SEZONA JE PODBACILA ZBOG NESPOSOBNOSTI MATEŠIĆKE I LORENCINA

SEZONA JE PODBACILA ZBOG NESPOSOBNOSTI MATEŠIĆKE I LORENCINA

23. studenoga, 2013.

 

 

8008 bigImage

Gari Cappelli gradonačelnik Malog Lošinja u razgovoru za portal Tjedno

 

Razgovarao: Damir Kramarić

Nakon što je proljetos ponovno već u prvom krugu pobjedio na lokalnim izborima i po treći put zaredom (p)ostao gradonačelnik Malog Lošinja, Gari Cappelli (HDZ), nedavno je doživio nova priznanja. Europska federacija turističkih novinara za sjajne rezultate u turizmu na Lošinju dodijelila mu je prestižnu turističku nagradu, a gotovo istovremeno otok Mali Lošinj dobio je i međunarodnu nagradu za održivi razvoj. Povod je to za razgovor s gradonačelnikom Malog Lošinja o turističkom uspjehu grada i otoka na kojem djeluje, te o podbačaju hrvatskog turizma, kao i o činjenici da je Hrvatska vlada lagala kada je ustvrdila da je ova godina u turizmu bila rekordna, a o čemu je prvi pisao portal Tjedno još ljetos.

Nedavno ste vi osobno i otok Mali Lošinj dobili prestižne međunarodne turističke nagrade. Što to Mali Lošinj izdvaja od ostalih hrvatskih turističkih destinacija koje baš i ne dobivaju često takva priznanja?

-Lošinjski razvoj turizma s kvalitetnim partnerima u destinaciji čini sjajan koncept koji je prepoznat u svijetu. Edukativni programi, poticaj razvoja ljudskog kapitala, uređena komunalna infrastruktura, briga o okolišu, prostorni planovi koji vode brigu o čuvanju prostora, kvalitetan razvoj i planiranje, visoka kvaliteta usluge, kvalitetan razvoj i budućnost destinacije elementi su koji su ocjenjeni visokim ocjenama, a upravo su oni baza za razvoj lošinjskog arhiepelaga u budućnosti. Razlozi uspjeha Lošinja leže u pažljivo planiranom upravljanju destinacijom pri čemu postoji sinergija između Grada i Turističke zajednice. Tako Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada detaljno paze da se razvoj turizma odvija na zadovoljstvo građana i gostiju Lošinja. Zbog toga u suradnji s Institutom za turizam, ove je godine usvojen Program razvoja održivog turizma Lošinja koji se nadovezuje na već postojeće pozicioniranje ‘Lošinj – otok vitalnosti’. Program razvija i podržava dosadašnji rad, zaštitu prirodnih i sociokulturnih resursa te gospodarsku održivost. Kako bismo dobili cjelovit turistički proizvod, osim opredjeljenja za razvoj održivog turizma i insfrastrukturnih ulaganja, Lošinj će razvijati kulturni, zdravstveni turizam te projekte edukacije.

 

NEVIDLJIVI MINISTAR TURIZMA

Kako ocjenjujete turističku sezonu u Hrvatskoj? Je li doista bila rekordna kako tvrde u Vladi, ili je, u stvari, podbacila?

Daleko od toga da je ova sezona bila rekordna, iako se kroz povećanje kapaciteta koji su proizišli iz legalizacije, kako objekata u vlasništvu stranaca tako i onih građana koji su predajom dokumentacije za nelegalizirane objekte stekli mogućnost da se registriraju, te kroz povećanje prihoda koje je poslijedica uvođenja fiskalizacije, fiktivno prikazuje rekordna sezona. Puno veći rezultati postigli bi se aktivnijim pristupom problemima poput uvođenja viza za Ruse ili  marketinški nedovoljno iskorištenom ulazu Hrvatske u Europsku uniju, te višoj stopi PDV-a za turističke agencije koje umanjuje godišnju zaradu i zasigurno će dovesti do zatvaranja turističkih agencija u zimskim mjesecima, a samim time i do gubitaka radnih mjestaa.

Bi li stručniji ljudi na čelu HTZ-a i Ministarstva turizma ostvarili bolje rezultate?

