Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph E. Stiglitz je protiv uvođenja eura. Tako je izjavio “Kada uvedete euro, odričete se dva glavna sredstva usklađenja u slučaju nekog šoka, a to su prilagodbe kamatne i tečajne stope. Kamatne stope se postavljaju u Frankfurtu, dok tečajne stope na možete podesiti. To znači kada se dogodi neka vrsta šoka, kada se dese neki događaji koji su, primjera radi, različiti u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku, ne možete se prilagoditi da bi relativno jednostavno obnovili svoju ekonomiju. To je razlog zašto toliko zemalja u Europi imaju tolike probleme, i to ne isključivo zemlje na koje se prvo pomišlja, poput Grčke. Tu su Italija, Francuska
Tekst: SHZ
Pojedina sredstva informiranja objavila su izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da je Hrvatska korak bliže uvođenju euru. Takvom izjavom očito je da guverner stvara atmosferu da se što prije evede euro. SHZ se protivi uvođenja eura, već je za zadržavanje hrvatskog novca kune. Hrvatska kuna je cijenjena i obrana je našeg suvereniteta. Ovo nije izolacionistička, kako je mnogi hoće prikazati već suverenistička politika. Guvernera, koji zagovara uvođenje eura nije briga što bi to bio udar na standard građana poskupljenjem jer Hrvatska nema produktivnost i plaće kao na primjer Njemačka… Upravo zbog toga danas Italija, Grčka i drugi imaju toliko problema što su ušli u eurozonu.
Euro nedovršen projekt
I dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph E. Stiglitz je protiv uvođenja eura. Tako je izjavio “Kada uvedete euro, odričete se dva glavna sredstva usklađenja u slučaju nekog šoka, a to su prilagodbe kamatne i tečajne stope. Kamatne stope se postavljaju u Frankfurtu, dok tečajne stope na možete podesiti. To znači kada se dogodi neka vrsta šoka, kada se dese neki događaji koji su, primjera radi, različiti u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku, ne možete se prilagoditi da bi relativno jednostavno obnovili svoju ekonomiju. To je razlog zašto toliko zemalja u Europi imaju tolike probleme, i to ne isključivo zemlje na koje se prvo pomišlja, poput Grčke. Tu su Italija, Francuska. Njihove ekonomije nisu rasle koliko su trebale, i zato bih vam preporučio veliki oprez u uvođenju eura. Rekao sam da je euro nedovršen projekt, jer je ekonomija postala nekompatibilna s politikom. Vidio sam euro koji zapravo funkcionira, tamo gdje postoji fiskalna podrška za slabije zemlje. Na slabije zemlje se ne stavlja teret prilagodbe, nego na snažnije zemlje”.
Dalmatinska banka
Udruga bivših zaposlenika “Solidarnost” Zadar tražila je od Hrvatske narodne banke da im dostavi dokumentaciju o osnivačima Dalmatinske banke, sada OTP banka s ciljem da se vrate osnivačke dionice osnivačima banke, koji su na nezakonit način izgubili vlasništva, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika, ali po zahtjevu Udruge HNB im nije dostavio tražene podatke i zbog toga smatramo da je požurivanje uvođenje eura samo da bi se prikrila pljačka. Osim navedenog uvođenjem eura briše se i trag devizama koje su hrvatski građani deponirali radi devizne štednje u iznosu oko 24 milijarde eura po javno objavljenim podacima.
Dokazi koji potvrđuju da Dalmatinska banka, sada OTP banka duguje naknadu štete osnivačima banke:
- Popis 140 osnivača Dalmatinske banke s ukupnim iznosom svakog osnivača i svakog ulagača nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. Popis je pohranjen u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama iz 1989. godine, kojim su banke preoblikovane u dionička društva, a dionice su pripale njihovim osnivačima društvenim poduzećima.
- Presuda Trgovačkog suda u Splitu je 22. veljače 2000. godine P-2432/95. Od 140 osnivača OTP banka je isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo jednog osnivača „Bagat Precizna mehanika“? Zato jer je samo Bagat podnio tužbu radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, a ostali osnivači nisu ni podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih poduzeća odgovaralo pojedincima i grupama, da se zemlja što prije opljačka. Bagat Precizna mehanika je podnijela tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika Dalmatinska banka d.d. radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, br. P-2432/95, od 19.07.1995. godine. U tužbi je zatjevano da se utvrdi da su svi ugovori zaključeni između tuženika i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništvo tužitelja NIŠTAVI i da je dužan tuženik dionice vratiti, te ih knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Trgovački sud u Splitu je 22. veljače 2000. godine presudio u tužbi P-2432/95 da je tuženik (Dalmatinska banka) dužan vratiti tužitelju (Bagat Precizna mehanika) osnivačke dionice, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Također, u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu je zaključio da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Kad je Banka vidjela da gubi spor, OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke dionice ostalim osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika.
Zagreb – Zadar, 7. lipnja 2020. godine T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.