UGLEDNI ČILEANSKI PISAC U ZAGREBU

UGLEDNI ČILEANSKI PISAC U ZAGREBU

16. rujan, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 DSC03856 Custom

Predstavljanje knjige „Razvrstavač“ Juana Mihovilovicha Hernandeza

 

Napisla: Ivana Rora

Hrvatska matica iseljenika organizira  svečano predstavljanje knjige kratkih priča

Razvrstavač autora Juana Mihovilovicha. Predstavljanje će se održati u srijedu 17. rujna 2014. u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Pozdravnu riječ reći će veleposlanik Republike Čile NJ.E. g. Germán Orlando Ibarra Morán.

Uz autora, o knjizi će govoriti: mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, književni kritičar Denis Derk, prevoditeljica i esejistica dr. sc. Željka Lovrenčić, te Zoran Bošković u ime Naklade Bošković iz Splita. Tekstove iz knjige čitat će: dramski umjetnik Dubravko Sidor.

DOBITNIK MNOGIH NAGRADA

Ugledni čileanski pisac hrvatskih korijena Juan Mihovilovich Hernández rođen je 1951. godine u Punta Arenasu. Pravnik je, pjesnik, pripovjedač, romanopisac i esejist. Odrastao je u dijelu toga najjužnijega grada na svijetu koji se naziva “hrvatska četvrt” i odakle potječe niz priznatih čileanskih književnika hrvatskog podrijetla (Roque Esteban Scarpa, Nicolás Mihovilovic, Ernesto Livacic Gazzano i drugi). Objavio je romane La última condena (Zadnja osuda, 1980., 1983.), Sus desnudos pies sobre la nieve (Njezine bose noge po snijegu, 1990.), El contagio de la locura (Zaraza ludila, 2006.), Desencierro (Oslobođenost, 2009.), Grados de referencia (Referencijalni stupnjevi, 2011.) i El asombro (Strah, 2013.), te zbirke pripovijedaka El ventanal de la desolación (Prozor nad pustoši), 1989., 1993.), El clasificador (Razvrstavač, 1992.), Restos mortales (Posmrtni ostatci, 2004.) i Los números no cuentan (Brojevi ne pričaju, 2008.). Dobitnik je mnogih nagrada u zemlji i inozemstvu. Za poeziju su mu, između ostalih, dodijeljene Nagrada odjela za kulturu (1977.), argentinska nagrada Julio Cortázar i nagrada Antonio Pigaffeta Sveučilišta u Magallanesu. Godine 1980. objavljuje prvu verziju romana La última condena (Zadnja osuda) za koju dobiva nagradu Pedro de Oña i nagradu na književnim igrama Gabriela Mistral. Godine 1985. predstavlja Čile na I. hispanoameričkom kongresu mladih pisaca održanom u Madridu.

PRIPADNIK TREĆEG NARAŠTAJA HRVATSKIH ISELJENIKA

Knjigu kratkih priča Razvrstavač (Naklada Bošković, Split, 2014, 166 str.) je prevela ugledan hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić. Mihovilovich je bio Matičin gost i prije par godina na Interliberu kada su promovirali njegov roman Zaraza ludila koji je sa španjolskoga preveo vrsni znalac i dopisni član čileanske Akademije za jezik Jerko Ljubetić u izdanju Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba i Naklade Bošković iz Splita – koja se afirmirala objelodanjivanjem književnih djela čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla. Kod nas su mu objavljeni romani Njezine bose noge po snijegu i Zaraza ludila u prijevodu Jerka Ljubetića i u izdanju nakladničke kuće Naklada Bošković.

Mihovilovich je pripadnik trećega naraštaja hrvatskih iseljenika i skupine književnika ’80-ih godina ili „naraštaja državnog udara“ koji, prema riječima književnika Diega Muñoza Valenzuele, piše „pokrenut unutarnjim osjećajima koje nije moguće zaustaviti, ali je također siguran da radi na oslobođenju koje na svoj način pridonosi da se sramotna vlast sile i ludosti svrgne“. Književni kritičar Ernesto Livacic tvrdi da je Mihovilovich „jedan od najboljih predstavnika moderne čileanske proze“, drži da je on unio svjež dah u čileansku suvremenu književnost. Mihovilovich, pak, za sebe kaže da je sklon nekoj vrsti patetičnog realizma. Obilježja njegove proze su čist i tečan stil, jedinstvenost, dobri portreti likova, prikazi običnih životnih situacija, dinamika i preciznost.

LIKOVI TRAŽE SKLONIŠTE OD PRIJETEĆEGA

Razvrstavač je knjiga koja se sastoji od dvadeset i jedne pripovijetke. U ovome smo ih izdanju dodali još pet iz zbirke Restos mortales (Posmrtni ostatci). To su: Opsjednutost plavim, Redoviti put, Rocky, Vrsta u istrjebljenju i Posmrtni ostatci. Prema riječima književne kritičarke Maríje Larraín, u Razvrstavaču pisac „zapravo sintetizira prozne vrline i dar za pričanje priča. To je gipka proza tamnih tonova u kojoj se vrlo malo upotrebljava dijalog, opisi su škrti, ali je nadasve bogata“. Prema riječima književnog kritičara Mariana Aguirrea, Mihovilovichevo pisanje obilježava gustoća te masivnost kojom oblikuje unutarnji svijet u kojemu je samoća sveprisutna. To je razvidno i u ovoj zbirci. U njoj se opisuju marginalizirani, anonimni ljudi, uglavnom bez nade, smješteni negdje između sna i jave. Priče ne obilježavaju događaji, nego čudno ozračje koje je takvo zbog smrti, ludila i neiskazanoga vremena. Likovi su osuđeni na začudnost, patnju i progon, njihov je svijet prepun pogrješaka, nesavršenosti, frustriranosti, nesreća, nestanaka, neuspjeha. Većina pripovijesti ispričana je u prvome licu, a pripovjedačem upravlja autor.

Zbog samoće je stvarnost nesigurna, zbog nje likovi traže sklonište od prijetećega i negostoljubivog vanjskog svijeta. I prostori su reducirani: soba, ubožnica, ured… Ovaj je pisac sklon marginalnim skupinama – žali slabe osobe i voli ih pretvarati u junake. Njegovi su likovi ispunjeni nostalgijom i dubokim osjećajima. U knjizi Razvrstavač susrećemo čovjeka koji čitav život s puno ljubavi razvrstava poštu u poštanskom uredu i na kraju dobiva otkaz, djevojku koja mora zarađivati za život prvo kao kućna pomoćnica, a zatim kao plesačica u baru, govori se o sudbinama ljudi u staračkome domu… Sve se to odvija u magičnom i čudnom ozračju, ali ipak životnom.

Iako mu priče imaju obilježja realističke proze, u složenim situacijama dolazi do izražaja psihološki razvoj likova. U djelima Juana Mihovilovicha osjeća se utjecaj Rulfa i Dostojevskog, u njima se isprepleću uspomene na piščevo djetinjstvo i mladenačko doba, „svjesno i podsvjesno, podzemno i nadzemno, realno i irealno, razumno i nerazumno“, a ponekad se čini da su prožete hladnoćom vjetrovitog Punta Arenasa. Jezik kojim su napisane je jednostavan i običan jer njime se najbolje otkriva i opisuje očajna i osamljena čovjeka. T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.