-Hrvatska turistička zajednica bavi se sama sobom, pitanje je koliko su kompetentni ljudi koje je direktorica dovela za svoje najbliže suradnike. Ministar turizma je uglavnom nevidljiv. Kada je financijska inspekcija početkom kolovoza po prvi put izbacivala goste iz hotela u Senju, gospodin Lorencin bio je u Starigrad Paklenici na promociji pustolovnog turizma. Trebao je kao resorni ministar biti u Senju i naći alternativno rješenje te omogućiti gostima potporu resornog turističkog ministarstva. Nije ga bilo niti kada je hotel po drugi puta zatvoren zbog poreznog duga. Ministar nije bio nazočan ni na 124. sjednici Vlade RH održanoj 14. studenog 2013. na kojoj su bile tri točke dnevnog reda izuzetno važne za hrvatski turizam – povećanje stope PDV-a s 10 na 13 posto, državni proračun u kojem je resor turizma doživio značajno smanjenjenje uz napomenu da Ministarstvo turizma i inače ima najmanji proračun, a s druge strane turizam dosta puni Državni proračun i sudjeluje s oko 14 posto u BDP-u. Na istoj sjednici Vlade  raspravljalo se o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojim se regulira preuzimanje inspekcija nakon ukidanja Državnog inspektorata. Logično je da svako ministarstvo preuzme i resornu inspekciju. Međutim – Ministarstvo uprave kao predlagač Zakona predložilo je da inspekcija koja će nadzirati ugostiteljske usluge, pružanje usluga u turizmu i boravišnu pristojbu bude prebačena u ministarstvo financija, a da Ministarstvo turizma ‘primi’ samo tridesetak gospodarskih inspektora koji će nadzirati samo turističku djelatnost koja uopće nije definirana niti jednim zakonom. Kao što sam rekao, na sjednici Vlade na kojoj se rješavaju važne stvari za resor turizma, resornog ministra nema. Upravo Ministarstvo turizma trebalo je zaštiti struku i upozoriti na povećanje PDV-a.

 

INVESTICIJE U TURIZMU

Je li sezoni išta pomoglo snižavanje PDV-a na ugostiteljske i turističke usluge, odnosno koliko je to bio pametan potez s obzirom da ugostitelji nisu snizili cijene, a država je zbog 60 postotnog sniženja PDV-a ubrala manje poreza?

-Iako efekti sniženja PDV-a se moraju promatrati duže vrijeme, već ove godine ima i pozitivnih efekata. Turizam nisu samo ugostiteljske usluge u kafićima i restoranima, turizam je strateška grana s multiplikativnim efektima. Prema podacima ministarstva turizma, ove godine su planirane investicije od minimalno 2,6 milijardi kuna što je rast viši od 100 posto u odnosu na 2012. godinu i više od 200 posto u odnosu na 2011. godinu. Promjenom stope PDV-a u turizmu, koja nam i službeno slijedi ovih dana i to drugi puta u jednoj godini, Vlada RH šalje vrlo lošu poruku javnosti, ulagačima i doprinosi stvaranju nestabilnog poslovnog okruženja u turizmu. Ovom odlukom Vlada RH, između ostalog, donosi odluke koje su u suprotnosti s usvojenom strategiju razvoja turizma, donesenom na proljeće ove godine, a koja se bazira se na investicijama.

Ključna stvar u akcijskom planu je upravo usklađenje fiskalnog poslovnog okvira s konkurencijom odnosno stvaranje konkurentskih uvjeta – jasno planirana proaktivna fiskalna politika u turizmu i smanjenje fiskalne presije. Cilj razvoja turizma moraju biti investicije koje stvaraju novonastalu vrijednost, rast i razvoj te zapošljavanje. Ovakvim odlukama Vlada radi upravo suprotno. Važno je naglasiti da su prodajne cijene za 2014. godinu već odavno formirane, a prodaja kapaciteta ugovorena. Kalkulacije su rađene na osnovu stope PDV-a koja je na snazi od 01. siječnja ove godine.

Također je važno istaknuti da je stopa PDV-a u nama konkurentskim zemljama i niža od 10%. Navest ću samo primjer Francuske (prema podacima UPUHH) koja je 2009. godine (u  godini krize) smanjila stopu PDV-a sa 19 na 5,5 posto. Unutar tri godine je otvoreno više od 60 tisuća radnih mjesta, a stopa stečajeva u sektoru je smanjena za više od 20 posto. U prvoj godini nakon smanjenja stope PDV-a francuski proračun je bio ‘oštećen’ za više od 2 milijarde EUR-a, ali već slijedeće godine su pozitivni efekti bili više od 5 milijardi EUR. Pozitivni efekti su slijedili i u narednim godinama. Upravo su stabilni uvjeti poslovanja i razina poreznih davanja kod naše konkurencije osnova za privlačenje i zadržavanje investitora. Nužno je spomenuti da je upravo turistički sektor onaj koji pokazuje najveću atraktivnost i gdje se te investicije i očekuju.

Jesu li silne inspekcije duž Jadrana u stvari pokušale nadoknaditi ono što je manjim PDV-om izgubljeno i kakav je, prema vašem mišljenju, krajnji učinak inspekcijske ofenzive usred sezone?

