dao ponudu koja artikulira interese zagrepčana koji čine petinu stanovništva Hrvatske. Gradonačelnik nije Djed Mraz, ali prepoznao je ono što ne vidi aktualna vlast. Grad se natječe da bi spasio zdravstveni interes svih. Ponudu ne vidim kao politički “spin” pridobijanja srca i glasova birača, nego domoljubnu namjeru. Kao imperativ zajednice za samospašavanjem. To je model kojemu vjerujem. Javni interes na prostoru gdje baštinimo zajedničku kulturu, zlo i dobro svoje povijesti, govorimo istim jezikom, možemo sačuvati samo kao narod. Ne možemo ga povjeriti privatniku. On sebi izgradi vilu, kupi jahtu ili napucavati žirafe na safariju.  

Zašto je bitan Imunološki zavod za hrvatsko društvo?

– Bitan je zbog grupe proizvoda kojima čak i poludjeli globalizirani svijet priznaje stratešku važnost. Globalizam poziva zemlje i narode da u proizvodnji krvnih pripravaka budu “samodostalne”. Ako jesu, neka vode o tome brigu, ako nisu, neka rade na tome! U Hrvatskoj je onda na djelu valjda “antiglobalizam”. Ono što smo imali i prije drugih gubimo, a ne poduzimamo da to spasimo!? Nešto kao komunizam i antifašizam na naš način. Više nismo komunisti. Sada smo antifašisti.

 Možete li biti precizniji?

– Radi se o pripravcima koji se rade iz krvi naših dobrovoljnih davatelja. Nismo rizično stanovništvo u pogledu bolesti koje se prenose krvlju. Zemlje, u kojima je davalaštvo izvor prihoda, jesu. Bez vlastite proizvodnje kupovati ćemo, ako uopće budemo imali za to sredstava, pripravke porijeklom iz južnoameričkih favela. Bez obzira što će mi akademski svijet prigovoriti, držim da je naša krv kvalitetniji polazni materijal od južnoameričke. Mnoge stvari u biologiji ne mogu protumačiti mehaničkom fiziologijom koja počiva na standardnim difuzijskim obrascima, ali mogu energijom. Najbolje je hraniti se iz vlastitog vrta. Ljubav možete doživjeti, ne možete je vidjeti. Neke krvne pripravke Hrvatska je počela proizvoditi prije Amerike. Njihovu dostupnost, oglašavali smo čak u turističkoj promidžbi!

Koliko je proizvoda proizvodio imunološki zavod u Jugoslaviji, a koliko ih proizvodi danas?

– Osobno sam vodio Odjel proizvodnje imunodijagnostika koji je u ponudi imao stotinjak proizvoda. Danas ne proizvodimo gotovo ništa zbog uskrate proizvodnih dozvola. Preostala su nam cjepiva, ali nemamo zdravih sredstava za zatvaranje proizvodnje. Financijski stojimo loše, potraživanja smo uglavnom naplatili, a dugovanja su velika. Odnos je možda i 1:30. Uskoro ćemo saznati. Pod hipotekom je sve, čak i famozni virusni soj koji i nije upisan u temeljni kapital Društva. U posjedu je državne agencije koja je dala kreditne garancije da bi sredili prostore. I taj je novac spiskan u zadnjoj najezdi HNS-ovaca. Oni su dali i direktira i večinu članova Nadzornog odbora. Ništa čudno.  

ZDRAVSTVO I PLAZMA 

Koliko ima istine da pripravak koji se radi za indijsko tržiste radi samo imunološki zavod?

– Pretpostavljam da mislite na soj protiv ospica koje ima “legtimaciju izvrsnosti” Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)? SZO ga je testirao u multicentričnoj studiji s ostalima, japanskom Toyoshimom, njemačkim Schwarzom, ruskim Lenjingradom. Pokazalo se da je soj Zagreb najbolji i što se tiče imunoprovocirajućih svojstava ali i blagih nuspojava. Kada imate Zagreb, imate “monopol”. To je razlog zašto se investitori roje oko nas.

U Imunološkom zavodu je propalo jako puno plazme, kako uopće može zdravstvo funkcionirati kada nema palzme?

