SANADEROV MESAR FIOLIĆ DOŠAO U POSJED POGONA ŽELJEZARE U DUBICI

SANADEROV MESAR FIOLIĆ DOŠAO U POSJED POGONA ŽELJEZARE U DUBICI

26. srpanj, 2018.
Print Friendly, PDF & Email

Na bubnju su se našli i dosad nepodmireni plaćama djelatnici Fiolićeve farme na lijevoj obali Une. Vjerovali ili ne, nekadašnji vlasnik Jelas-polja (na kojem su partizanski graditelji novoga komunističko-socijalističkoga poretka planirali iza 1945. rižina polja – op.a.), pa su tvornicama hrane na otvorenom halapljiva Turopoljca Fiolića dodali i parcele na kojima je godinama bio i metalni pogon sisačke željezare?!

Napisao: Josip Frković

Da se svojedobno užasno ozoholjeni i bahati zavičajac dalmatinskih Dugobaba, potkupljivi bivši čelnik korumpirane stranke i premijer hrvatske Vlade do 2009., dr. Ivo Sanader, nije zamjerio samo tadašnjem sisačkom gradonačelniku Dinku Pintariću, prijeteći mu odstranjivanjem sa sastanka u gradu sv. Kvirina, potvrdilo se i nedavno u općinskom središtu male sisačko-moslavačke općine Hrvatske Dubice. Ondje je aktualna načelnica Ružica Karagić novinare obavijestila o tome da je bivša poljoprivredna tvrtka „Jelas“ d.o.o. pred stečajem. Kako? Zasigurno lošim poslovanjem vlasnika obradivih parcela i stočnoga fonda, mesara i Sanaderova saborskoga zastupnika Josipa Fiolića, donositelja korupcijskih novčanica do premijerove zagrebačke elitne vile. I dok Fiolić nije više nimalo poslovno razigran, njegov patron Sanader smogao je snage i obraza pojaviti se i na ruskim nogometnim stadionima Svjetskoga prvenstva. Osim spomenutih dubioznih nekretnina, na bubnju su se našli i dosad nepodmireni plaćama djelatnici Fiolićeve farme na lijevoj obali Une. Vjerovali ili ne, nekadašnji vlasnik Jelas-polja (na kojem su partizanski graditelji novoga komunističko-socijalističkoga poretka planirali iza 1945. rižina polja – op.a.), pa su tvornicama hrane na otvorenom halapljiva Turopoljca Fiolića dodali i parcele na kojima je godinama bio i metalni pogon sisačke željezare?! S nadom da će oranice i livade u unskoj dolini ipak doživjeti promjene u katastru i gruntovnici, načelnicu općine Hrvatske Dubice, dipl.ecc. Ružicu Karagić, pitali smo uza skorašnji praznik općine o tome može li se oduvijek ekonomski zapušteni i ratom teško devastirani pounjski i prigranični kraj preobraziti dinamikom kakvu dnevno spominje i aktualni premijer Andrej Plenković, govoreći o Schengenu Europske Unije kao o prosperitetnom području.

Pandža i Mateljak zaslužni za baćinski memorijal

Doista smo ruralni i poslovično nerazvijen kraj, većina se pučana ostalih ovdje ili povratnika i dalje se bavi poljoprivredom ili usputnim uslužnim djelatnostima. Trenutno imamo tridesetak naprednijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a ostalo nije velika privreda. Većina ipak radi u šumarijama, školama ili vodoprivredi. Oba komunalna poduzeća zapošljavaju pet ljudi, a kad pitate o eventualnoj koristi tranzitiranja građana naše i susjedne BiH u trgovini i ugostiteljstvu, moram raći da su otvaranjem graničnoga prijelaza u Bosanskoj Dubici niže cijene na desnoj obali Une bile motivatori odlaska u susjednu državu. Eksperimentalno proglašenje malograničnim prijelazom bilo je potpuno bez veze, jer smo za najobičnije, jeftine artikle morali do Novske ili Siska. Tim prije što smo oduvijek Hrvatska i Bosanska (Kozarska) Dubica bili praktično jedan grad. Prema nekim procjenama u Hrvatskoj je Dubici trenutno 1800 stanovnika, dok je za popisa pučana bilo je 2089. Naša su naselja Dubica, Cerovljani, Baćin, Slabinja i Živaja. Kad je riječ o srbijanskoj agresiji i četničkoj pobuni, brutalne posljedice ratnih djelovanja naših dotadašnjih susjeda više su negoli tragične. Ukupno je poginulo 112 stanovnika, među kojima je i 56 civila, masakriranih i ekshumiranih na baćinskom skelišću 21. listopada 1991. Još ih je devet neidentificirano, no baćinska memorijalna soba za hrvatske žrtve druge po veličini masovne grobnice iza Ovčare, moderno opremljena zalaganjem Ivice Pandže Orkana i našega ranijeg općinskoga načelnika Tomislava Mateljaka dokumentarno muzejski svjedoči o 137 žrtava srpskopravoslavnih divljanja u ovom našem kraju.

Srpski ratni zločinci i dalje slobodni

Poznat vam je, uostalom, slučaj nepravdenoga i zapravo smiješnoga hrvatskoga pravosuđa i još danas slobodnih poznatih manjinaca koji su sudjelovali u ratnim zločinima, rekla je gđa načelnica Karagić. Upitana za nekadašnje naselje Predore, kazala nam je da je kao dijete odlazila tamo do obiteljskih obradivih površina. Ondje je bilo dvadesetak kuća nacionalno mješovitoga stanovništva. Poslije Domovinskoga rata i vojne pobjede Hravatske nad Srbijom i njenim prirepcima, došlo je do iseljavanja ljudi i gradnje samo jedne ili dviju obiteljskih kuća. Pravoslavni Petrovići otišli su u Caprag, a Romi Vasiljevići i Đorđevići odselili su u Slavonski Brod. Kad je riječ o željeznici, očekujemo obnovu kolodvora, te pruge prema Sunji i Novskoj. Što znači pružno prometalo, osjetila sam tijekom cijeloga srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Danas, međutim, moja djeca do Zagreba putuju dva i pol sata…Moj je sin Filip također diplomirani ekonomist, stručno u praksi bolji od majke, radio je kraće vrijeme u marketingu otočačke trgovine rezervnih automobilskih dijelova „Tokić“, ali je potom prošao na natječaju i na isptiu u Frankfurtu postao ovlašteni kontrolor kontrolor leta HKL-a na velikogoričkome Plesu i Zračnoj luci „Franjo Tuđman“. Kći mi je pak studentica treće godine karlovačkoga studija ugostiteljstva, reče nam na kraju sretna majka i važna politička osoba male sisačko-moslavačke i pounjske općine Hrvatske Dubice Ružica Karagić. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. anon
    #1 anon 28 srpanj, 2018, 20:26

    Neka bar pokrene proizvodnju i zaposli ljude iz onog kraja.
    Valjda je još toliko poslovno sposoban.
    To je nama naša borba dala…Zato našoj Vladi…h v a l a.

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.