NAJNOVIJE NA PORTALU

  • NOVINE ZA VELIKU NUŽDU

    NOVINE ZA VELIKU NUŽDU

      Ne, nećemo ovaj „papir“ zapaliti, kao što je to svojedobno učinio Dražen Keleminec (i završio na sudu) već ćemo …Opširnije »
  • ZLOČIN IMA ZLOČINCE

    ZLOČIN IMA ZLOČINCE

      Imena stradalih vukovarskih hrvatskih branitelja i civila u Domovinskome ratu, njih 2717, zahvaljujući fratru Ivici Jagodiću, nakon toliko godina …Opširnije »
  • STARTUP FACTORY I ZAGREB CONNECT

    STARTUP FACTORY I ZAGREB CONNECT

        U ponedjeljak, 14. listopada, u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER) – paviljon 12, Avenija Dubrovnik 15, zamjenica gradonačelnika Grada …Opširnije »
U AMSTERDAMU JE NASTALO KONZERVIRANJE RIBE

U AMSTERDAMU JE NASTALO KONZERVIRANJE RIBE

4. listopad, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

Autor pred spomenikom Rembrandtu Custom

Putopis iz grada na kanalima 2.dio

Napisao i snimio: Šiško Španiček

Kad se govori o hrani u Amsterdamu, ponuda je vrlo velika. No, zbog poštivanja lokalne kuhinje jer je internacionalna  zastupljena kroz sve kontinente od Azije i Afrike preko Amerika do Europe, preporučio bih  nekoliko jela koja su tradicionalna, iako danas pojam tradicionalan pomalo gubi smisao zbog globalizacije. Na prvom mjestu je patat, običan lokalni krumpir koji se servira uglavnom na ulici u mnogim lokalima ili kioscima, s umakom koji može biti majoneza, curry, ketchup, ili neki specijalni koji je smiješao lokalni chef.  Bitterballen su malene pohane kuglice uglavnom od mesa  iako nisu neuobičajene niti  vegetarijenske koje se poslužuju u bruincaffeima, tradicionalnim Amsterdamskim kafićima koji su ime dobili po smeđoj boji zidova od lojanica kojima su nekad bili obasjavani. Sir je nadaleko poznata namirnica kada govorimo u Nizozemskoj. Ima  ga svakojakih vrsta, no prevladavaju oni proizvedeni od kravljeg mlijeka, Gouda i Edamer, najpoznatiji su među njima, a nazvani po mjestima iz kojih izvorno potiču.

Važno je pripomenuti da je haringa, riba sjevernih mora, jer nemojmo zaboraviti Amsterdam je bio vrlo važno ribarsko središte prije ekspanzije trgovine, vrlo važan prehrambeni artikl. Pripravlja se na mnogo načina, a činjenica da je proces konzerviranja ribe solju koji je izmišljen u Amsterdamu u srednjem vijeku doveo do velikog pomaka u načinu prehrane tadašnjih stanovnika. Industrija ribe razvijala se i time pridonosila  bogatstvu grada i njegovih stanovnika.

Lokalno je piće pivo – uostalom centrala jedne od 5 najvećih pivovara u svijetu smještena je nedaleko Rijks muzeja.

TOČKASTI KOLONIJALIZAM

Slikarstvo i nekoliko genijalnih slikara poput Rembrandta, Van Gogha i Vermeera jamstvo su da se nalazite na pravom mjestu ukoliko želite posjetiti muzeje koji su strateški (Rijksmuseum Van Gogh i Stedelijk museum) razmješteni na Museumpleinu ili muzejskom trgu pored Vondel parka, najvećoj zelenoj površini u centru grada.

Cijene ulaznica nisu male, kao što niti redovi za ulazak nisu kratki, no vrlo je izgledno da će užitak posjeta biti razmjeran bolovima u kralježnici i nogama nakon posjeta muzejima. Preporuka je kupiti ulaznice preko I-neta

Jedna je četvrt u Amsterdamu zapostavljena  i vrlo se rijetko spominje kada je riječ o

znamenitostima koje trebate posjetiti – radi se  o četvrti Jordaan, mjestu gdje možete uživati, dobro pojesti, kupiti kvalitetnu unikatnu odjeću i obuću ili neko umjetničko djelo, uglavnom dio u kojem nema pretjerane gužve i koji put dosadnih turista, a koje je dohvatno i u kojem vam zasigurno ne će biti dosadno. U blizini je i zona „9 ulica“ dio grada sa sjajnim i raznovrsnim dućanima mladih, lokalnih poduzetnika.

