SRETEN KRSTIĆ ZA ZAGREBAČKIM SOLISTIMA ODUŠEVIO PUBLIKU U HGZ-u

SRETEN KRSTIĆ ZA ZAGREBAČKIM SOLISTIMA ODUŠEVIO PUBLIKU U HGZ-u

15. prosinca, 2017.

 

 

Piše: Igor Koruga

Sapere aude! Bila je povijesna krilatica baroknog epistemea (znanja) i epohe Prosvjetiteljstva u smislu jačanja individualizma u širem smislu i služenja vlastitim razumom. S njom se u ono vrijeme stalo na kraj nestajućoj ljudskosti, čovjeku bliskoj nesklonosti odlučivanja te vjerovanju da na svakoga zbilja djeluje snažnije od imaginacije. Sličnost tog vremena s današnjim samo površnom nesretniku može biti nejasna po sebi. Ljudima je, naime, i onda i danas, kronično nedostajalo mašte i fantazije, umijeća striktnog lučenja fantazmagorije od istine kao i moći suprostavljanja posebnoj sprezi uma i mašte (u uvjetima neznanja), ili, pojednostavljeno, instinktu. Volja za neprestanim misaonim spoticanjem bila je, stoga, karakteristika najnaprednije manjine, nenavikle na životnu strepnju i zebnju. Posljedično im je nezamisliv bio i povratak iz jednom okušanog stanja (misaone) slobode u ponovnu podčinjenost (vladavine instinkta). Iznimni su ljudi uvijek bili u stanju sjediniti i usmjeriti u sebi rastrgano biće, pretvoriti dividuum u individuum te početi u potpunosti razumijevati sebe i svijet u kojem se prosuđivalo, razlučivalo bitno od nebitnog, odmjeravalo, biralo, zaključivalo itd.

Virtuozni opseg gudačkih mogućnosti

Sudeći po opusu, ukusu i umjetničkoj disciplini, posve je izniman bio i skladatelj, dirigent, pijanist i pedagog Felix Mendelssohn-Bartholdy (1809-1847), jedan od najvećih predstavnika ranog njemačkog romantizma čiji je Koncert za violinu i orkestar u d-molu, MWV O 3, i Četvrtu simfoniju u A-duru, Op. 40, ¨Talijansku¨ (MWV N 16) programski uskladio i stilski protumačio violinist Sreten Krstić (1953), dakako, sa svojim Zagrebačkim solistima u srijedu 13. prosinca 2017. u 20 sati, na drugom koncertu 64. sezone 2017/2018 u Hrvatskom glazbenom zavodu. Virtuoznim opsegom svojih gudačkih mogućnosti Krstić je, unatoč najvišim očekivanjima, uspio oduševiti publiku, i to portretirajući rubne Allegro stavke u kojima se nije bilo jednostavno nositi s Mendessohnovim sinkopiranim melodijskim linijama, svojstvenim iznimno suptilnom, tada modernom, empfindsam violinističkom stilu Carla Philippa Emanuela Bacha (1714-1788), ali i strpljivo opisujući kontrastni Andante, baziran na prozračnoj temi à la Mozart. Primjerenu stilsku pažnju, polet i lakoću izgovora Krstić nije izostavio niti u pomno odabranom solističkom dodatku s kojim se odužio svojim vjernim poklonicima, kako iz redova publike, tako i iz redova ansambla. Nepotrebna pauza (za pušenje) osamila je izvedbu takozvane Talijanske simfonije u A-duru, ili reminiscencije Mendelssohnova putovanja Italijom, koju je svestrani skladatelj zabilježio i likovno – u nizu akvarela i skica, a čiju je partituru za potrebe gudačkog ansambla obradio Sreten Krstić. Uigranim sviranjem Solisti su često (i vješto) dodirivali granicu rubne dinamike koju, zbog pojmova patetike i kiča, nikada nisu prešli. Doduše, talijanski se kolorit glazbeno utjelovio tek u posljednjem stavku (Presto and Finale: Saltarello), točnije, u parafrazi narodnog plesa iz napuljskog kraja. Na tom se tragu našao i detalj iz Mendelssohnove korespondencije: ¨Talijanska simfonija bit će najsretnije djelo koje sam ikada napisao, posebice posljednji stavak… Talijanska simfonija je plavo nebo u A-duru…¨.

U smjeru osvita romantike

A na tragu darovitih Mendelssohnovih suvremenika i na tragu cjelovitosti nastupa Zagrebačkih solista našao se Franz Schubert (1797-1828) sa svojom Uvertirom u c-molu, D 8, koju je napisao tijekom školovanja u dvorskom sjemeništu sa svega 14 godina. Izvorno osmišljena kao gudački kvintet (s dodanom violom) te kao priprema za skladanje velike simfonije, Uvertira je doživjela i svoju kvartetsku inačicu. Pasionirana interpretacija Zagrebačkih solista išla je u smjeru osvita romantike, Schubertove ingenioznosti i stupnja rane zrelosti, neminovne u kontekstu jednog od najistaknutijih autora u glazbenoj povijesti koji je preminuo već u svojoj 32. godini. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code