TEMELJ SVJETSKE EKONOMIJE SU KUKCI

TEMELJ SVJETSKE EKONOMIJE SU KUKCI

23. travanj, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 Ubrzaj-Vise-od-meda Custom

Dokumentarni hit “ Više od meda” u kinima od 1. svibnja

 

Napisao: Tvrtko Kurbaša

Veliki europski cjelovečernji dokumentarni hit “Više od meda” (More Than Honey, 2012.)  Markusa Imhoofa  u hrvatsku kino-distribuciju kreće od 1. svibnja. Film je švicarski kandidat za Oscara.

Već petnaest godina cijele pčelinje zajednice misteriozno nestaju. Ne samo u Americi gdje je

desetkovana gotovo polovica košnica, već i u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Uzrok katastrofi je nepoznat, pčelari ih ne pronalaze uginule na tlu niti znamo prirodnog

neprijatelja. Apis mellifera (pčela medarica) pojavila se na Zemlji prije 60 milijuna godina i

neophodna je za ekonomiju i za opstanak čovječanstva. Pčele su oprašivači čak 80 posto biljnih

vrsta i bez njih bi voće i povrće moglo nestati s lica zemlje.

Švicarski kandididat za Oscara, film “Više od meda”, pokušava odgovoriti na ovo pitanje u dosad

najdetaljnijoj znanstvenoj, ali i vizualnoj analizi pčelinjih zajednica. Upotrebom mikro-kamera i

snimanja unutar košnica, približili smo se ponašanju pčela, više nego to prostim okom ijedan pčelar

može vidjeti. Dokumentarni hit koji je samo u Francuskoj pogledalo 130 tisuća gledatelja.

IZUMIRANJE PČELA

Markus Imhoof (1941.) švicarski je scenarist te filmski, kazališni i operni redatelj. Studirao je

književnost i povijest umjetnosti na Sveučilištu Zurich (Univerity of Zurich). Svoju filmsku karijeru

započeo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a svoj redateljski debi bilježi

televizijskom dramom „Fluchtgefahr“(1976.). Sljedeće godine režira još jedan televizijski uradak

„Tauwetter“, a potom i jedan od njegovih najistaknutijih naslova, ratnu dramu „Das Boot ist voll”

(1980.) u kojem istražuje središnju ulogu koju su švicarski antisemitisti imali u izgonu Židova koji

su pobjegli iz nacističke Njemačke tražeći azil u Švicarskoj. Film je na filmskom festivalu u Berlinu

nagrađen Srebrnim medvjedom za najbolji scenarij i režiju te je nominiran za Oscara.

U svom prvom dugometražnom dokumentarcu “Više od meda” (More Than Honey, 2012.), Imhoof

se pozabavio problemom globalnog izumiranja pčela. Kao i u nekim njegovim ranijim radovima i

ovaj film za Imhoofa ima posebno značenje budući da je i njegov djed bio pčelar, dok je njegova

kćerka pčelarska znanstvenica. Produkcija filma trajala je punih pet godina. Producenti su:Thelma Film, Zero One Fil, Allegro Film, Orme

 „Moja namjera je bila kroz slike nabijene osjetilnošću gledatelju omogućiti razumijevanje drame koja

se odvija te preko vrlo stvarne priče o majušnim pčelama istaknuti mnogo širi kontekst: pritisak koji

nastaje neprekidnim rastom globalne ekonomije na dnu čije se piramide, ne zaboravimo, nalaze kukci.

To je glavni razlog zašto sam se toliko trudio učiniti pčele vidljivima i tako dati priliku gledatelju da ih

bolje upozna. Zbog njihovih golemih dlakavih očiju i hitinske kutikule kojom su prekrivene izgledaju

poput fascinantnih bića s drugog planeta koje se na ekranu doimaju velikima poput čovjeka, a često i

većima. Postoji trenutak u sukobu pčela i neoliberalne tržišne ekonomije u kojoj agent za oprašivanje

stvara pritisak na pčelara koji, posljedično, stvara pritisak na pčele kako bi povećao njihovu efikasnost

u oprašivanju. Pčela je postala radnik na traci; uređaj koji bi trebao funkcionirati na pritisak gumba.

Možda zvuči pretenciozno, no rekao bih da je ovaj film nešto poput Chaplinovih “Modernih vremena” s pčelama u ulozi naratora.

