SISAČKI PARTIZANSKI ODRED NIJE POSTOJAO

SISAČKI PARTIZANSKI ODRED NIJE POSTOJAO

29. lipanj, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

krizmanici kosic1-170410

Tvrdi sisački biskup monsinjor Vlado Košić

 

Napisao: Josip Frković

 

Fotografija:www.sisak.info

Naši su daleki preci stoljećima stradavali za krst časni i slobodu zlatnu, braneći se od osvajačkih nasrtaja i posizanja za našim teritorijem. Uz uobičajeni krug viktimoloških tema, sudionici Šestoga žrtvoslovnog kongresa – održana minuloga vikenda u Zagrebu i Sisku, povijesnim palačama Mimara i Veliki Kaptol – 100 autora povijesnih priloga osobitu je pozornost pridalo istraživanjima žrtava na području drevnoga Siska, Moslavine, Banovine, Pounja, Posavine, zapadne Slavonije i Turopolja. Osobito najstrašnijeg masovnoga zločina koji se potkraj 20. stoljeća, uime velike Srbije i na privremenu okupiranom dijelu naše domovine, desio u Baćinu. Ondje je na lijevoj obali Une i tzv. Skelišću mučki ubijeno 56 nevinih seljaka, najviše nemoćnih staraca.

45 000 LJUDI POBILI ANTIFAŠISTI

Kako su sudionike kongresa zanimale žrtve svih zločina, bez obzira na naciju i ideologiju egzekutora, nisu se mogla zaobići junaštva obrane Gvozdanskoga i Zrina, rodnoga mjesta najslavnijeg hrvatskoga junaka Nikole Šubića Zrinskoga, bana Josipa Jelačića, bana Tome Bakača Erdoedyja, braće Radića i drugih koji su mučenički ginuli za Hrvatsku. Od svećenika, do časnih sestara i vjernika, prognanika i izbjeglica, logoraša… Iz puno je razloga 24 stoljeća stari Sisak, jedan od najstarijih gradova Europe, ugostio šesti skup hrvatskih viktimologa. Na ratnim vjetrometinama, Sisak je bio grad žrtava i slavnih pobjeda u ratovima s Keltima, Ilirima, Rimljanima, Avarima i Turcima. U Sisku je za rimskoga cara Dioklecijana i progona prvih kršćana, mučeničkom smrću stradao slavni sisački biskup sveti Kvirin, nebeski zaštitnik grada i nedavno obnovljene biskupije. Sisačkim bojem, 22. lipnja 1593., Hrvati su teško porazili Turke i zaustavili pohod osmanlijskih osvajača Europe, dobivši za to znamenit naziv pape Kelementa VIII. Predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis). U Drugom svjetskom ratu i u poraću strahovita komunističkoga terora, na prostoru Siska i okolice ostalo je 119 grobnica, u kojima su zemni ostaci oko 45.000 žrtava. Zlodjelo je to partizanske komunističke vlasti koja se svijetu prikazuje i rado kiti verbalnim odličjima antifašizma, krivotvoreći povijest.

SISAČKA BITKA

Ovoga 22. lipnja navršilo se  420. godina slavnoga sisačkog boja s Turcima. Toga su se nadnevka u katedrali Uzvišenja sv. Križa misnim slavljem prisjetili prepošt sisačkoga Kaptola mons. Marko Cvitkušić, zajedno s kanonicima zagrebačkoga Kaptola.

– Tim bi se datumom Sisak trebao trajno ponositi, umjesto da u jednoj šumi čitav državni vrh priča bajke,  obilježavajući 72. obljetnicu osnutka Sisačkoga partizanskog odreda. Ali, takvo je vrijeme, pa iznova moramo biti pripravni na nova trpljenja i mučeništva, kazao je predsjednik Komisije HBK „Iustitia et Pax“ sisački biskup mons. Vlado Košić.