Arhitektura grada u centru je doživjela svoje promjene u gradnji uglavnom iz praktičnih razloga – kuće koje su nekad bile građene od drva, kasnije su nakon učestallih požara  zamijenjene čvršćom gradnjom uglavnom od cigle. Po današnjim mjerilima kuće izgledaju nepodnošljivo uske, no kada se uzme u obzir da se porez nekad prikupljao po širini prednje strane kuće i broju prozora neke stvari postaju razumljive. Skromnost i šparnost na svakom su koraku vidljivi i danas. Zanimljivo je i da su kanali obrubljeni drvoredima, a najviše je zastupljen brijest zbog karakteristika svog korijena koji ide ravno pod zemlju i ne širi se, te time ne narušava statiku zgrada i/ili kanala.

Teško je danas govoriti o stanovnicima Amsterdama , a da se ne spomene podatak kako u gradu živi  više od dvjestotinjak pripadnika raznih nacionalnosti po čemu se grad po svojoj multinacionalnosti svrstava u gradove poput Londona.  Naime nizozemski „točkasti“ kolonijalizam bio je uglavnom određen djelovanjem njihove najpoznatije trgovačke kompanije (VOC- Vereenigde Oostindische Compagnie) koja je osnovana početkom 17.st. i postala glavni promotor trgovine, uglavnom začinima između Indije, Indonezije, Afrike i matice zemlje. Naravno da su se trgovačkim putevima širile i kolonizatorske opcije i ideje, no Nizozemska koja je u to vrijeme osnivanja kompanije vodila dugi iscrpljujući 80-godišnji rat sa Španjolcima za svoju samostalnost nije bila u mogućnosti podržati odnosno organizirati sigurnost na većem teritoriju, osim u manjim iznimkama, no što su to bile operativne luke.

Danas se u spomen tih zlatnih dana srednjovjekovne Nizozemske u gradskoj luci pored Pomorskog muzeja  nalazi  jedna  od replika brodova koje su plovile pod zastavom Istočnoindijske kompanije vezan. Batavia (nekadašnje ime za Jakartu) je bio tro-jarbolni brod koji se plovio na rutama prema Indoneziji. Ta su putovanja znala trajati i po tri godine, no vrijednost robe koju su nakon takvog putovanja donosili u maticu zemlju bio je vrijedan truda i opasnosti koje su na takvim putovima prijetili. Pored Pomorskog muzeja nalati se i polivalentni znanstveno izložbeni prostor NEMO, jedan od omiljenih prostora sa spektakularnim pogledom s vrha svoje nakošene terase na staru jezgru grada.

MANJA OD HRVATSKE

Nizozemska je jedna od najnapučenijih zemalja u svijetu. Na 25% manjoj površini od Hrvatske smjestilo se 4 puta više stanovnika. Amsterdam kao relativno malen grad nadoknađuje manjak veličine brojnošću ljudi na ulicama i trgovima. Prostori poput Leidespleina, Rembrandtpleina (gdje se nalaze najposjećeniji turistički lokali i barovi kao i restorani) Museumpleina gdje se nalaze dva „must see“ muzeja (Rijks i Van Gogh), te Muntpleina gdje se nalazi tržnica cvijeća na kojoj možete kupiti i lukovice tulipana koje su bile prva svjetska opcijska burzovna roba krajem 16.st, a danas ih možete posaditi kod kuće u vlastitom vrtunaj posjećeniji su prostori u gradu. Napučenost prostora ljudima, doduše uglavnom turistima, podsjeća na Hrvatsku i njene gradove-kafiće na trgovima i ulicama u centru.

Kako smo naslovili  članak „filozofskim nazivom“ završimo i spomenom na  snagu filozofske misli Barucha de Spinoze, najpoznatijeg  filozofa svog vremena i njegove “Etike” čiji je nauk utjecao na mnoge filozofe nakon njega  kao i kvalitetno sveučilište (osnovano iste godine kada se rodio Baruch de Spinoza), a koji su učinili 17.st. u Amsterdamu središtem novih razmišljanja i znanja što je u velikom pridonijelo razvitku društva u cjelini, na što su stanovnici i danas ponosni i čine sve da taj pozitivni dodir ne nestane što s obzirom na pojednostavljenje života uoće nije nimalo lako očuvati. Ta se vibracija, ako je putnik želi čuti, osjeća u gradu i to je jedna od pozivnica između njih mnogo koja će vam učiniti boravak u gradu ugodnim. T

 

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Klarens
    #1 Klarens 6 listopad, 2014, 03:49

    Opet netko piskara bez da se ogleda oko sebe
    Koji srednji vijek koje su to tlapnje
    Riba se oduvijek soli, slazhe u bachve,
    keramichke posude i slichno
    Kao ono iz osnovne shkole
    AMFORE
    I tro po cijeloj kugli zemaljskoj
    GARUM
    Fermentirani riblji sos(!) iz Rimskog carstva
    Kad je to bilo ??????????
    A slane srdele ???????????

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.