USKORO PRESUDA TKO JE POBJEDNIK U BORBI UDRUGE FRANAK I BANAKA

USKORO PRESUDA TKO JE POBJEDNIK U BORBI UDRUGE FRANAK I BANAKA

27. veljača, 2019.
Print Friendly, PDF & Email

 

Svi koji su kredit u „švicarcu“ otplatili do kraja  ili ga još uvijek otplaćuju, također mogu podići sudsku tužbu. Jer, su svi krediti utuživi. Druga su skupina oni korisnici koji su izvršili konverziju u euro – a bilo je 55.000 takvih u cijeloj državi – obeštećeni su samo manjim dijelom. I ja osobno obeštećena sam za 30-ak tisuća kuna preplate, ali mi bez sumnje pripada i ostatak 110.000 kuna. Sada je takva situacija da općinski i županijski sudovi presuđuju šaroliko u slučaju konvertiranih kredita. Jedni dosuđuju u korist banaka, a drugi oštećenim korisnicima. Mi članovi udruge „Franak“ brojnim akcijama vršimo pritisak prema Vrhovnom sudu koji treba rasjeći gordijski čvor pravde: imamo li ili nemamo pravo na povrat preplaćena novca. Podastrli smo, istina, cijeli niz pravnih objašnjenja i matematičkih izračuna koji apsolutno idu nama u korist

Napisao Josip Frković

Još nas samo stotinjak dana dijeli do 14. lipnja, nastupa zastare za 55.000 hrvatskih državljana, korisnika kredita s deviznom klauzulom oštećenih u milijardama kuna višekratnim promjenama kamatnih stopa. Da su strane banke, dolazeći u neovisnu Republiku Hrvatsku, točnije prema jugoistoku Europe, pohitale s namjerom da se visokim kamatama na odobrene kredite pučanstvu ubrzano kapitaliziraju, čini se, više nikoga doista ne treba uvjeravati. Znajući kakav je bio slijed događanja, u kojem se hrvatsko pravosuđe kraj stalno i posvuda prisutne korupcije i više slučajeva teškoga kriminala potvrdilo nedoraslim drskoj pljački kod zdravih očiju domaće javnosti, najbolje potvrđuju predugo aktualni primjeri maratonskih suđenja za očiglednu pljačku bivših hrvatskih dužnosnika. Neki od njih su Hrvatima, uostalom, poznati kao oni koji su  mešetarenjima za vlastiti, halapljiv džep, u Hrvatsku doveli i neke zloglasne inozemne banke. austrijsku „Hypo-banku“, koja se visinom kamata i na druge načine u startu potvrdila, najblaže rečeno, kiminalnom. Suočena, recimo, s opravdanim primjedbama i prosvjedima korisnika kredita na bankarsku deviznu klauzulu, udvostručene otplatne obroke i visoke, promjenjive kamate, tzv. nasljedna premijerka Jadranka Kosor prije nepuna desetljeća obavijestila je javnost „kako upravo odlazi na razgovor s bankarima u traženju i pronalasku rješenja za prestanak očigledne pljačke ionako ratom osiromašena naroda“. Otišla je, bila je, a njezin razgovor nije ništa riješio do dana današnjega. U svim, na žalost jalovim pokušajima, država se pokazala nedoraslom halapljivu bankarstvu, nemoćna pomoći korisnicima 125.000 kredita u „švicarcima“ .

