STAMBENA ŠTEDNJA PODIŽE BDP

STAMBENA ŠTEDNJA PODIŽE BDP

4. studeni, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

Odbor stambena  foto mara bratos banka Custom
O
dbor za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) održao je 4. studenog 2014. uZagrebu, konferenciju za medije nastavno na Tezu za Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Ministarstva financija. U Tezama se navode pogrješni podatci, ali se također pogrješno interpretira funkcija i koristi sustava stambene štednje.

Stoga jer je u sustav stambene štednje u Hrvatskoj uključeno više od 700.000 građana. Prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna. Štedionice plasiraju kredite isključivo iz prikupljene stambene štednje pa je nužno da 90-tak klijenata štedi kako bi jedan koristio stambeni kredit.

Za stabilnost sustava ključno je državno poticanje depozita jer se njima osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita, a isplata poticaja za državu ne predstavlja trošak proračuna, već ulaganje koje donosi značajan povrat i doprinosi povećanju BDP-a, istaknula je Katarina Šobat, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice.

Sustav državno poticane stambene štednje uvelike je efikasan jer donosi koristi za sve dionike, stvara dodanu vrjednost u gospodarstvu RH kroz doprinos BDP-u. Država je dosad isplatila 2,3 milijarde kuna poticaja građanima, u proračun se vratilo 3,6 milijardi, a dodana vrjednost u gospodarstvu je 4,8 milijardi kuna, utvrdio je Institut za javne financije. To znači da su stambene štedionice u potpunosti vratile i pretplatile cijeli iznos poticaja isplaćenih građanima.

Kreditna aktivnost štedionica je kontinuirano u porastu, a zadnje dvije godine 20 posto svih stambenih kredita banka i štedionica odobreno je u stambenim štedionicama. Stambene štedionice, između ostaloga, kreditiraju adaptacije i povećanje energetske učinkovitosti nekretnina što je također važno zbog stambenog fonda RH koji je uglavnom izgrađen prije 1980. – pojasnio je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wustenrot-a.

Nakon početne faze kumulacije depozita, sustav je ušao u fazu u kojoj kreditiranje ima  dominantnu  ulogu. Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. godine udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u RH iznosio je oko 6,4%, iako su stambene štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7%.

Uz pozitivne učinke na državni proračun, sustav stambene štednje potiče gospodarski rast kroz stambenu izgradnju, doprinosi zaposlenosti i smanjenju sive ekonomije.

S obzirom da sustav potiče rast BDP-a jer postoji i dodatni potencijal, očekujemo da će eventualne izmjene Zakona biti utemeljene na analizama sustava i time potaknuti na korištenje kreditnog potencijala štedionica za oporavak gospodarstva. Odbor za stambenu štednju predlaže da država usvoji model aktivnog upravljanja poticajima.

Koliko su ozbiljene, uspješne i djelotvorne stambene štedioniceeto pokazuje odbor za stambenu štednju HUB-a, kojeg činePrva stambena štedionica,Wuestenrot stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, PBZ stambena štedionica i HPB stambena štedionica, što najbolje možemo vidjeti iz njihovog uvelike uspješnog višegodišnjeg djelovanja u Hrvatskoj.

Ivan Raos T

2 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.