TKO JE UDBI DOJAVIO ZA SASTANAK BRUNE BUŠIĆA I ANTE BUTKOVIĆA 2. SIJEČNJA 1977.?

TKO JE UDBI DOJAVIO ZA SASTANAK BRUNE BUŠIĆA I ANTE BUTKOVIĆA 2. SIJEČNJA 1977.?

8. veljača, 2016.
Print Friendly, PDF & Email

Prva stranica
Portal Tjedno prvi objavljuje cijeli dokument o pripremi likvidacije Brune Bušića. Ovaj dokument njemački je sud dobio zajedno s drugom opsežnom dokumentacijom iz Hrvatske putem međunarodne pravne pomoći, a njegovo izravno uvođenje kao dokaza predložili su sutužitelju u postupku, odvjetnici Đurekovićeve udovice Gizele Đureković

Napisao: Dražen Stjepandić

Suđenje u Munchenu podjednako je rasvijetlilo mnoge tamne strane hrvatske emigracije. Između ostalog potpuno je jasno da je likvidacija Brune Bušića pomno planirana. U javnost su dospjeli i dijelovi tajnog udbinog dokumenta koji objašnjava kako je došlo do prijedloga za likvidaciju istaknutog hrvatskog emigranta Brune Bušića.
O dokumentu su pisali Jutarnji list iz Zagreba i Hrvatski vjesnik iz Melbournea. Portal Tjedno prvi u hrvatskoj javnosti objavljuje cijeli taj dokument, bez intervencija, koji je dio spisa na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču. Prezentirani dokument sadrži zapisnik, zaključke s operativnog sastanka održanog 11. siječnja 1977. u republičkom SUP-u RH. Na tom sastanku su bili prisutni operativci i načelnici nadležnih centara SDS-a u Karlovcu i Splitu, među ostalim i operativac koji je imao doušnika u Bušićevoj blizini, ali i njihovi nadređeni iz republičkog i saveznog SDS-a. Radilo se o tadašnjim šefovima službe nadležnima za borbu protiv neprijateljske emigracije.

Prezime Butković i neutraliziranje aktera broj 1

Većem dijelu sastanka prisustvovao je, kako se navodi, i zamjenik republičkog sekretara RH, odnosno prvi čovjek republičkog SDS-a. Na sastanku su prezentirani podaci o djelovanju većeg broja hrvatskih emigranata, pri čemu je Bruno Bušić označen kao u tom trenutku najopasnija osoba. Spominje se njegova povezanost s emigrantima i emigrantskim organizacijama koje su poduzimale ili planiraju poduzimati razne terorističke akcije protiv bivše Jugoslavije. Među ostalim se spominje i umiješanost u Brune Bušića u otmicu aviona.
U drugom dijelu dokumenta više se ne spominju konkretna imena, već se spominju akteri pod određenim rednim brojevima. No s obzirom na prethodni sadržaj jasno da je “akter pod brojem 1” Bruno Bušić, “akter pod rednim brojem 2 je Ante Butković”. Pritom se navodi kako je zaključeno da se, u cilju onemogućavanja namjera ekstremnih emigrantskih grupa i pojedinaca, uz ostalo poduzme i sljedeće. “1. Izvrše sve predradnje, kako bi se akter akcije pod brojem 1. neutralizirao, odnosno onemogućila njegova neprijateljska aktivnost na duže vrijeme.”
Pritom se traži da se ovaj prijedlog “razmotri od mjerodavnih i usvoji jer je, po njihovu mišljenju, to jedini izlaz iz postojeće situacije”. Prema iznesenim podacima tijekom suđenja u Münchenu, ovakve je mjere u to vrijeme u konačnici odobravao sam Josip Broz Tito, a nakon njegove smrti bio je nadležan Savjet za zaštitu ustavnog poretka. Zanimljivo je da sudionici ovog sastanka govore i o postupanju nakon što dobiju odobrenje. Pravna pomoć “Nakon što se predložene mjere odobre od mjerodavnih faktora, ponovo će se – posebno svaka radnja – dogovarati, kako bi realizacija ovih operativnih obrada bila što uspješnija”.
Ovaj dokument njemački je sud dobio zajedno s drugom opsežnom dokumentacijom iz Hrvatske putem međunarodne pravne pomoći, a njegovo izravno uvođenje kao dokaza predložili su sutužitelju u postupku, odvjetnici Đurekovićeve udovice Gizele Đureković.

