ZBOG LAŽIRANOG BROJA BIRAČA NOVI IZBORI NEĆE BITI REGULARNI

ZBOG LAŽIRANOG BROJA BIRAČA NOVI IZBORI NEĆE BITI REGULARNI

28. kolovoza, 2016.

 

 

Broj punoljetnih osoba se od popisa 2001. godine do popisa 2011. godine smanjio sa 3.505.523 na 3.487.034 za 18.486. Broj birača se od izbora 2003. godine do izbora za zastupnike Hrvatskog sabora 2011. povećao za 151.427 registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a iznosio je 3.842.363 odnosno 355.329 više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Obrazloženje za takvo skokovito povećanje broja birača hrvatskim bi građanima morao dati zastupnik u Hrvatskom saboru Davorin Mlakar, koji je tada bio ministar uprave. Na izborima za zastupnike EU parlamenta travnja 2013. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.747.383 birača, na lokalnim izborima 20. svibnja iste godine 3.767.170 birača, a na Referendumu o braku 1. prosinca broj birača je povećan na 3.791.000

Napisali: mr. sc. Edo Zenzerović, Darko Petričić, mag. pol.

Izvanredni parlamentarni izbori u rujnu ove godine održat će se prema starim pravilima i broju birača koji višestruko prelazi statističku vjerojatnost za realan odnos broja građana i broja punoljetnih osoba. Posebno je zabrinjavajuća činjenica kako o tome malo vode brigu stranke i koalicije koje namjeravaju po prvu put ući u Sabor a znaju da je bunkerirano preko 250.000 glasova viška koji mogu odlučiti svake izbore!

Oscilacije u broju birača

Na Referendumu za osamostaljenje19. svibnja 1991. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 3.652.222 birača, a prema popisu stanovnika 1991. godine bilo je 4.784.265 stanovnika. Na sto stanovnika popisanih u ožujku 1991. godine bilo je 76,34 birača. Kako se broj birača povećao do iznosa 4.042.522 ( 93,34 birača na 100 popisanih stanovnika travnja 2011. godine odnosno 555.488 birača više od broja punoljetnih osoba prema popisu stanovništva iz travnja 2011. godine do 21. rujna 2014. godine, trebali bi hrvatskim građanima obrazložiti ustavni suci i bivši ministar Bauk. Od 1991. godine do danas u Hrvatskoj godišnje umire više osoba nego se rađa te od 2001. godine do danas više se osoba iseljava nego useljava? Zar ustavni suci nimalo ne mare za svoj ugled i ugled Ustavnog suda?

Na izborima, 2003. Godine, za Hrvatski sabor u 10 izbornih jedinica bilo je registrirano 3.690.936 birača na biračkim mjestima. Koristeći rezultate popisa stanovništva od 2001. i 2011. godine te prirodno i migracijsko kretanje stanovništva za razdoblje od 1991. do 2014. godine jednostavnom procjenom može se zaključiti da broj birača na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine nije mogao prelaziti 3.750.000 birača, a prema izvještaju DIP-a broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima za zastupnike Hrvatskog sabora je iznosio 3.824.731 odnosno za 133.795 više nego na izborima 2003. godine. Ovaj skokovit porast birača od 133.795 morao bi hrvatskim građanima obrazložiti ustavni sudac Antun Palarić koji je tada kao državni tajnik tada vodio resor uprave. Od 2008. godine broj godišnje umrlih osoba prelazi broj osoba koje su tih godina postale punoljetne, također se godišnje više osoba iseljava nego useljava, pa se broj birača narednih godina trebao stalno smanjivati.