– Plazma nije propala, ali joj istječe preradbeni rok. Na kraju će propasti. Koga briga? Radi se o 30 tona vrhunske sirovine. Propada i nova plazma koja se prikuplja po transfuzijskim centima. Nema se gdje preraditi. Prošla je čitava godina od kada smo zbog propusta i štetnih radnji prestali raditi. Prošlo je i pola godine od stečaja koji je u žalbenom postupku poništen jer za stečaj nisu bili ispunjeni zakonski preduvjeti. Svakako je ljepše ne raditi i primati plaću, nego obratno, ali to nije bio cilj naših prosvjeda. Pitate me kako zdravstvo može funkcionirati bez plazme? Može. Bez plazme su funkcionirale i poljske bolnice kod Verduna.

 Navodno u bolnicama se daje na infuziju neobrađena plazma, zar to nije osnova za sve vrste zaraze?

– Ne za sve vrste, ali za AIDS i hepatitis sigurno. Ma kako imali savršene metode detekcije, a imamo ih, testirate samo mali uzorak. Ne možete testirati sve. Zbog gubitka dozvole, potrebiti su opasnosti; da umjesto sigurnih pripravaka prime  rizičnu plazmu. Da se tako postupa dobio sam “iz prve ruke”. Propast Imunološkog zavoda je zapravo nebriga za vlastiti narod? Antinarodna vlast ne brine za potrebe stanovništva. Državu vode kao što su vodili i sva društvena poduzeća. Nazočio sam kada nam je predsjednik države rastumačio da je “država poduzeće”. Narod je – trošak i zbir OIB-a.

Bivši ravnatelj Gajnik se zaposlio u Hitnoj službi, kako to tumačite?

– Da, politika ga je ekspresno instalirala u fotelju ravnatelja županijske hitne službe iako je ovdje ostavio đumbus. Po struci je upravni pravnik i inspektor rada. Bez takvih u nas ništa ne može funkcionirati, ni zdravstvo, ni farmacija ni proizvodnja stakla. Kako je HNS-ova uhljebna kvota za Hitnu bila popunjena, prešao je u drugi politički paket. Do zadnjeg trenutka se busao u prsa junačka i zaklinjao na vjernost HNS-u. Isto je prije njega učinio HDZ-ov direktor Dvornik. Ti kao da su klonirani. Ne mogu biti nepošten i reći da je Gajnik upropastio Imunološki zavod. Popis štetočinskih uprava je poduži. Zadnji je samo zabio čavao u lijes. “Ja jesam grobar, ali nisam ubio”, tako je rekao. 

Jesu li još strojevi u štalama u Brezju i u kojem su stanju?

– Jesu, ali ne znam u kojem su stanju. Nikada nisu ni bili u funkciji. Niti hoće. 

POLITIČKA ODLUKA

Kako se može sanirati zavod?

– Mora se donijeti politička odluka. Posljedice isključivanja Zavoda iz sustava zravstva se osjećaju, ali se o njima šuti. Proizvodnju treba nastaviti i istovremeno započeti graditi nove pogone. Uvjete nismo imali ni ranije. Pripravci neće na tržište EU. Kontrole naših međuproizvoda i gotovih proizvoda, garant su sigurnosti. Bolji uvjeti proizvodnje smanjuju rizik nastanka škarta, tako se proizvođači štite od poslovnih gubitaka. Uprkos “grijehu struktura”, ne sjećam se da je u četrdeset godina neki naš krvni pripavak izazvao ozbiljnije nuspojave. To se ne bi moglo reći za strane proizvode. Sjetimo se otopina za dijalizu. Ne krivim HALMED. Državna Agencija za lijekove radi kako mora i kako joj politika naloži. Ako smo u situaciji da umjesto sigurnih pripravaka moramo davati rizičnu plazmu, Ministarstvo mora reagirati radi zaštite zdravlje ljudi. Agencija će napraviti što joj politika naredi. Sigurno. Znam dobro što govorim.  

Koliko je uopće jak vaš sindikat da bi se borio sa korporacijama, koje očito žele ovladati našim tržištem?