Sugovornica „tjedno.hr“ portala oštećena za 141.000 kuna

Ovu smo vrlo sugestivnu konstataciju izrekli pred magistricom farmacije, u slobodnim trenucima folklorašicom „Etno-Siscije“ gospođicom Majom Gavran, regionalnom aktivisticom i volonterskom povjerenicom Udruge „Franak“, koja je kredit za stan u „švicarcima“, poput dvije tisuće slično oštećenih Siščana, debelo preplatila 141.000 kuna. Bilo je to prije trinaest godina. Preplatila, a kredit još uvijek otplaćuje s krajnje neizvjesnim ishodom trenutno vrlo aktualne i vremenski ograničene teške bitke s hrvatskim bankama, glavnim akterima legalne pljačke naroda. Iznos njena kredita bio je relativno mali, oko 67.000 švicarskih franaka ili 39.000 eura. Kako teško podnosi taj financijski teret, uskoro podnosi tužbu. Maja Gavran, čiji je telefonski broj od ponedjeljka do petka u večernjim satima dostupan građanima (091/5344 -181) i koja u javnim prostorima mjesečno, subotom, održava konzultativne sastanke s korisnicima zloglasnih kredita, sa žaljenjem podsjeća da se sastancima odaziva jedva 60-ak zainteresiranih oštećenika.  – Dobro ste ustvrdili i podsjetili što je 2009. deklarativno pokušala odavno zaboravljena HDZ-ova političarka Jadranka Kosor, ali do danas ni ona ni svi drugi dužnosnici na vrlo odgovornim mjestima naše države, osobno nezainteresirani, nisu uspjeli polučiti puno. Udruga „Franak“ okuplja povjereničke volontere u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Šibeniku i Bjelovaru, a jedina je zaposlena osoba u zagrebačkom sjedištu „Franka“ u Aveniji Marina Držića 81-b. Zadaća je svih nas da građanima pomognemo kako banke tužiti sudu i kako doći do povrata svoga novca, veli sugovornica.

Slab odziv dvije tisuće sisačkih članova udruge

– I dok je predsjednik udruge, uporni Goran Aleksić, često u javnosti, sugovornica konstatira kako mediji u cijeloj zemlji baš i ne podržavaju djelatnost „Franka“ (nije li to u dosluhu s moćnim vlasnicima tiskovina, TV-postaja, agencija i internetskih portala?, pitanje je sad – nap.a.). Problem „operušanih“, počesto i cijelih egizistencijalno uništenih obitelji, očito, nije dovoljno atraktivan i senzacionalan ni za konzumente audio-vizualnih informacija. Goran Aleksić je, primjerice, bio u Sisku prije četiri mjeseca, pa prije dva tjedna, ali nam se na konzultacije javi šezdeset do, najviše, stotinu ljudi. Oštećenih švicarskim kreditima ima u Sisku i županiji preko dvije tisuće članova naše udruge. Obavještavamo ih elektroničkom poštom za mjesečna okupljanja, ali je odziv slab. Na vaše pitanje kako na kraj s tim upornim, svakako pljačkaškim bankama, najjednostavnije je dužnike podijeliti u dvije skupine. U prvu skupinu spadaju građani koji konverziju kredita u euro nisu izvršili. Takvi su prije tri-četiri godine bili u financijski najnepovoljnijem položaju, pa u konverziju nisu ni mogli ući. Na njihovu sreću, ipak, danas im je to ogroman plus: za te nekonvertirane kredite mogu tužiti i dobiti povrat svoga novca, jer postoje neoborive presude Visokoga trgovačkoga suda. U takvim se slučajevima više ništa na sudu ne dokazuje. Jednostavno se poziva na tu presudu – suđenje je završeno tijekom dva do tri ročišta – te natrag dobivaju preplaćene kamate i cjelokupan iznos preplate temeljem valutne klauzule, odnosno „suludoga“ rasta švicarskoga franka, kaže Maja Gavran, a mi bismo dodali kako pri tome ne treba zaboraviti ni „zasluge“ guvernera HNB-a i državnoga aparata.