Broj stanovnika Hrvatske pada, a broj birača raste

Broj punoljetnih osoba se od popisa 2001. godine do popisa 2011. godine smanjio sa 3.505.523 na 3.487.034 za 18.486. Broj birača se od izbora 2003. godine do izbora za zastupnike Hrvatskog sabora 2011. povećao za 151.427 registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a iznosio je 3.842.363 odnosno 355.329 više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Obrazloženje za takvo skokovito povećanje broja birača hrvatskim bi građanima morao dati zastupnik u Hrvatskom saboru Davorin Mlakar, koji je tada bio ministar uprave. Na izborima za zastupnike EU parlamenta travnja 2013. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.747.383 birača, na lokalnim izborima 20. svibnja iste godine 3.767.170 birača, a na Referendumu o braku 1. prosinca broj birača je povećan na 3.791.000. Analizom podataka o broju registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj na prvim izborima za EU parlament može se zaključiti da je broj birača na tim izborima bio prevelik. Zadarska županija je na tim izborima imala 97,02 birača na 100 stanovnika popisanih 2011. godine, a više birača od stanovnika imali su gradovi: Benkovac, Nin i Obrovac te općine: Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji, Šibensko-kninska županija imala je 96,91 birača na 100 stanovnika, a gradovi: Drniš, Knin i Vodice te općine: Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj su imali više birača od broja stanovnika te Ličko-senjska županija je imala 93,67 birača na 100 stanovnika, a općine: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina imale su više birača od stanovnika. U medijima se često apostrofira grad Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske županije zbog birača koji dolaze glasovati iz Hercegovine, a zadnji put kod nedavnih izbora za gradonačelnika, a prešućuje se da birača imaju više od stanovnika gradovi: Komiža, Makarska i Supetar te općine: Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan, i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, općine Janjina i Trpanj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Medulin u Istarskoj županiji, grad Crikvenica i Novi Vinodolski te općine: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašica i Punat u Primorsko-goranskoj županiji, općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd ( Vrginmost), Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji, grad Slunj i općine: Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić u Karlovačkoj županiji, općina Šodolovci u Osječko-baranjskoj županiji, općina Okučani i Stara Gradiška u Brodsko-posavskoj županiji te grad Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Većina turističkih mjesta na Jadranu poput Opatije, Poreča, Rovinja, Umaga… ima preko 92 birača na 100 stanovnika popisanih 2011. godine. Navedeni podaci dokazuju da je Republika Hrvatska na dan 21. rujna 2014. godine imala registrirano u domovini manje birača od 3.747.383.

Novi paradoksi

Smanjenje broja birača na prvim izborima za EU parlament 2013. godine za 93.548 u odnosu na broj birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine rezultiralo je provedbom Zakona o prebivalištu. Skokovit porast birača za 42.185 na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine prema broju birača na prvim izborima za EU parlament dokazuje da su vladajući odustali od nepristranog čišćenja biračkih popisa od viška birača možda zbog gubitka lokalnih izbora. Podaci o kretanju broja birača na izborima u našoj zemlji od 2003. do siječnja 2015. godine ukazuju na potrebu da se fiksno definira broj potpisa birača na peticijama potrebnih za održavanje referenduma. Najbolje bi bilo da slijedimo primjer Švicarske u kojoj postoje dvije vrste referenduma na državnoj razini: zakonodavni i ustavotvorni. Za održavanje zakonodavnog referenduma u Švicarskoj treba skupiti u roku od devedeset dana samo pedeset tisuća potpisa, a za ustavotvorni sto tisuća pravovaljanih potpisa birača. Hrvatski građani bi bili zadovoljni većim brojem potpisa na pr. 150 tisuća potpisa za zakonodavni referendum i 300 tisuća potpisa za ustavotvorni i upola kraćim rokom skupljanja tih potpisa na peticiju, ali ne u uredima državne uprave kako je predviđeno nacrtom Zakona o referendumu. Preko 380 tisuća hrvatskih građana je potpisalo inicijativu GIUIO da se referendumom izglasaju izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i unesu u Ustav.

Ustavni je sud prihvativši lažan podatak Ministarstva uprave, da je Baukovih 4.042.522 birača mjerodavan broj za određivanje broja potpisa birača na peticiju GIUIO za održavanje Referenduma, ugušio demokraciju u Lijepoj našoj. Njegovom krivnjom ostale su i za slijedeće izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru izborne jedinice s nezakonitim odstupanjem broja birača u osam od deset izbornih jedinica. Ustavni sudci su mogli prisiliti vladajuće da promjene Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i tako bi izbjegli pitanje nelegitimnosti izbora za zastupnike Hrvatskog sabora.

Kako je ministar Bauk došao do astronomskog broja od 4.042.522 u Registru birača 21. rujna 2014. godine na dan početka skupljanja potpisa za Referendum o izbornim pravilima GIUIO? Nadam se da će Europski sud za ljudska prava brzo presuditi da su manipulacijom brojem birača narušena naša ljudska prava i omogućiti održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Gospodin ministar Bauk bi trebao dokazati da je Republika Hrvatska stvarno imala 4.092.137 birača u županijama i Gradu Zagrebu na pristupnom Referendumu za EU 22. siječnja 2012. godine. Kako je stvarno moguće da su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija imale više birača od stanovnika i da je birača bilo 605.103 više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine?

Ni ovi izbori neće biti regularni

Iako je ministar policije Vlaho Orepić najavio da bi do kraja kolovoza moglo biti odjavljeno i 50.000 prebivališta, odnosno fiktivnih birača i stanovnika u Hrvatskoj, to neće bitno riješiti problem prekobrojnih birača. Prema podacima Ministarstva uprave, u registru birača na dan 30. lipnja 2016. imali smo 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj na oko 4,2 milijuna stanovnika što je daleko od realne brojke.

I demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da Hrvatska danas može imati najviše 3,3 milijuna birača. T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. hypo bank
    #1 hypo bank 28 kolovoza, 2016, 21:22

    mlakar će računat birače,ima čovik pametnijeg posla broji eure,pihihihihihi,kradljivac

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code