– Svaki oblik okupljanja, pa i sindikalni, oblik je političkog djelovanja. Referendum protiv izdvajanja pomoćnih poslova iz javnih službi rezultat je sindikalne akcije. Pola milijuna ljudi podržalo je akciju. Što se tiče Zavoda, sindikati su jasno objasnili posljedice gubitka i/ili izmještanja proizvodnje iz Hrvatske. Pokret za spas Imunološkog zavoda najjača je ikad pokrenuta grupa na Facebooku, a tekstovi kojima se kritizira država zbog načina vođenja tvrtke – traju godinama. Nekoliko mutnih pokušaja privatizacije već je propalo djelovanjem sindikata.

Jedino što znam jest da sve možemo iznova postaviti na noge. Da sam u poziciji, pozvao bih u pomoć i dijasporu. Vratiti Imunološkom zavodu sjaj i slavu značajnije je od osvajanja Svjetsko prvenstvo u nogometu. Krv naših darivatelja kroz naše vrhunske pripravke da bi naši oboljeli ozdravili. Zar ne čujete himnu?

Koji su pripravci najveća dobit za Zavod?

– Nisam siguran da je to ikad itko na Zavodu točno izračunao. Računovodstveno se to razlijevalo i prelijevalo tako da budu svi zadovoljni, nikad nije razgraničeno tko s kojim troškovima počinje, čiji je konačni proizvod, nekima su fakturirali konačni proizvod, a repove bi proizvodnje prikrpili drugima itd. Dok sam vodio proizvodnju interferona, tri litre ovčje krvi interno su mi fakturirali 70,000 kuna samo da nekako poprave stanje na drugom odjelu. Za taj novac možete kupiti stado ovaca. Prijedlog da ovčju krv nabavljam besplatno u klaonici nije prošao. Svaki pripravak koji Zavod osigura hrvatskom zdravstvu je dobit po sebi.T

 

 

8 komentara

Uskoči u raspravu
  1. ante
    #1 ante 17 srpnja, 2014, 08:10

    probudimo se ponašamo se poput stoke koja ide na klanje… na ulice treba izači …..sve dok ne izađemo na ulice nema od nas ništa …..pa ovaj jadan čovjek je sam i plaće jer je budan i vidi stvari onakve kakve uistinu jesu……i njemu NIJE potrebno tapšanje po ramenu nego pomoć i akcija konkretna a mi smo ovce……ali sve nas je manje i pitanje je koliko će nas biti i u kakvom stanju čemo biti……bojim se da če biti prekasno kad se probudimo.
    jednom riječju ovo je AGONIJA

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Mala baka
    #2 Mala baka 14 srpnja, 2014, 23:31

    Još jedan način da se narod potlači i uništi.
    Budućnoat nam je CRNA RUPA.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Hrvoje
    #3 Hrvoje 14 srpnja, 2014, 08:42

    Čestitam autoru članka i supstratu na koji se odnosi. Ispada da je Bandić jedina osoba koja zasigurno ništa nezna o interferonu, cjepivima, krvnoj plazmi i medicibni općenito, ali to i pošteno priznaje. Političari su općenito nepošteni jer govore, odlučuju i čine stvari koje ne razumiju, ali vjeruju da su vrhunski znalci. Sjetite se Omble, Plomina, Ploča i sličnih bisera “znanosti” u Hrvata. Zato bi Sladoljeva trebalo poslušati i stalno ga ponavljati; možda nekom padne na pamet da postoji prostor izvan limesa kojima su ograničeni političari, a jedna znanost (ona politički angažirana) o tome šuti.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. zlatko
    #4 zlatko 13 srpnja, 2014, 04:43

    ako je on mutikaša, lijenčina itd. a što si onda ti da je takvo stanje!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. nemogu vjerovati
    #5 nemogu vjerovati 12 srpnja, 2014, 23:14

    Kako netko moze biti toliko glup??? Dr Sladoljev jasno objasnjava svakom laiku i glupanu situaciju u Zavodu i posljedice propasti zavoda.Ali ovaj narod je glup.Dobro je rekao Tudjmam – stoka sitnog zuba iliti oooovvvvccceeee!!!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. imunolog
    #6 imunolog 12 srpnja, 2014, 19:30

    Besposličar, mutikaša, a povrh svega LIJENČINA.

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. imunolog
    #7 imunolog 12 srpnja, 2014, 19:29

    Kreten ostao kreten…

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code