Očekuje se konačni pravorijek Vrhovnoga suda

– Dakle, svi koji su kredit u „švicarcu“ otplatili do kraja  ili ga još uvijek otplaćuju, također mogu podići sudsku tužbu. Jer, su svi krediti utuživi. Druga su skupina oni korisnici koji su izvršili konverziju u euro – a bilo je 55.000 takvih u cijeloj državi – obeštećeni su samo manjim dijelom. I ja osobno obeštećena sam za 30-ak tisuća kuna preplate, ali mi bez sumnje pripada i ostatak 110.000 kuna. Sada je takva situacija da općinski i županijski sudovi presuđuju šaroliko u slučaju konvertiranih kredita. Jedni dosuđuju u korist banaka, a drugi oštećenim korisnicima. Mi članovi udruge „Franak“ brojnim akcijama vršimo pritisak prema Vrhovnom sudu koji treba rasjeći gordijski čvor pravde: imamo li ili nemamo pravo na povrat preplaćena novca. Podastrli smo, istina, cijeli niz pravnih objašnjenja i matematičkih izračuna koji apsolutno idu nama u korist, ali odluke još nema. Kad pravorijek priopći Vrhovni, slijedeći je stupanj Ustavni sud. I dok medijski autori austrijsku „Hypo-banku“ uz posredništvo Sanadera kolokvijalno nazivate najlopovskijom novčarskom kućom, podsjetila bih vas i na RBA banku i njene sumnjive stambene zadruge. Nerijetko čuđenje na, primjerice, odbijanje banaka da korisniku otplaćena kredita izdaju dokumentaciju u svom posjedu, sasvim je naivno. Ponašaju se tako da bi omele sudsku tužbu, a nepošteno zarađen novac zadržale u svojim trezorima. Štoviše, neke banke, ne poštujući i ne priznajući ni zakon ni strah, oštećenim korisnicima kredita na jedvite jade izdaju, nećete vjerovati, čak i krivotvorenu dokumentaciju. U tim su dokumentima navedene prvenstveno niže stope od stvarnih kamatnih stopa, pa će se u konačnici opet biti zakinuti.

Čak i krivotvorine banaka

A to je, izvan svake je sumnje, kazneno djelo čak i našem nisko rangiranu pravosuđu. Mnogi građani u takvim okolnostima neće polučiti uspjeh u nastojanju da povrate svoj oteti novac. Četrnaestoga lipnja, naime, stupa na snagu zastara kamatnih stopa za sve poslovne banke, Zagrebačke, PBZ, RBA, Splitske, Hypo-Addiko banke, osim ruske Sberbanke (2023. za valutu i kamatu). Za valutnu klauzulu, međutim, svi oštećeni imaju vremena za tužbe još pune četiri godine, do 2023., ali napominjem da kamata čini trećinu iznosa koji banka duguje pojedinu korisniku kredita. U udruzi „Franak“, pak, procjenjuje se da će sudsku tužbu za povrat u bankama nepošteno uzeta novca podnijeti dva do pet posto ljudi. Trudimo se zaista oštećene motivirati – osobno sam stalno pri telefonu, spremna detaljno informirati građane – ali je evidentno da iskustveno ne vjeruju našem sudstvu i da se boje kako sve to „izganjati“ protiv legalizirana lopovluka. Na kraju, želim zainteresiranima predočiti popis potrebne dokumentacije koju valja ishoditi kod banaka za pokretanje sudskoga spora. Najprije je to ugovor o kreditu (zagubljeni se može pronaći kod javnoga bilježnika koji je ugovor ovjeravao). Od banke također treba tražiti knjigovodstvenu karticu ili promet po kreditu. Vrlo je važno da na tom dokumentu za svaku pojedinu uplatu u kunama bude precizno izraženo koji je dio glavnice, a koji kamate, da se može pratiti kretanje otplata kroz obroke. Tu je i prvi i cjelokupni otplatni plan (ono što se dobije u banci prilikom potpisivanja ugovora o kreditu), te pregled promjena kamatnih stopa tijekom cijeloga vremena otplate kredita i specifikacija uplata. Iako konvertirani krediti nisu sigurni, zbog čekanja presude Vrhovnoga suda RH, ljude pozivamo da taj rizik uzmu na sebe, da prikupljaju dokumentaciju, pronađu odvjetnika i krenu u tužbu kako bi „pretekli“ rok zastare. Ako Vrhovni sud dosudi negativno, upozoravam, izgubit će novac uložen u dizanje tužbe. Sasvim za kraj, nadam se u ovoj  bici s očiglednom nepravdom i kriminalom svakako većem zanimanju hrvatskih medija, zaključuje povjerenica „Franka“ mr. Maja Gavran.  T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.