ULAZIMO U SVE EUROPSKE INSTITUCIJE

ULAZIMO U SVE EUROPSKE INSTITUCIJE

24. siječanj, 2012.
Print Friendly, PDF & Email

eurob

U preostalih godinu i pol do punopravnog članstva Hrvatska sudjeluje kao promatrač u svim europskim ustanovama. Hrvatski predstavnici sudjelovat će na svim sastancima Vijeća Europske unije osim na onima na kojima je riječ o Hrvatskoj i ispunjavanju uvjeta odnosno monitoringu do članstva. Promatračko iskustvo hrvatski predstavnici mogu iskoristiti kao svojevrsnu pripremu za vrijeme nakon 1. srpnja 2013., kada će suodlučivati o svim politikama Unije.

FOTO: REUTERS

Europska komisija će kroz monitoring i izvješća o Hrvatskoj svakih šest mjeseci posebno pratiti tri područja obuhvaćena s tri pregovaračka poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Pravda, sloboda i sigurnost. Prema potrebi i ako Hrvatska ne bude ispunjavala obveze i dogovoreno iz spomenuta tri poglavlja, EK šalje pismo upozorenja, no nisu predviđene sankcije u smislu obustavljanja ili odgode hrvatskog članstva u EU. Jedino što još može odgoditi ulazak Hrvatske u EU jest da jedna od 27 zemalja članica u parlamentu ne ratificira potpis koji je već stavila na hrvatski ugovor o pristupanju.
Nakon što su hrvatski ministri počeli sa sudjelovanjem na sastancima Vijeća ministara, doduše još ne svi, jer su ministri poljoprivrede i financija propustili ili će propustili prve sastanke i poslali samo svoje zamjenike. Premda još bez prava glasa, hrvatski predstavnici mogu sudjelovati u raspravi i moraju imati o svim pitanjima svoje stajalište i mišljenje. Takva situacija od državne uprave traži dobro pripremljene i organizirane suradnike i predstavnike te vrhunsku komunikaciju između Zagreba i hrvatskih predstavnika u ustanovama Europske unije.
U Europski parlament dolaze i zastupnici promatrači iz Hrvatskog sabora. Oni mogu sudjelovati i u raspravama na plenarnoj i sjednicama parlamentarnih odbora, ali do članstva Hrvatske nemaju pravo glasa.
U vremenu do 1. srpnja 2013. Hrvatska će morati provesti izbore za Europski parlament na kojima će građani Hrvatske izabrati svojih 12 predstavnika za ovu europsku instituciju. Ti će zastupnici biti u Europskom parlametu do proljeća 2014., kada su na redu redovni izbori za EP.
Osim toga, hrvatski predstavnici sudjelovat će i na idućim summitima Unije, a prva prilika za hrvatskog premijera Zorana Milanovića bit će izvanredni sastanak na vrhu 30. siječnja u Bruxellesu.
Nekoliko tumača i prevoditelja za hrvatski jezik u europskim institucijama već je počelo s radom, jer ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a. No, već sada se i četrdesetak nehrvata priprema ili već uspješno vlada hrvatskim jezikom kako bi mogli prevoditi s hrvatskog jezika na svoj materinski jezik. Postati 24. službeni jezik znači da svi službeni europski dokumenti i zakoni EU-a moraju biti prevedeni na hrvatski.
Hrvatska će za godinu i pol dobiti i svog povjerenika, člana Europske komisije. Sredinom 2013. bit će to najvjerojatnije neko manje važno područje, jer sadašnji drugi mandat Joséa Manuela Barrosa i njegove Europske komisije završava 2014. pa bi u idućem mandatu hrvatski povjerenik mogao dobiti neku atraktivniju poziciju.
Hrvatska će u Vijeću Europske unije raspolagati sa sedam glasova. Lisabonski ugovor je uveo odlučivanje dvostrukom većinom, prema kojem je odluka prihvaćena ako za nju glasa najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Prilikom donošenja odluka, i kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova ovisi o veličini države. Države članice s najvećim brojem stanovnika imaju 27 do 29 glasova, države srednje veličine između 7 i 14 glasova (tu je i Hrvatska), a najmanje članice po 3 ili 4 glasa.
Hrvatska će imati i svog predstavnika u Europskom sudu pravde i općem te u revizorskom sudu. U skupštini Europske središnje banke (ESB) predstavljat će je guverner narodne banke koji nakon ulaska Hrvatske u eurozonu postaje član Vijeća guvernera. Svoje predstavnike Hrvatska će imati i u Europskoj investicijskoj banci, a određen je i broj hrvatskih predstavnika u savjetodavnim tijelima Unije, a to su Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor (po 9 u svakome). Potonji okuplja udruge potrošača, sindikate, poslodavce, poljoprivrednike i druge interesne skupine. U Odboru regija zastupljeni su predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti.
Kada je riječ o povlačenju novca iz europskih fondova, Hrvatska će se morati potruditi da u tome uspije dobrim projektima. Osim poljoprivrednicima, kojima su jedinima zajamčena izravna plaćanja, svi ostali se moraju boriti za novac iz fondova i sufinanciranje. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.