ZAŠTO JE THOMPSON DUVANJSKU NARODNU PJESMU PRETVORIO U KUPREŠKU

ZAŠTO JE THOMPSON DUVANJSKU NARODNU PJESMU PRETVORIO U KUPREŠKU

1. lipnja, 2017.

 

 

 

Netko je sve to preokrenuo, pa je Mijo postao Ivo, pa je Duvanjsko polje postalo Kupreško, pa su duvanjski hajduci postali kupreški junaci… ma tko god bio i to učinio, ne služi mu na čast i obični je plagijator, a to u slobodnom jeziku znači kradljivac tuđih riječi i misli, koje pretvara plagiranjem u svoje. Koja gora Mijo,Vran planina brate Mijo razgovora nema…

Riječe te pjesme odjekivale su u brdu Libu, koje je između Borčana i Kongore.

Odjekivale su kroz godine i stoljeća. Odjekuju i danas u pustoši i duši

Piše: Ante Matić

Od davnina pjevali su Duvnjaci: Koja gora Mijo,Vran planinu brate Mijo…

U toj narodnoj pjesmi govori se o hajduku Mijatu Tomiću, (rođen u duvanjskom selu Brišniku), o jabuki, livadi, koscima i Duvanjskom polju, turskom zulumu i razlogu odlaska u hajduke u Vran planinu. Taj razlog odlaska u hajduke radi livade, nije povjesno utemeljen. To je narodna predaja. Livada i kosidba bila tek povod odlska u hajduke u Vran planinu.

Guslari su pjevali uz gusle

Po mojemu saznanju (nisam posve siguran) pravi razlog je turski zulum i nepisano pravilo jus primae noctis, što su prakticirali turskre age i begovi u bosanskim vilajetima, pa se Mijat pobunio protiv toga i ostalih zlostavljanja što su osmanlije radile jadnoj raji. Predaja usmena (koje nije zaživjela u narodnoj pjesmi) kazuje, da je Mijat, kao sluga duvanjskog bega, molio da ne spava s njegovom srestrom kad se udavala. Beg ga nije poslušao i Mijat ga je ubio, stukao mu je glavu kamenom kao zmiji i pobjegao u Vran planinu i vremenom osnovao hajdučku družinu od nezadovoljnih i hrabrih hrvatskih momaka, mahom Duvnjaka.

Tu narodnu pjesmu o Mijatu pjevali su Duvnjaci i ne samo oni, nego su je pjevali Hrvati diljem Bosne, Hercegovine i nekih dijelova Hrvatske, trista i više godina. Guslari su je pjevali uz gusle, u dugim zimskim noćina na sijelima, a momci također idući noću curama, pjevali su na blagdanima i dernecima…

Tako sam i ja kao dječak, idući s ocem na silo u rodnom selu Borčanu, slušao guslara Marijana Čolinu kako pjeva i tu pjesmu o hajduku Mijatu iz Brišnika. A slušao sam i momke kako pjevaju tu istu pjesmu skraćenu u nekoliko stihova, koje sada Thompson pjeva na neki drugi način, nekim drugim riječima i nekim drugim imenom. Marijan Čolina zvani Ćota zimi je svaku noć u njegovoj kući pjevao uz gusle pjesme. Pjevao je svake noći drugu pjesmu i nikad se pomeo nije. Dobro se sjećam riječi te pjesme o Mijatu Tomiću, koju sada u nekoj drugoj, čudnoj verziji pjeva poznati hrvatski pjevač Marko Perković.

Od Vrana do Čvrsnice

Netko je sve to preokrenuo, pa je Mijo postao Ivo, pa je Duvanjsko polje postalo Kupreško, pa su duvanjski hajduci postali kupreški junaci… ma tko god bio i to učinio, ne služi mu na čast i obični je plagijator, a to u slobodnom jeziku znači kradljivac tuđih riječi i misli, koje pretvara plagiranjem u svoje.

Svojedobno je Vuk Karađić krao hrvatsko narodno blago, (plagirao) hrvatske narodne pjesme pretvarao u srpske. Zbilja mi nije jasno, i čini mi se čudnim, zašto je taj netko duvanjsku narodnu pjesmu o hajduku Mijatu Tomiću pretvorio u kupreškog junaka. Miju pretvorio u Ivu, Duvanjsko u Kupreško polje…

Kad bi naše Čoline zapjevali tu pjesmu o Mijatu hajduku idući noću curama na silo, odjekivalo je u brdu i dalekoi se čulo.

Koja gora Mijo,Vran planina brate Mijo razgovora nema…

Riječe te pjesme odjekivale su u brdu Libu, koje je između Borčana i Kongore.

Odjekivale su kroz godine i stoljeća. Odjekuju i danas u pustoši i duši.

Kad su naši ljudi išli u drva u Vran planinu, ili u polje kositi, između ostalih, pjevali su i tu pjesmu o Mijatu hajduka, pa je ječala i odjekivala od Vrana do Čvrsnice, kao ona tajna o kojojoj pjeva znameniti duvanjski pjesnik Andrija Vučemil, rodom iz sela Oplećana. Napisa Andrija u maestralnoj svojoj poemi Duvanjskoj rapsodiji i ove stihove:

Čvrtsnica se s Vranom došaptava

O tajni koja odjekuje svemirom…

Zbilja, zašto je duvanjska narodna pjesma pretvorena u kuprešku i zašto je taj neki plagijator Miju pretvporio u Ivana, Duvanjsko polje u Kupreško.

Ne pada mi na pamet omalovažavati, ili optuživati omiljenog u narodu hrvatskog pjevača Marka Perkovića, ali zato imam pravo saznati tko je i zašto taj netko duvanjsku narodnu pjesmu o Mijatu Tomiću pretvorio, obradio u kuprešku, izokrenuo smisao, dodao neke riječi; riječju doslovno krivotvorio, plagirao narodnu pjesmu, kojoj se ne zna autor. Pjesmu koju Perković pjeva sigurno se zna autor, pa je taj „pjesnik“ autor sporne pjesme.

Na kraju krajeva nije mi namjerom umanjivati najboljeg hrvatskog kantautora Perkovića, kojega rado slušam, i koji pjeva domoljubne, rodoljubne, bogoljubne i ljubavne pjesme. Te Markove pjesme većina Hrvata rado sluša i uživa u ljepoti tih pjesama, ipak red je konstatirati istinu o jednom od njegovih velikih hitova. T

4 komentara

Uskoči u raspravu
  1. navijala
    #1 navijala 2 lipnja, 2017, 08:50

    Daj rodijace ne cjepidlaci,ali je dobro da smo saznali i to.
    Cini mi se da je netko prije Perkovica ispjevao nesto tako o kupreskim junacima,ali neznam odakle je ili iz Sarajlija,Kuka,Luga,Mokronoga,cak je prigovorio Perkovicu da koristi njegove stihove.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Cro Travnik
    #2 Cro Travnik 1 lipnja, 2017, 10:40

    Pa nema veze, ne znači da je to krađa… znamo i priču kako je i Kupreška nastala, a obzirom da je izvedenica od Duvanjske to može biti samo dobra stvar, dizanje popularnosti za jednu i drugu

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Anonimno
    #3 Anonimno 1 lipnja, 2017, 08:36

    Ljudi moji.ma jeli to moguće! Čak i pjesme kradu.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. Slušatelj
    #4 Slušatelj 1 lipnja, 2017, 08:35

    To mi je novo.Nisam znao da je ta pjesma nastala na taj način. Ako je to istina, onda nije pošteno što su duvanjsku pjesmu pretvorili u kuprešku.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code