VELEPOSLANSTVO SR NJEMAČKE NE MARI ZA GROB STOTINE NJEMAČKIH VOJNIKA UMRLIH U PETRINJI 1946.

VELEPOSLANSTVO SR NJEMAČKE NE MARI ZA GROB STOTINE NJEMAČKIH VOJNIKA UMRLIH U PETRINJI 1946.

18. listopad, 2018.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Za slučajna susreta reportera s djelatnikom „Komunalca“, Vladimirom Bunjanom, ovaj je pokazao zelenu nizbrdicu iza svetišta poratno (1995.) obnovljene grobljanske kapele sv. Trojstva, ali…Sada već davnih godina dokumentacija je proslijeđena u Koeln, pa petrinjske kroničare još nije napustila nada. Možda će Veleposlanstvo SR Njemačke u Zagrebu posredovati i s mrtve točke ipak pokrenuti potrebu obilježavanja počivališta Nijemaca umrlih – ne od ranjavanja – nego od gladi i žeđi, te partizanskih fizičkih zlostavljanja na Banovini. Daleko od domovine

Napisao: Josip Frković

Dok se članovi ogranaka „Hrvatskoga domobrana“ Siska i Petrinje, uz potporu Sisačko-moslavačke županije i Sisačke biskupije, bijelim „Križem istine“ pripremaju obilježiti tužnu 73. obljetnicu formiranja zloglasnih zarobljeničkih logora za ratne gubitnike u dvama susjednim gradovima, „Viktorovca“ i „Sajmišta“, autori „Petrinjskoga žrtvoslova“ u izdanju Matice hrvatske, ukoričili su istine o prešućivanim hrvatskim žrtvama jugokomunizma u Petrinji i okolici od 1941. do 1995. U toj je knjizi, među ostalim, zabilježeno da su Petrinja i okolna mjesta iza 1945. imali preko 2250 žrtava, dok su u logoru bile zatočene tisuće hrvatskih domobrana i njemačkih vojnika. Svi oni ubijani su u šumi Jelik u Banskom Grabovcu, u Žicinoj šumi, Krčima, Oberlinu, Šicani, Gajiću, Tješnjaku, Topolovcu kod Moštanice, Kotar šumi, te u Šaševoj i Trnovcu kod Gline. Zadnjih 186 preživjelih Nijemaca iz petrinjskoga logora umrlo je od lipnja 1945. do konca 1946. od gladi, žeđi i fizičkoga zlostavljanja. Njihova imena zapisao je u župnoj matici umrlih dugogodišnji župnik vlč. Božidar Razum, koji je u službi pastira katoličkih vjernika Petrinje proveo preko tri desetljeća.

Zajednički grob

Uz nešto vojnika mlađe i onih srednje dobi, bilo je i onih rođenih u 19. stoljeću. Primjerice, Ernst Draehn bio je, kao i Ernst Lobig, rođen 1894., a Hugo Kraegelo i Hermann Kurt 1896. godine. Josef Mauser, pak, bio je u dobi 47 godina, a Artur Krabbes, Erich Koss i Martin Meier bili su dvije godine mlađi. Na groblju sv. Trojstva kao zadnji u 1946. Godini pokopani su 18. travnja i 22. prosinca Franz Boleim (41) i Michael Rukfas (39). Zajednički je grob na petrinjskom brdu i gradskom groblju sv. Trojstva. Njihovo posljednje počivalište jedno je vrijeme označavao hrastov, masivni križ, ali su ga nove vlasti uklonile. Prema sjećanju prof. Ivana Rizmaula, koautora „Petrinjskoga žrtvoslova“, travom obrasla i unekoliko ulegnuta grobnica nalazi se na padini i čudno je što se poslovično pedantni Nijemci iz Saveza za brigu o grobovima njemačkih vojnika poginulih i umrlih za Drugog svjetsoga rata nisu prihvatili uređenja memorijala. Sličnoga onom sa sisačkoga groblja sv. Marije za 700 poginulih „soldata“.

Prosljeđena dokumentacija

Za slučajna susreta reportera s djelatnikom „Komunalca“, Vladimirom Bunjanom, ovaj je pokazao zelenu nizbrdicu iza svetišta poratno (1995.) obnovljene grobljanske kapele sv. Trojstva, ali…Sada već davnih godina dokumentacija je proslijeđena u Koeln, pa petrinjske kroničare još nije napustila nada. Možda će Veleposlanstvo SR Njemačke u Zagrebu posredovati i s mrtve točke ipak pokrenuti potrebu obilježavanja počivališta Nijemaca umrlih – ne od ranjavanja – nego od gladi i žeđi, te partizanskih fizičkih zlostavljanja na Banovini. Daleko od domovine. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. Anonimno
    #1 Anonimno 19 listopad, 2018, 19:36

    Samo polako.
    Sve se stigne napravit.
    Kao i spomenik ubijenim ruskim novinarima.
    Prvih sto godina se pamti.
    A nakon toga zaboravlja.
    Tko čeka, taj dočeka.
    A za doček se načeka.
    Kao što svi čekamo riješavanje događaja i situacija u Hrvatskoj.
    Sada čujem da če uvažati radnike iz Indije, Egipta i pakistana.
    sada neka se probudi malo i katolička crkva.
    naše Hrvate tjeraju van, a musliće uvažaju.
    Kome će držati i mise u crkvama ?
    To se ne pita Planković i ostali.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.