Sastanak aktera

U jedinom dijelu prezentiranog dokumenta se može pročitati : “da se Butkovića eventualno protjera u Australiju. U ovom slučaju mogućnosti službe su manje, pa je potrebno daljnjim operativnim mjerama stvarati uvjete za jednu ili drugu varijantu kako bi se obrada realizirala.” Također se spominje sastanak “aktera 1 s akterom 2” 2. siječnja 1977. u Elzasu, na kojem su prisustvovali emigranti Naletilić i Šimunović. Postavlja se pitanje tko je SDS-u dojavio za taj sastanak?
Zadnje svoje sate pokojni Bruno Bušić je proveo s Antinim bratom Tvrtkom, pa je brat Ante mogao dobro znati gdje će sačekati s pištoljem. Pokojni Bruno Bušić je prije smrti stanovao u četvrti pretežno naseljenoj Alžircima kod Petra Brnadića kojeg je SDB, kako se službeno zvala jugoslavenska tajna policija na području BH, vrbovala dok je bio u zatvoru zbog prometne nesreće. Hrvatski emigranti koji su bili u Parizu u vrijeme ubojstva Brune Bušića sjećaju se da je za vrijeme sahrane kći Petra Brnadića odjednom zajaukala i Antu Butkovića pred svima okrivila da je on ubojica Brune Bušića. Mnogi su pomislili da su se ženi zbog straha i šoka pomiješali dojmovi i da stoga ne može logički zaključivati i razumno percepcirati stvarnost. No taj detalj je nije ostao zaboravljen.
Na portalu Tjedno 2. ožujka 2013. prvi smo smo pisali, istina s upitnikom u naslovu ,ANTE BUTKOVIĆ UBIO BRUNU BUŠIĆA? Više smo sumnjali, nego tvrdili, ali imali smo informaciju i s njom smo prvi izašli u javnost.
“Iz krugova nekadašnjih visokopozicioniranih kadrova Službe, konačno je isplivao podatak kako je navodno Brunu Bušića osobno ubio Ante Butković, jedan od trojice braće koje je Služba imala na svom suradničkom spisku. Prije same pogibije pokojni Bruno je te večeri bio na večeri s Antinim bratom Tvrtkom Butkovićem. I kao što se kaže u podzemlju navodno ga je namjestio svom bratu udbinom ubojici s kodnim imenom Klokan.  U Australiji gdje je i danas živi zovu ga Tule. Ante Tule Butković je bio jedan od vođa HRB-a za Europi, dok je  središnjica te organizacije u Australiji. Po tvrdnjama Slavice Andrić Udba je tu organizaciju i osnovala, nad njom je imala kontrolu i upravo je zato najviše njenih članova pobila. Jedan od njenih vođa Ante Butković nakon raspada Jugoslavije vratio se u Hrvatsku i jedno vrijeme radio u ratnoj mornarici. Butkovići vuku porijeklo iz Bosne, okolica Prijedora.
Zbog burnih reakcija na dokumentarni film “Život, djelo i mučko ubojstvo Brune Bušića” scenarista Andrije Popovića i redatelja Nikole Babića prikazanom u udarnom terminu na državnoj televiziji  1992.  odustalo se od lustracije i po tom pitanju kasniji izraziti oponenti unutar HDZ-a Manolić i Šušak potpuno su se slagali. Smatrali su da otvaranje dosjea o udbaškim zločinima ne vodi prema pomirbi nego obratno. Lustracija je odgođena do daljnjega.
Pokojni Stjepan Đureković je bio agent BND-a i zato su se u Njemačkoj potrudili rasvijetliti njegovo ubojstvo, a ima i onih koji tvrde da u Njemačkoj nisu znali u što se upuštaju kad su se primili posla oko ubojstva Đurekovića i ostalih političkih protivnika nekadašnje Jugoslavije, kako su emigrante obično nazivali u SR Njemačkoj. Nekadašnja Udba (Uprava državne bezbednosti, nastala 1946. reorganizacijom nekadašnje OZNE, tako se zvala do 1966., a poslije toga  SDB, odnosno SDS-Služba državne sigurnosti kako se zvala  u Hrvatskoj, SDB- služba državne bezbednosti u Srbiji, u Sloveniji SDV-Služba državne varnosti…SDS je bio u sastavu SUP-a, Sekreterijata unutrašnjih poslova. Uz saveznu SDB bilo je još šest republičkih i svaka je imala posebne odjele za emigraciju… U SR Hrvatskoj je za emigraciju bio zadužen II. odjel na čijem je čelu od 1982. Bio Josip Perković… ) navodno je,  nakon što su nekadašnjoj Zapadnoj ili Saveznoj Republici Njemačkoj jako pomogli oko zatvaranja članova lijevo orijentirane terorističke organizacije Bader-Meinhoff, čiji su se istaknuti članovi početkom sedamdesetih skrivali u Zagrebu, Udba blisko surađivala s BND-om, pa su, navodno i brojne likvidacije emigranata na teritoriju SR Njemačke obavljene u suglasnosti s njemačkom obavještajnom službom. Neki emigranti tvrde da je BND organizirao I ubojstva nekih emigranata i kriminalaca s područja bivše SFRJ.
Zasad je mnogo toga još daleko od javnosti, ali su otkrivene i neke stare tajne, a nema sumnje da će se mnoge tek otkriti. Što bi tek bilo kad bi bila provedena lustracija. I dok i zagovornici i protivnici lustracije uglavnom misle na domaći teren zbog lustracije dobro bi se protresla i dijaspora, jednako kao i neke strane tajne službe.T

