U DOLINI NERETVE PROIZVODE  10 TONA DINJA PO HEKTARU

U DOLINI NERETVE PROIZVODE 10 TONA DINJA PO HEKTARU

13. srpanj, 2015.
Print Friendly, PDF & Email

fotosafari06_1

Ni plus 40 njima ne smeta. Navikli su oni i na veće temperature jer je u blatu uvijek toplije za desetak stupnjeva. Samson Mataga dnevno ubere tonu dinja.

– Ne moram ići u teretanu, ovdje klešem mišiće – rekao je Samson.

Bez obzira je li priča o afrodizijačkim svojstvima lubenice izmišljena za dnevne potrebe ili tu stvarno nečega ima, provjereno se zna da lubenica ima određena svojstva za pomlađivanje. Neretvanska ima dosta likopena – antioksidansa koji se upotrebljava i kao eliksir mladosti.

– Lubenica mora imati široku šaru. Ako je šara zelena i uska, nije za berbu. Zrelost se ocjenjuje i po tome je li žuta s donje strane – pojasnio nam je Nikica Bjeliš, naglašavajući da nije svaka godina ista u zriobi lubenica. Ako je kišna, kasnije dolaze za branje. Ove godine je suho i toplo pa su prve dinje prispjele već koncem lipnja.

Da bi olakšao prijevoz dinja, Petar Bjeliš je konstruirao posebno plovilo – Bountiju – kako ju je nazvao. Na nju može stati i do 13 tona lubenica upakiranih u kartone na europaletama, koje se zatim istovaruju u otkupnoj stanici Agrofructusa u Opuzenu.

– Cilj nam je prodati lubenice po 1,40 kuna. Sve ispod toga se ne isplati – veli Petar.

– Pretpostavlja se da će se ovoga ljeta u Neretvi ubrati između deset i trinaest tisuća tona – kazao nam je Damir Deak iz Agrofructusa, koji je najveći otkupljivač lubenica.

Na jednom hektaru dinja u dobrim uvjetima može se ubrati oko pedeset tona kvalitetnih plodova. Srpanjski toplotni udar i nesnosne vrućine itekako su obećavajuće za sve neretvanske proizvođače dinja, koje će se, osim na hrvatskim, naći i na tržnicama europskih gradova.

U dolini Neretve proizvode se tri sorte lubenice, romanca koja teži od 6 do 8 kilograma, karla od 4 do 5 kilograma i mini lubenica – solinda, od 1,5 do 2,5 kilograma.

Za razliku od velikih lubenica, takozvana mini lubenica namijenjena je jednoj osobi. Riječ je o plodu tanke kore koji je našao svoje mjesto na tržištu upravo zbog malih količina otpadaka. Upravo je solinda hit među lubenicama te zauzima čak petnaest posto ukupne proizvodnje lubenica u Neretvi.
IZVOR: www.radioljubiski.ba T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.