Film je dobio brojne hvalospjeve:

“Čarobno lijepi film „Više od meda“ bez ikakve doze dociranja, upozorava da se bolje brinemo o

pčelama i cijenimo njihov nezamjenjivi rad.”- New York Post

“Više od meda nije samo 91 minuta mrtvih pčela. Tko bi to podnio? Ne, to je sjajna, informativna i

prigodno konteplativna studija o pčelinjem svijetu i njegovoj krizi, a na kraju ipak nudi dovoljno kapi

nade da se orosi i pokoji zumbul.” – Village Voice

“U filmu su najupečatljiviji krupni kadrovi pčela kako u svojim košnicama djeluju u simbiozi stvarajući

zajedno novu maticu. Imhoof se s pravom odlučio posvetiti pojedinostima izvanredne prirode pčelinje

društvene strukture.” – Variety

„Premda je neobjašnjivi sindrom nestajanja pčelinjih zajednica problem globalnih razmjera

najpotresniji trenuci Imhoofovog filma događaju se upravo na mikroskopskoj razini.“ -Time Out New York

Film je dobio Ii nekolicinu nagrada na međunarodnim festivalima: 

TORONTO INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2012. – službena selekcija

BAVARIAN FILM AWARD 2012. – najbolji dokumentarni film

GERMAN FILM AWARD 2013. – najbolji dokumentarni film

SWISS FILM AWARD 2013. – najbolji dokumentarni film

OSCAR 2014. – švicarski kandidat za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma

O partneru filma…

PČELE IZ HRVATSKE PROIZVODE NAJBOLJI MED NA SVIJETU

Hrvatski pčelarski savez utemeljen je 12. prosinca 1954. U doba osnutka u Hrvatskoj djeluje 12

pčelarskih zadruga i 4 pčelarska društva sa oko 116 tisuća košnica.

Jedan od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza bio je akademik Ivo Tomašec,

koji je u 20 godina vođenja Saveza mnogo učinio na razvoju pčelarstva u Hrvatskoj. Nakon

akademika Tomašeca, predsjednici Hrvatskog pčelarskog saveza bili su: Mirko Brence, Stjepan Jelić,dr. sc. Đuro Berber, Milan Preočanin, Marinko Vignjević, Mirko Ćuruvija, dr. sc. Zdravko Laktić, prof.

dr. sc. Đuro Sulimanović, Josip Karšić, Mirko Vorel, mr. sc. Zlatko Dominiković, Drago Suman, prof.

dr. sc. Nikola Kezić, Martin Kranjec. Sadašnji predsjednik ujedno je i zastupnik u Hrvatskom saboru

Vladimir Bilek.

U Hrvatskoj je evidentirano približno 12 tisuća pčelara koji sveukupno posjeduju više od 660

tisuća košnica i godišnje proizvedu oko 8 tisuća tona sortnog (monoflornog) meda – od 15

različitih vrsta medonosnog bilja: bagrem, lipa, kadulja, uljana repica, kesten, suncokret, lavanda i

dr., za koji osvajaju brojne medalje na svjetskim natjecanjima. Tako je na međunarodnom

ocjenjivanju meda 2010. godine, od 400 uzorka iz cijelog svijeta, bagremov med pčelara Ivana

Kožića iz Hrvatske osvojio zlatnu medalju i proglašen svjetskim šampionom.

Hrvatski pčelarski savez kao krovna organizacija pčelara u Hrvatskoj danas ima oko 7,5 tisuća

članova koji djeluju u 145 pčelarskih udruga čiji se broj svakim danom povećava. Da je Hrvatski

pčelarski savez jedna od rijetkih dobro organiziranih poljoprivredno-gospodarskih asocijacija u

Hrvatskoj, govori i podatak da su hrvatski pčelari unazad nekoliko godina u sustavu sufinanciranja

kroz Nacionalni pčelarski program kojim svake godine ostvaruju pravo na 18 milijuna kuna,

a iz fondova Europske unije na raspolaganju im je i 7,4 milijuna eura.

JEDAN OD 5 NAJSTARIJIH PČELARSKIH ČASOPISA

Osim zakonodavnog dijela i direktog sudjelovanja u zajedničkim poljoprivrednim politikama EU,

ciljevi Saveza su razvoj i unapređenje pčelarstva kao gospodarske grane, objedinjavanje rada

pčelarskih udruga, promocija pčelarstva u Hrvatskoj i svijetu, globalno očuvanje zdravstvenog

stanja pčelinjih zajednica, znanstveno-istraživački rad na području pčelarstva i apiterapije,

edukacija pčelara i konzumenata pčelinjih proizvoda kroz znanstveno-stručno glasilo “Hrvatska

pčela”, mjesečnik koji kontinuirano izlazi od 1881. godine, što ga svrstava u 5 najstarijih

časopisa na svijetu.

Pokretač i dugogodišnji urednik “Hrvatske pčele” (koja je prvih nekoliko godina izlazila pod

nazivom “Slavonska pčela”) bio je Bogdan Penjić (1852-1918) koji je kao saborski zastupnik u

Hrvatsko-ugarskom saboru, osim pčelarstva, kroz časopis propagirao i hrvatski jezik.

Hrvatski pčelarski savez aktivni je član svjetske znanstvene organizacije “Apimondia” kojoj je

primarni cilj otkrivanje uzroka nestajanja pčelinjih zajednica i traženje adekvatnog rješenja za

njihov opstanak. T

 

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. buba mara
    #1 buba mara 27 travanj, 2014, 10:53

    Možda Mesićev krupni donator Željko Žužić koji je financiraoi i njegova zeta Renata Obranovića u kupnji Pčelarske centrale znanešto o zujanju pčela i proizvodnji meda.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.