Tajni dokument Službe državne sigurnosti:

Prva stranica
Druga stranica Udba
Treća stranica
Četvrta stranica
Peta stranica
šesta stranica
Sedma stranica
Osma stranica

10 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Istina
    #1 Istina 10 veljača, 2016, 05:54

    Ti pišeš da je Butković ubio Brunu,a ja mislim da ga je ubio Jozo Miloš. Taj ubojica je od Posušja, bio je kratko u lediji stranaca, pa onda je došao u emnoigraciju.Neko vrijeme živio je kod brata Nikole u Freiburgu. Tamo sam ga slučajno upoznao.
    On ili Butković. Milošu su pomogli i organizirali ubojstvo, neki Stanko, neki Vice, neki Ivan, neki…sapelo ih!

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Miloš i Ivan
    #2 Miloš i Ivan 9 veljača, 2016, 02:11

    Silno me zanima tko se krije ispod zdbaških imena Miloš,koji je putovao u Španjolsku na neke instrukcije i onaj drugi, kurvin sin Ivan u Australiji.
    Ako netko zna o njima, neka napiše tko si ti ljudi i jesu li danas živi, gdje su i što rade. Majku im udbašku.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. svjedok
    #3 svjedok 8 veljača, 2016, 14:39

    Živi su nalagodavci, organizatori i egzekutori ubojstva Brune Bušića.Glavni nalogodavac Tito je mrtav,a ostali su živi. Vrh jugoslavenske UDBE donio je odluku da se Bušića likvidira. Onda se pokrenula čitava jedna mašinerija, javnika i dojavnika, udbaša, mutikaša, velikih Hrvatina, lajavaca, provokatora, partijskih kuraca i palaca..i oduzeli su život Bruni.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. Anonimno
    #4 Anonimno 8 veljača, 2016, 08:26

    BRUNO JE BIO TUDJMANOV BLISKI SURADNIK

    Bruno Busic je izisao iz Jugoslavije s urednim pasosem. Poslan je iz Povijesnog instituta na zadatak – priblizavanja Emigracije Proljecarima. Za njim su dosla i sredstva za tiskanje ‘Hrvatskog lista’ koji je uredjivao Busicev tajnik Josip Majerski, organizator nekoliko ubojstava uglednih Hrvata. Sve drugo je sporedno.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.