U ZAGREBU ŽIVI 300 STOGODIŠNJAKA

U ZAGREBU ŽIVI 300 STOGODIŠNJAKA

21. travanj, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

baka-ljubica

Za dugi život važno je biti neinformiran i ne biti pohlepan

 

Piše: Franjo Dobrović

 

“Sretan ti i stoti rodjendan/ neka ti pozele nesto njezno/ stetan ti i stoti rodjendan/
zdravlja, srece neizbjezno…”-pjeva Ivana Banfić.

Proteklih dana u društvu s rodbinom i prijateljima, te zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, baka  Ljubica Breber proslavila je 101. rođendan uz čašu šampanjca i slavljeničku tortu u Domu za umirovljenike Sveta Ana. U veseloj atmosferi uz živu glazbu, raspoložena baka Ljubica zamolila je gradonačelnika za ples na što je on s veseljem pristao.

Inače, u Zagrebu živi oko 300 ljudi koji su navršili 100 godina, najstarija je bila gospođa Dora Sukanec koja je preminula u 107. godini, a gradonačelnik Bandić uvijek se rado odaziva na proslave jubileja svojih, kako ih rado naziva, najmudrijih sugrađana. Redovito odaziva na stote rođendane ili stoineke  rođendane, pa je rezao tortu, nazdravljao  ili plesao: s Anđelom Bišćan, Katom Pavličić, Dragicom Kolak, Anom Razum…

ZA STOTI ROĐENDAN TRBUŠNA PLESAČICA

Nedavno je u Vukovini, nedaleko od Zagreba, stoti rođendan proslavio Pavel Novosel, u Dubrovniku Jerko Kovač, a u Virovitici je Atif Švraka za stoti rođendan naručio trbušnu plesačicu…

Nakon Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske, u ostatku Lijepe naše najviše stogodišnjaka do prije nekoliko mjeseci  zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 26, od čega 23 žene. Slijede Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska sa 16, Osječko-baranjska sa 13, od čega 12 žena, također 13 ima ih u Šibensko-kninskoj županiji, 12 u Istarskoj, 11 u Zadarskoj…

Analizirajući stanovništvo starije od 80 godina, po udjelu u ukupnom stanovništvu pojedinih područja najviše tih osoba živi na otocima na jugu Jadrana (najviši postotak otkrila je upravo na otoku Visu), a najmanje na području Osijeka, Slavonskog Broda i Vinkovaca. U Slavoniji je najmanje stogodišnjaka jer hrana i način života nisu preporučljivi za one koji žele doživjeti stotu. Slavonska hrana ima mnogo masnoća, a za dugovječnost potrebno je dosta  voća i povrća, riba  je jako važna, a toga se  više jede u Dalmaciji i na otocima.

I drugi izvori ukazuju na regionalne razlike dugovječnosti u Hrvatskoj. Prema podacima Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba (koji je ujedno i referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za zaštitu zdravlja starijih osoba) u Hrvatskoj je 2001. godine sveukupno živjelo 1455 ljudi starijih od 95 godina. Najmanji udio građana te dobi u svom stanovništvu imale su Slavonija i Virovitičko-podravska županija (manje od 0,02 posto), a najviši Ličko-senjska županija te područje Jadrana (više od 0,04 posto).

U ZAGREB DOLAZE KOD RODBINE

Najveći broj osoba starijih od 95 godina zabilježen je u gradu Zagrebu (njih 282), no stručnjaci kažu da je, uz velik broj ukupnog stanovništva u Zagrebu, jedan od razloga tomu vjerojatno i useljavanje građana te dobi u grad.

Koliki će biti životni vijek današnjih naraštaja? Ako se u načinu života, prehrani i sl. budu ravnali prema aktualnim trendovima, teško da bi se mogli nadati duljemu životnom vijeku. Ljenčarenje i hedonizam, koje danas promiče većina medija u svijetu, svakako nisu put k dugovječnome životu. Buka, GMO, brza hrana, alkohol, droga, suvišni lijekovi, cigarete, onečišćenost – zraka, zemlje i vode, zatim trka, stres, pohlepa za novcem, pohlepa za tuđom imovinom, zavist, nedostatak vremena za smireni razgovor, prezasićenost nizom suvišnih informacija, nepomirenost s činjenicama na životnom putu … to nisu preduvjeti za dug život.

Dakle, prethodna rečenica mogla bi biti i upozorenje koje bi glasilo: ne – buci, ne – GMO-u, ne – brzoj hrani, ne – alkoholu, ne – drogi, ne – pohlepi, ne – prezasićenosti suvišnim informacijama…T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.