Naravno da podržavam aktivnosti koje su usmjerene prema utajivačima poreza, ali ne podržavam način na koji se to radilo. Za male iznose koji su kao viškovi pronađeni u blagajnama pojedinih ugostiteljskih objekata nije trebalo zatvarati objekte niti im davati enormne kazne koje će u konačnici vjerojatno rezultirati otkazima, zatvaranjem zbog nemogućnosti plaćanja kazne, ali i tužbama prema državi. Ne odobravam ni načine kako su to pojedini inspektori radili – neprimjereno obučeni, odlazeći iz lokala prije nego su uzeli račun koji je bio izdan i sl. Još jednom napominjem, ja jesam legalist i držim da se važeći Zakoni moraju poštovati. Međutim, s krajem ove turističke sezone počeli smo dobivati prve  usmene reakcije na neočekivano povećanje PDV-a, ali i na način na koji su gosti tijekom sezone izbacivani iz zatvaranih hotela. Držim da su se Ministarstvo turizma i HTZ trebali više pobrinuti oko tih gostiju i organizirati im alternativni smještaj prije izbacivanja na ulicu.

Jesmo li mogli privući više Rusa? Na koji način?

-Naravno da smo mogli privući više Rusa. Znali smo da ulazimo u Europsku uniju te da moramo uvesti vize. Ministarstvo turizma te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova trebali su pravovremeno odreagirati te već krajem prošle godine donijeti pravila koja su morala biti promovirana na sajmu ITB London još 2012. godine. Pravila su trebala biti jasna, dobro promovirana i maksimalno prilagođena navedenim tržištima.

 

ZA EMITIVNA TRŽIŠTA HTZ NUDI SAMO SUNCE I MORE

Kazali ste da se u Hrvatskoj turističkoj zajednici usred sezone bave kadroviranjem umjesto da privlače turiste. Jesu li se u međuvremenu pomaknuli s mrtve točke?

-Na Danima hrvatskog turizma u Zadru, direktorica HTZ-a Meri Matešić je održala prezentaciju na temu izrade Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma 2014.-2020. godine koji za više od 4,5 milijuna kuna (bez PDV-a) izrađuje Horwath Consulting sa španjolskim partnerom. U prezentaciji je predstavljeno istraživanje iz kojeg je vidljivo da nas emitivna tržišta još uvijek prepoznaju kao destinaciju sunca i mora. Hrvatsku je potrebno promovirati kao destinaciju doživljaja i kroz selektivne oblike turizma (zdravstveni, ruralni, sportski, kulturni). Važna je sinergija svih subjekata u turizmu, jače partnerstvo i tu vidim potencijal HTZ-a. Kroz raznolikost turističkih proizvoda, široku paletu usluga, smještajne kapacitete, valorizaciju neiskorištenih i zapuštenih hotela, možemo govoriti o Hrvatskoj kao kvalitetnoj destinaciji koja neće biti prepoznatljiva isključivo zbog sunca i mora.

Koliko bi hrvatski turizam mogao narasti u postocima (broj gostiju i zarade) da se na čelna mjesta u turizmu postavljaju stručni i kvalitetni, a ne politički podobni kadrovi?

-Prema procjenama UNWTO-a za ovaj dio Europe predviđa se godišnji porast od 3 posto ukoliko se ispune određeni preduvjeti o kojima sam govorio i u prethodnom pitanju poput raznolikosti turističkih proizvoda, široke palete usluga, smještajnih kapaciteta. Od presudne važnosti je i porast vansezonske ponude, dobra prometna povezanost, te kvalitetnija priprema i provođenje projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije. U svim tim aktivnostima, Ministarstvo turizma mora biti glavni koordinator, dok će ostala Ministarstva, svako u svojem segmentu, pružiti maksimum potpore razvoju turizma.

Mislite li da će uslijed sve katastrofalnije hrvatske gospodarske, ali i svake druge krize, doći do prijevremenih izbora? Tko bi mogao pobjediti?

-Bez obzira na izbore, kad god bili, turizam zbog svoje važnosti mora imati posebnu pozornost i drugačiji pristup. Ne može se dogoditi da smjena vlasti utječe na razvoj turizma, jer ako i tu dođe do ‘potresa’, oni će se reflektirati na razvoj cjelokupnog gospodarstva RH i daljne investicije.T

 

13 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Liburnia
    #1 Liburnia 13 prosinca, 2013, 08:51

    Ta fama o turističkim tvrtkama kao zamajcima razvoja u našim krajevima zasnovana je na nekoliko premisa: 1. neplaćanje dobavljača, 2. bezočno uzimanje kredita za sve i svašta, 3. neplaćanje poreza ,naknada i koncesija, 4. kad je turistička sezona “najjača” tad,zbog bonusa managementa, valja otpustiti taman toliko zaposlenih, kako bi se knjigovodstveno uštimale bilance i ispao dobitak kojeg nema.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. A6
    #2 A6 8 prosinca, 2013, 08:09

    Matešička se bavi upravljanjem medijima, a ne onime za što je nadležna. A kad se bavite medijima onda im morate konstantno nešto plasirati kako biste ostavili dojam da se nešto radi i događa. Ali u resoru turizma je to nezahvalno i samo potvrđuje nekompetentnost i nje i aktualnog ministra.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Guest
    #3 Guest 4 prosinca, 2013, 07:30

    Tko kaže da nismo otvoreno društvo? I Lorencin pozvao gay turiste u Hrvatsku: “Jamčim vam dobar provod!”