Iskoristio je pri tome prigodu da auditoriju priopći i jednu povijesnu krivotvorinu. Posebno je bilo teško u Drugom svjetskom ratu i poraću, o čemu neposredno svjedoči  90-godišnji Lojzo Butorac, koji sve zna o jamama i križnim putovima. Mons. dr. Košić je naglasio:

– Tom čestitu čovjeku i Vlado Janić Capo priznao je kako nije istina da je u Brezovici ustanovljavao taj partizanski pokret. Na neistini se, dakle, događa naša današnja stvarnost, kazao je sisački biskup, neposredno svjedočeći  i teška stradanja grada Siska, Petrinje, Hrastovice i Mošćenice od 1991., gdje je župnikovao. Tijekom Domovinskoga rata bilo je preko 2100 ljudskih žrtava, počevši s viktorovačkim župnikom Antunom Grahovarom, glinskim policajcem Tomicom Romom i gardistom Dubravkom Pukšecom. Tu je i 86 srušenih sakralnih objekata, odnosno 20 potpuno uništenih župnih crkava, dok je teško oštećeno raspelo iz petrinjskoga Novog Farkašića 1998. bilo likovni simbol Prvoga kongresa hrvatskih viktimologa. Predsjednik HŽD-a prof. dr. Zvonimir Šeparović podsjetio je sudionike kongresa da je tada nazočio predsjednik Svjetskog viktimološkoga saveza, na rezultate minulih skupova, brojne tiskane zbornike,  ukoričena svjedočanstva o stradavanjima Hrvata i u počast nevinim žrtvama. Premda je povijesni hod vremena i događanja na Banovini bio pomalo zapostavljen, dr. Šeparović je naglasio kako su Petrinjci prvi objavili svoj žrtvoslov, dok tragedija Baćina i najveća masovna grobnica iza vukovarske Ovčare obvezuju na poseban pijetet stradanju naroda. Uz poznate autore Ivana Prcelu, Antu Vukasovića, Anđelka Mijatovića, Antu Nazora, Darka Sagraka, Božu Vukušića, Damira Borovčaka, Ružicu Ćavar, Marija Filipija i Hrvoja Kačića, svoje priloge kongresu napisalo je i mnogo lokalnih javnih djelatnika. Pri završetku skupa, u sisačkoj je katedrali održana sveta misa za sve koji su izginuli za Hrvatsku, dok su na mjestu masovne grobnice u Baćinu,uz polaganje vijenaca HŽD-a i branitelja grada Zagreba, molitvu predvodili biskup Košić i župnik crkve Presvetoga Trojstva u Hrvatskoj Dubici preč. Milan Begić. T

3 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Jusuf
    #1 Jusuf 9 rujan, 2016, 11:50

    Josipe, ovo je opasna politička tema s malom dječicom u pozadini… (jesmo li i decu u Jasi…). …

    “hrvati” su smeće i etnički nanos i upravo ovakav (srbočetnički) “antifašizam” pristaje takovima.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. frend
    #2 frend 30 lipanj, 2013, 09:08

    Josipe, ovo je opasna politička tema s malom dječicom u pozadini. Čestitke grafičkom uredniku!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Demokrat
    #3 Demokrat 29 lipanj, 2013, 07:45

    Ovakav antifašizam koji neki slave i promiču u Hrvatskoj, treba izbaciti iz Ustava, kao i ukinuti dan na koji se obilježava kao državni blagdan, jer su ti antifašisti, kao komunisti počinili najveće zločine u povijesti, prije i nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i Svijetu. Oni su civilizacijska i sva ostala sramota ljudskoga roda. Naravno, tu su odgovorne vlasti i izvršitelji njihovih bolesnih zapovijedi i namjera, a ne pošteni partizani koji su bili prevareni, kao što i danas imamo čak i u demokraciji imamo većinu branitelja koji su prevareni, ali nema komunističke diktature, već samo dosta pojedinaca neodgojenih i zatucanih, posebice u politici.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.