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. M.R.
    #4 M.R. 1 prosinca, 2013, 12:30

    HTZ sada upravlja s 560 milijuna kuna, od čega je 65 posto prikupljeno od boravišne pristojbe, a 35 posto od turističkih članarina. Dakle, imaju više para od Nadanove HGK. I HTZ bi trebala posjetiti revizija.

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. Guest
    #5 Guest 26 studenoga, 2013, 15:15

    Hotelski konobari i čistačice u budućnosti bi se u HR umjesto novcem mogli plaćati vaučerom, a sve kako bi se “ukinula siva zona rada i reguliralo plaćanje poreza”.Tako je najavio M.Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava izjavivši kako će novi zakon o povremenim poslovima legalizirati sve kućanske i povremene poslove. Međutim, prijedlog ovog Zakona nije došao od strane Miranda, nego od HGK, predvođene Nadanom Vidoševićem. Na Jadranu imamo hotele koji bi već sad trebali raditi rezervacije za iduće ljeto, ali se nalaze u predstečajnoj nagodbi i to ne mogu i ne smiju raditi. Problem je tome što MF kao i Državni ured za upravljanje državnom imovinom ništa ne rade. Naš turizam se sa 7 mlrd zarađenih eura ne može hvaliti, jer bi s našim resursima trebali zaraditi barem duplo više. Konkurencija na Mediteranu koja ima znatno manje resurse od HR puno bolje zarađuje. Nažalost, imamo inertnu Vladu i popratne institucije poput HTZ-a koje nikako ne shvaćaju što je turizam.

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. Goli
    #6 Goli 26 studenoga, 2013, 11:26

    Svi dosadasnji ministri su isti. I Herak je IDS-ovac i krao je krastavce i papriku iz hotela Imperial s Raba i zbog toga zavrsio u zatvoru.

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. čuvar plaže
    #7 čuvar plaže 26 studenoga, 2013, 10:43

    što ćemo s nikom, frendom od nadana i onim lopinama u htzu?

    Odgovorite na ovaj komentar
  8. Muzil
    #8 Muzil 25 studenoga, 2013, 17:12

    Nije Lorencin solo igrač u IDS-u. Jedna od zanimljivijih kupoprodaja Nadana Vidoševića u Istri je njegova prodaja zemljišta sestrama Perić. Za one manje upućene, Sonja i Sandra Perić su supruga i šurjakinja Veljka Ostojića, smijenjenog ministra turizma, i to upravo zbog malverzacija sa zemljištem. Upis u zemljišnim knjigama proveden je usred smjene Ostojića na čelu Ministarstva turizma.

    Odgovorite na ovaj komentar
  9. PRSTENAC
    #9 PRSTENAC 25 studenoga, 2013, 16:30

    [quote name=”cement – žgvacet”]Predsjednik Općinskog vijeća grada Medulina, koje je 2006.g. izglasalo prostorni plan kojim je Vidoševićeva poljoprivredna parcela preimenovana u građevinsku zonu, bio je IDS-ovac Darko Lorencin , današnji ministar turizma u vladi Z. Milanovića. Nagradno pitanje iz političke biologije: „Što povezuje bijelog medu i istarsku kozu?“[/quote]

    ZNAČI, LORENCIN JE DRŽAO SKALE NADANU. TKO BI REKAO? IZGLEDA TAKO NEVINO…

    Odgovorite na ovaj komentar
  10. cement - žgvacet
    #10 cement - žgvacet 24 studenoga, 2013, 12:02

    Predsjednik Općinskog vijeća grada Medulina, koje je 2006.g. izglasalo prostorni plan kojim je Vidoševićeva poljoprivredna parcela preimenovana u građevinsku zonu, bio je IDS-ovac Darko Lorencin , današnji ministar turizma u vladi Z. Milanovića. Nagradno pitanje iz političke biologije: „Što povezuje bijelog medu i istarsku kozu?“

    Odgovorite na ovaj komentar
  11. Lopatar
    #11 Lopatar 24 studenoga, 2013, 08:01

    U domaćim turističkim krugovima se dotični spominje posljednjih mjeseci kao mogući budući ministar turizma..

    Odgovorite na ovaj komentar
  12. pepino
    #12 pepino 23 studenoga, 2013, 16:24

    lipo čovik zbori

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code